Razgovor s Mattom Prescottom, koordinatorom PETA-inih kampanja
Industrijske farme su koncentracijski logori
Koordinator PETA-ine kampanje Holokaust na vašem tanjuru govori o reakcijama na kampanju i polemikama koje je izazvala, te općenito o borbi za prava životinja
Kada ste se počeli baviti pravima životinja?
– Pravima životinja počeo sam se baviti sa šesnaest godina, nakon što sam doznao da životinje na industrijskim farmama i u klaonicama zlostavljaju na odvratne načine. Moja je obitelj bila jedna od samo dvije ili tri židovske obitelji u gradu i odrastajući sam doznao za načine na koje su moje rođake tijekom holokausta batinali i tjerali poput stoke do smrti. Kada sam doznao da se životinje danas suočavaju s jednakim, pa i gorim užasima postao sam vegan.
Jesmo li išta naučili?
Kako vaše obiteljsko podrijetlo utječe na ono čime se trenutačno bavite i na vaše veganstvo?
– Već sam spomenuo da je moja obitelj židovska i to je imalo najviše utjecaja na moj rad za prava životinja. Učeći o holokaustu kao dijete, najnevjerojatnijim mi se učinilo da su, dok su 12 milijuna ljudi pljuvali, ismijavali, tukli i gušili plinom do smrti, milijuni drugih koji nisu bili zlostavljani stajali po strani i ignorirali nasilje. Zato što ih nitko nije mučio ignorirali su patnju drugih. Danas životinje pate zbog ljudi na užasne načine – na industrijskim farmama ih udaraju nogama, tuku, osakaćuju i bacaju žive u kipuću vodu, sve bez sredstava za ublažavanje bolova. U laboratorijima im silom ulijevaju kemikalije u oči, spaljuju ih, udaraju toljagom i čine ovisnima o lijekovima. Na farmama krzna ubijaju ih analnom ili vaginalnom elektrokucijom ili ih umlate ili utope u divljini. U cirkusima i na rodeima veći dio života ih drže u lancima i prisiljavaju da izvode neprirodne radnje pod vrućim svjetlima – kada ne žele nastupati, tuku ih i šibaju bičem. Sva se ta zlostavljanja događaju dok se milijuni ljudi okreću na drugu stranu, ignorirajući mučenje, jer ga sami nisu prisiljeni trpjeti. Razmišljao sam kako je tužno da 60 godina nakon koncentracijskih logora mi, kao ljudska rasa, očito nismo ništa naučili iz svojih pogrešaka.
Dobrodošla polemika
PETA ima dugu povijest osmišljavanja kontroverznih kampanji i reklama kojima osuđuje jedenje mesa, ali čini se da nijedna nije izazvala toliko sporova i polemike, posebno u židovskoj zajednici, kao trenutačna kampanja Holokaust na vašem tanjuru . Što vi, kao koordinator kampanje, mislite o toj polemici?
– Ljudi često moraju biti šokirani prije nego zaista mogu početi prihvaćati vlastitu ulogu u bilo kojem činu nepravde. Holokaust na vašem tanjuru čini upravo to – šokira ljude činjenicom da ako jedu meso, mlijeko ili jaja, podržavaju grozno zlostavljanje. Svaka polemika koja proizlazi iz ove kampanje je dobrodošla – ljudi trebaju početi govoriti o problemu i bolje da o njemu polemiziraju nego da ga ignoriraju.
Instalacija prikazuje fotografije nacističkog koncentracijskog logora usporedno sa slikama zaklanih životinja ili onih koje čekaju klanje. Izjednačavanje mesojeda s nacistima neupitno je šokantno, bešćutno i uvredljivo za mnoge ljude. Koja je ideja kampanje?
– Nitko ne voli da se njegova patnja uspoređuje s patnjom nekog drugog, tako da nije iznenađujuće što su mnogi šokirani i uvrijeđeni tom kampanjom. Prirodan način na koji kao ljudi tugujemo i žalostimo se jest da izdvojimo vlastitu patnju i smatramo je jedinstvenom. Ali ako želimo napredovati kao ljudi i zaista početi slamati psihološke granice koje dopuštaju jakima da vladaju nad slabima, moramo početi prihvaćati činjenicu da je bol bol, a patnja patnja. Životinje su načinjene od mesa i krvi kao Vi i ja i njihova je bol jednako stvarna kao naša. Kao što je pogrešno prisiljavati ljude na patnju, neljudskim životinjama također bismo trebali dopustiti život bez zlostavljanja.
Životinjski holokaust
Kako biste opisali životinjski holokaust ?
– Životinjski holokaust karakterizira dominacija ljudi nad životinjama. Rasističko mišljenje koje dopušta ljudima da vladaju životinjama i zlostavljaju ih samo zato što su rođeni s dvije noge a ne s četiri, s rukama umjesto krila ili s plućima umjesto škrga, naziva se specizmom i ima jednako ružne korijene kao i rasizam, seksizam ili bilo koji drugi oblik predrasude. Taj holokaust također obilježavaju metode koje koristimo za svakodnevno iskorištavanje i ubijanje životinja. Tijekom holokausta, žrtve su bile oduzete svojim obiteljima, na tisuće njih nagurane na jednom mjestu, transportirane kroz sve vremenske krajnosti i tjerane poput stoke do smrti. Životinje se danas suočavaju s istim užasima na putu od industrijske farme do tanjura. Umiru od jednakih ozljeda, od smrzavanja na rubovima transportnih vozila natopljenih urinom, ili kada njihova krhka tijela više ne mogu raditi. Prema njima se postupa isključivo kao prema strojevima za dobivanje mlijeka, jaja ili mesa, prisiljava ih se na rad sve dok se više ne mogu pomaknuti, a zatim ih brutalno kolju.
