14.09.06. Mlijeko i mliječni proizvodi u školama
mr. sc. Miljenko Ernoić, zamjenik župana
Kratka 1/I
42000 Varaždin
Predmet: MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI U ŠKOLAMA – NOVA INICIJATIVA
Poštovani g. Ernoić,
vezano na Vaše gostovanje u emisiji 'Kažiprst', emitiranoj na radio postaji Radio Sjeverozapad dana 13.06.2006. u 10 sati, a kojom prilikom ste slušateljima izložili plan da se školarcima varaždinske županije u školama omogući svakodnevno konzumiranje mliječnih proizvoda životinjskog porijekla, željeli bismo Vam skrenuti pažnju na brojne znanstveno utvrđene, a zbog jakog lobija mliječne industrije, javnosti slabo poznate činjenice o štetnom utjecaju mliječnih proizvoda životinjskog porijekla na ljudski organizam te o povezanosti tih proizvoda sa nekoliko degenerativnih bolesti, poput arteroskleroze, migrena, infekcija uha, problema sa štitnjačom, alergija, prehlada, astme, osteoporoze, reumatoidnog artritisa, juvenilnog dijabetesa, raka dojke, raka prostate i drugih.
Do osamdesetih godina prošlog stoljeća mlijeko se smatralo vrlo bitnim dijelom prehrane i svuda ga se promicalo kao prirodnu savršenu hranu. Nesumnjivo je da mlijeko to doista jeste, jer je njegova svrha da hrani mladunče svoje vrste i kao takvo mora biti savršen i potpun obrok. No, čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko druge vrste i jedina vrsta koja pije mlijeko u odrasloj dobi što ne prolazi bez štetnih posljedica. Kravlje mlijeko po svojem je sastavu prilagođeno potrebama teleta i razlikuje se od ljudskog mlijeka. Mliječna industrija, pokretana željom za profitom, već desetljećima se brine da djeca od najnižih razreda budu obasuta propagandnim porukama o važnosti kravljeg mlijeka, te su nam njihove poruke svima dobro poznate. No, nekoliko istaknutih pedijatara, među kojima su i dr. Charles Attwood i dr. Benjamin Spock, skrenuli su pozornost na probleme koje uzrokuju mliječni proizvodi. Physicians Committee for Risponsible Medicine (eng. Udruženje liječnika za odgovornu medicinu) u svom izvještaju o istraživanju na 142 djece s dijabetesom navodi da su sva djeca imala visoke razine antitijela na protein iz kravljeg mlijeka i liječnici tog udruženja, čija je misija i preventivna medicina, zalažu se za prehranu bez mliječnih proizvoda.
Iz mliječne industrije neprekidno stižu poruke da je kravlje mlijeko najbolji izvor kalcija, što se ne slaže sa novijim znanstvenim dokazima. Naime, kravlje mlijeko doista sadrži kalcij, kao i dodani vitamin D, no već sam proces prerade životinjskog mlijeka smanjuje udio kalcija u mlijeku. Osim toga kalcij je u mlijeku vezan uz kazein, ljepljivu tvar koja sprečava apsorpciju kalcija, ali i apsorpciju drugih hranjivih tvari u organizam. Kazeina u životinjskom mlijeku ima 300 puta više nego u ljudskom mlijeku. I na kraju, da bi tijelo upilo kalcij i koristilo ga, ono mora primiti isto toliko magnezija, kojeg dobiva isključivo iz biljaka.
Posebno napominjemo da se svi znanstvenici slažu oko činjenice da na povećanje mineralne gustoće kostiju (BMD) utječe isključivo tjelesna aktivnost. A, kao najbolje izvore kalcija stručna literatura navodi: sirove sezamove sjemenke, orahe, zeleno lisnato povrće i koncentrirano voće (npr. smokve, datulje, šljive).
Uz pretpostavku da Vam nije poznata navedena tematika u prilogu ovog dopisa šaljemo Vam neke od mnogobrojnih tekstova o utjecaju životinjskog mlijeka na organizam čovjeka te Vas pozivamo da i sami provjerite novije rezultate znanstvenih ispitivanja na tu temu. Informacije su dostupne i na web stranicama: www.prijatelji-zivotinja.hr, www.vegekit.com, www.strongbones.org i dr., a velik broj korisnih informacija, može se pronaći i u knjizi Erika Markusa: 'Vegan – Nova etika prehrane'.
Poštujući Vašu dobru namjeru i uloženi napor, molimo Vas da razmotrite mogućnost da se umjesto mliječnih proizvoda životinjskog porijekla, u školama djeci omogući konzumiranje zdravih i ukusnih obroka i mliječnih proizvoda biljnog porijekla, tj. mlijeka, jogurta, pudinga i dr. proizvodi od organski uzgojenih žitarica (npr. zob, riža,…) ili soje, koji su lako dostupni na hrvatskom tržištu. Na žalost, njihova je cijena unatoč jeftinijoj proizvodnji, viša od cijene mliječnih proizvoda životinjskog porijekla, što je posljedica činjenice da mliječne proizvode biljnog porijekla država ne sufinancira.
I na kraju, poštujući činjenicu da je tumačenje i vrednovanje informacija osobna odgovornost, posebnu je pažnju potrebno usmjeriti na informacije koje mogu utjecati na zdravlje djece. Dužnost svih nas je da takve informacije budu tretirane i preispitane sa osobitom pažnjom i neovisno od toga zahtjeva li to od nas izlazak iz okvira općeprihvaćenog razmišljanja, te neovisno o tome da li će to imati utjecaj na povećanje ili u ovom slučaju na smanjenje profita mliječne industrije.
S poštovanjem,
Dario Novačko
Predsjednik varaždinske podružnice udruge Prijatelji životinja
U Varaždinu, 14. rujna 2006.
