Zapisnik s jedanaestog sastanka

| More

11. sastanak Mreže protiv napuštanja životinja

Z A P I S N I K

Mjesto održavanja: ured Udruge Prijatelji životinja, Zagreb, Jurišićeva 25

Datum i vrijeme održavanja: 19.09.2015., s početkom u 11:30 sati

Prisutni: predstavnici udruga za zaštitu životinja, zainteresirane osobe i volonteri

Dnevni red:

  1. Unazađivanje zakona - uvođenje lova lukom i strijelom te ukidanje zabrane uzgoja životinja radi krzna
  2. Zakon o zaštiti životinja - mogući prijedlozi izmjena i dopuna Zakona (zabrana prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani, zabrana korištenja konja za izvlačenje drva, zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja, zabrana trajnoga držanja pasa na lancu…)
  3. Neprofitnost skloništa i zabrana usmrćivanja životinja u skloništima
  4. Ovlasti skloništa koja ubijaju životinje i Pravilnik o skloništima (oglašavanje napuštenih životinja u skloništima putem sredstava javnog priopćavanja...)
  5. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine za prodaju kućnih ljubimaca, veleprodaje i prodajne izložbe (registriranje uzgajivača, osuda kupovine životinja...)
  6. Uzgoj i prodaja, odnosno trgovina životinjama, te Pozitivna lista
  7. Kontrola mikročipiranja pasa i provedba Zakona o zaštiti životinja
  8. Odnos političara prema zaštiti životinja i predstojeći izbori
Sažetak sastanka:

Svi prisutni dobili su tiskane materijale i DVD s radnim materijalima.

S obzirom da ima novih udruga ponovili su se ciljevi Mreže odnosno važnost međusobne komunikacije i suradnje te zajedničkog djelovanja. Rezultati mogu biti vidljivi i u razmjeni pozitivnih iskustava u radu udruga i pojedinaca uključenih u zaštitu životinja. Dogovoreno je da se osim obavijesti o sastancima i mogućim zakonodavnim promjenama šalju i konkretni naputci za djelovanje po pitanju određenih problematika.

Prva točka dnevnog reda ticala se unazađivanja zakona te se raspravljalo o sramotnoj inicijativi uvođenja lova lukom i strijelom te se zaključilo da argumenti protiv toga trebaju biti ne samo na etici već i jasno predvidljivoj šteti za turizam i ugled Hrvatske, a također i nerazuman pritisak na ionako opterećenu birokraciju zbog uvođenja novog oružja u sustav, dok je spomenuta i opasnost novog tihog oružja i za ljude.

Veliku raspravu potaknula je inicijativa izmjene Zakona o zaštiti životinja s ciljem rušenja hvalevrijedne odredbe zabrane uzgoja životinja za krzno. S obzirom da bi to nanijelo veliku štetu životinjama odlučeno je zajedničko i pojedinačno djelovanje u smjeru da se spriječi unazađivanje Zakona o zaštiti životinja i da se spriječi ubijanje činčila radi krzna. Argumenti su vrlo jasni i svi su se složili da je apsurdno da se time uopće trebamo baviti s obzirom da je velika većina uzgajivača već prestala s uzgojem, da je nakon Hrvatske još nekoliko država donijelo zabranu uzgoja životinja za krzno, da je zabrana donesena složnošću političara i saborskih zastupnika, a i da je zabrana uzgoja i ubijanja životinja za krzno u skladu s velikom većinom građana te bi značila veliki korak nazad za zaštitu životinja u Hrvatskoj i općenito ugleda Hrvatske. Naglašeno je da bi rušenje ove odredbe značilo mučenje i smrt desetke tisuća životinja godišnje te da je važno da svi stanemo u obranu života činčila i Zakona.

Druga točka dnevnog reda odnosila se na niz prijedloga poboljšanja Zakona o zaštiti životinja. Ukazalo se na problem korištenja riječi tradicija na mnoga iskorištavanja životinja poput borbi bikova koje iako nisu tradicionalne, a ne bi trebale biti dozvoljene niti da to jesu, se u zakonu provlače kao tradicionalna natjecanja bikova. S obzirom da nije definirano što su to tradicionalna natjecanja bikova može se protumačiti da su borbe bikova i sada nelegalne, no ipak se održavaju. Jasno je da Zakonom trebaju biti zabranjena svi sukobi životinja i namjerno stvaranje agresivnosti i borbe bikova ne smiju biti iznimka i to treba Zakonom jasno zabraniti.