Europska turneja Holokausta na vašem tanjuru započela je u Stuttgartu, gdje je predsjednik Centralnog vijeća Židova izjavio kako će zatražiti podizanje tužbe protiv PETA-e zbog 'poticanja na rasnu mržnju' trivijaliziranjem jedne od najvećih tragedija u povijesti čovječanstva. Hoćete li nastaviti s kampanjom usprkos zakonskim prijetnjama?
– Naša izložba, kako bi proširila krug ljudske samilosti, traži da naučimo lekcije iz holokausta i sigurni smo kako se te optužbe neće održati. Iz izložbe je jasno da ne 'potičemo rasnu mržnju', nego pokušavamo pokazati ljudima kako smo svi krivi zbog strašne predrasude, one iste koja je uzrokovala holokaust. Tužno je i jadno da bi organizacija koja je navodno posvećena učenju o holokaustu napadno tražila ušutkavanje onih koji se zauzimaju protiv rasističke misli. Paul Spiegel i Centralno vijeće Židova trebali bi se posramiti zbog načina na koji djeluju, baš kao što postupaju fašisti i rasisti.
Šokirati i potaknuti promjenu
Kakve su dosad bile reakcije medija i prolaznika koji su vidjeli izložbu?
– Reakcije su, naravno, različite. Ljudi su većinom šokirani i zapanjeni usporedbom i načinima na koje se sa životinjama loše postupa na industrijskim farmama. Nitko ne voli gledati kako životinje pate i nitko ne voli misliti da svakodnevno podržava njihovo zlostavljanje. Kada ljudi spoznaju kako se životinje zlostavljaju, postaju ogorčeni. Kao rezultat toga mnogi postaju vegetarijanci i vegani, a svatko od njih ima bolju predodžbu o tome za što su krive mesna i mliječna industrija i industrija jaja.
Možete li usporediti svoje iskustvo u Europi dosad s onim na turneji po SAD-u?
– Holokaust je više dirnuo u ranu u Europi nego u SAD-u, tako da ljudi ovdje snažnije reagiraju. No, njihove reakcije i trebaju biti snažnije. I, kao što sam rekao, ljudi se svuda, jednako u Europi i u SAD-u, odvraćaju od jedenja životinja kao rezultat ove kampanje.
Vaš boravak u Zagrebu također je dio turneje Holokaust na vašem tanjuru . Kako ste uopće odlučili doći u Hrvatsku? Kako ste doznali za Prijatelje životinja?
– Čuo sam za Prijatelje životinja preko prijatelja iz PETA-e koji su slali fotografije nekih demonstracija u Hrvatskoj. Bili su impresionirani protestima Prijatelja životinja i željeli su ih oponašati u SAD-u za PETA-u. Zajedno s članovima Prijatelja životinja zaključio sam da bi ljudi u Hrvatskoj trebali vidjeti izložbu i tako sam, uz mnogo pomoći, počeo planirati dovođenje izložbe u Zagreb.
Kako okončati zlostavljanje
Kakvi su vaši dojmovi o Hrvatima koje ste sreli na izložbi? Kakve su bile reakcije?
– Svi ljudi koje sam sreo tijekom izložbe su dosta reagirali, mnogo više nego u mnogim mjestima gdje sam bio. Mnogi su se zaustavili da bi postavljali pitanja, dobili informacije i raspravljali o problemima koje je izložba iznijela na vidjelo. Ljudi su većinom bili šokirani spoznajom da se životinje zlostavljaju na industrijskim farmama. Činilo se da većina o tome nema pojma i bili su ogorčeni saznanjem da se pilićima režu kljunovi, svinjama čupaju testisi, a kravama sijeku udovi, bez ikakva sredstva za ublažavanje boli.
Možete li istaknuti neku akciju u kojoj ste sudjelovali, a smatrate da je napravila neki pomak u stavovima ljudi prema životinjama? Mislite li da aktivizam za prava životinja uopće može potaknuti široko rasprostranjenu raspravu o tom pitanju i 'promijeniti svijet'?
– Kampanja o holokaustu je vjerojatno najuspješnija kampanja za prava životinja u koju sam bio uključen. Izazvala je više rasprava od bilo čega drugog što sam radio. Od bezbroj ljudi sam čuo da su nakon izložbe postali vegetarijanci ili vegani. No, svaka je kampanja za prava životinja jednako važna. Što je više ljudi okrenuto tom problemu, više će se njih početi mijenjati. Ljudsko srce nije tako ograničeno da nam dopušta poistovjećivanje samo s onima koji su nam najsličniji i, kako sve više ljudi počinje shvaćati da su životinje svakodnevno mučene te da postoje jednostavni načini kojima možemo pomoći da se zlostavljanje okonča, više će se stvari početi mijenjati.
Snježana Klopotan, @nimal portal, Zarez 127, 8. travnja 2004.
![Matt Prescott - Holokaust na vašem tanjuru [ 13.30 Kb ]](/data/image_2_2108.jpg "Matt Prescott - Holokaust na vašem tanjuru [ 13.30 Kb ]")