Spomenuto je i iskorištavanje konja zbog vuče trupaca što se također može protumačiti da je zabranjeno Zakonom s obzirom da u toj ulozi konji nisu radni konji već u svojoj muci zabavljači, no trebalo bi jasno zabraniti takva iživljavanja nad životinjama zbog ljudske zabave. S obzirom da već godinama brojimo slučajeve stravičnog iskorištavanja konja radi vuče drva iz šuma, a mehanizacija za te svrhe dostupna je još od prošlog stoljeća vrlo je opravdan prijedlog da se zabrani takvo mučenje koje se odvija daleko od očiju javnosti i inspeektora te da će se nastaviti potpisivanje peticije i pritisak da se donese takva zabrana.

Rasprava je krenula oko moguće zabrane držanja pasa na lancu odnosno trajno vezanih pasa što su se svi složili da treba uložiti napore da se takva zabran i ostvari. Nakon što je Grad Zagreb donio takvu odluku logično je i da se na državnoj razini takva donese.

U Hrvatskoj se nažalost pojavljuje sve više slučajeva zlostavljanja životinja zbog seksulanog zadovoljenja pa je prijedlog da se takva praksa decidirano zabrani Zakonom vrlo razumna i potrebna.

Spomenuti su i drugi prijedlozi poput zabrane držanja dupina u zatočeništvu, zabranu prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani, zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, obaveza jedinica lokalne samouprave da organiziraju i financiraju pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama, sankcioniranje onih koji ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe, zabrana držanja i korištenja svih vrsta životinja u cirkusima, kaznene odredbe za jedinice lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa, obveza oglašavanja napuštenih životinja u skloništima putem sredstava javnog priopćavanja, zabrana obrednoga klanja i druge.

Raspravu po trećoj točki potaknuo je prijedlog izmijene Zakona da sva skloništa moraju biti neprofitnog karaktera te su se svi složili da bi to moglo riješiti dobar dio problema rada skloništa koja su oformljena da zgrću novac poreznih obveznika na štetu napuštenih životinja.

Ipak, najvažnija odredba koja se treba promijeniti je ukidanje mogućnost i ubijanja napuštenih životinja nakon 60 dana u skloništu jer ta mogućnost osim što znači stotine ubijenih životinja godišnje potiče skloništa da se ne trude udomiti životinju s obzirom da fluktuaciju mogu riješiti usmrćivanjem. To je protivno Zakonu koji je propisao da skloništa trebaju zbrinjavati i udomljavati životinje, provoditi programe kastracije životinja kao i voditi programe edukacije što bi doprinijelo krajnjem cilju prestanka napuštanja životinja. Skloništa koja nisu no-kill odnosno koja ubijaju zdrave životinje se ne bi trebala niti zvati skloništem, a često to i jesu preregistrirani bivši veterinarsko higijenski servisi.

S obzirom da postoji jako dobar primjeri funkcioniranja no-kill skloništa koje vode udruge u suradnji s gradskim vlastima, ali i dobar primjer Grada Zagreba koji ima svoje sklonište na svojem zemljištu i tako osim humanosti i kvalitetnog provođenja Zakona može ukazati i na transparentno i štedljivo trošenje novca svojih građana.

Gradovi koji imaju ugovore s profitnim organizacijama nakon već dosta proteklih godina mogu prikazati samo brojke ubijenih životinja i veliku sumu potrošenog novca za kojeg su mogli izgraditi vlastita no-kill skloništa i zaposliti ljude, udomljavati životinje te sami ili u suradnji s udrugama pravilno provoditi Zakon.

Info centri također nisu oživjeli u praksi i osim Grada Zagreba gotovo da niti jedna lokalna zajednica nema kvalitetan info centar koji bi osim uštede novca omogućio i druge dobrobiti za životinje i zajednice. Pored toga naglašeno je da na državnoj razini uopće nema niti osnovne evidencije o ukupnom broju udomljenih kao ni ubijenih životinja te je nužno napraviti pritisak da se takva evidencija uvede.

Četvrta točka dnevnog reda započela je raspravom o ovlastima skloništa koja ubijaju životinje odnosno da ukoliko odluče iskoristiti zakonsku mogućnost usmrćivanja životinja ne mogu ni na koji način sprječavati ili otežavati udomljenje životinja uvjetovanjem ugovorom o udomljavanju ili drugačije. Također, uvjeti pod kojima se može iskoristiti sramotna mogućnost usmrćivanja životinja također je jasno definirana i krši se u praksi.

Uslijedila je pauza koja je uz veganski topli obrok iskorištena za druženje i bolje upoznavanje. U toku pauze bili su posluženi i gotovi veganski proizvodi Vegefino iz Čakovca.

U petoj točki govorilo se o Pravilniku o uvjetima koji moraju zadovoljavati skloništa koji bi trebao uskoro na javnu raspravu, a važno je da propiše način rada skloništa i odnos prema životinjama, a ne samo tehničke uvjete poput visine pločica i slično. Pravilnik mora biti usklađen sa praksom te da potiče udomljavanje i oglašavanje životinja odnosno provedbu Zakona. Važno je voditi računa o skloništima koje vode udruge i načinu njihova funkcioniranja. Također, obvezne evidencije, transparentnost i kontrola rada skloništa moraju biti propisani.

Šesta točka vezana za trgovinu životinja potaknula je burnu raspravu o prodaji životinja, trgovini životinjama, uzgoju životinja pa i iskorištavanju životinja kao kućnih ljubimaca općenito. Ustanovljeno je da je bitan zajednički stav vezan za trgovinu životinja s obzirom da su uzgoj i prodaja životinja jasno povezani s brojem napuštenih životinja koje čekaju udomljenje. Potražnja za životinjama je vrlo velika i da trenutno svatko tko se odluči kupiti životinju se odluči na udomljavanje sva skloništa bi bila prazna. Također, naglašene su i velika mučenja životinja u industriji uzgoja i trgovine te tretiranja životinja kao predmeta koje oblikujemo i razmnožavamo prema 'potrebama'. Zaključeno je da je bitna edukacija, ali i zakonski okviri koje treba napraviti i odredbe koje treba promijeniti.

Problem se vidi u članku Zakona koji uzgojem smatra samo kada su u pitanju tri ženke neke vrste u uzgoju. To je apsurdno formirana odredba i logično je da svi koji uzgajaju životinje za prodaju bez obzira na broj ženki moraju se smatrati uzgojem i biti registrirani. Apsurdno je da se s jedne strane ne smije peći rakija bez registracije, a živa bića se štancaju bez uvjeta, kontole i obveza. Zaključeno je i da tako definirani članak se ne može razumno opravdati jer nema nikakve logike i opravdanja raditi razliku između onih koji uzgajaju za prodaju jednu ili dvije ženke od onih koji to rade sa više ženki bez obzira da li se radi o psima ili drugim životinjama u uzgoju.

U Hrvatskoj je nažalost sve popularnija nabavka egzotičnih životinja, a činjenica je da nije napravljena nikakva regulativa. Neke države imaju Negativnu listu životinja koje se ne smiju prodavati, a neke su uvele Pozitivnu listu životinja koje se smiju prodavati. Uvođenje Pozitivne liste doprinijelo bi rješavanju ogromnog dijela problema vezanih za trgovinu životinja i sprječavanju još većih problema u budućnosti. Naglašeno je da je povećan i broj napuštenih egzotičnih životinja što je rastući problem.

Unatoč stalnom rastu broja tzv. pet shopova Pravilnik o uvjetima u trgovinama koje prodaju životinje još nije izašao iako je trebao do 2009. godine. Osim u pet shopovima životinje se prodaju i po tržnicama, sajmovima, a oglasnici su puni. Zaključak je da je situacija po tom pitanju alarmantna.

U sedmoj točci raspravljalo se o nedovoljnoj provedbi zakonske obveze mikročipiranja svih pasa jer je popriličan broj pasa još uvijek neoznačen što predstavlja veliki problem za sve koji se brinu o napuštenim životinjama. Veterinarska inspekcija i komunalno redarstvo koje je dobilo ovlasti i dužnosti zadnjom izmjenom Zakona o zaštiti životinja u suradnji s policijom trebali bi riješiti taj problem, no za sada se premalo poduzima po tom pitanju i situacija nije nimalo obećavajuća. Spomenuta je i baza mikročipiranih pasa i naglašena je važnost promijene skrbništva u bazi svaki puta kada se dogodi u najkraćem roku.

Spomenut je nedostatak programa kastracije i nerazumijevanja lokalnih zajednica da im takvi programi štede novac i dugoročno rješavaju problem.

Osma točka dnevnog reda ukazala je na nedostatak političkih programa po pitanju zaštite životinja i važnost edukacije političara po tom pitanju. Rijetko koja stranka ima bilo kakav, a kamoli kvalitetan programski stav o zaštiti životinja iako u Europi i Svijetu svakodnevno radi na tome te svaki moderna politika mora imati konkretne prijedloge o unaprjeđenju zaštite životinja i vezane zakonske regulative.

Sastanak je završio u 16:30 te je dio prisutnih ostao na kratkom druženju uz veganske slastice.

11. sastanak Mreže protiv napuštanja životinja [ 90.46 Kb ]11. sastanak Mreže protiv napuštanja životinja [ 81.60 Kb ]11. sastanak Mreže protiv napuštanja životinja [ 88.16 Kb ]11. sastanak Mreže protiv napuštanja životinja [ 98.60 Kb ]

Vezane teme

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting