Razgovor s Lukom Omanom

| More
VEGETARIJANSTVO KAO ODRŽIVI NAČIN ŽIVOTA

Utjecaj masovnog uzgoja stoke na globalno zagrijavanje veći je od utjecaja automobilskog prometa. Kada još u obzir uzmemo krčenje šuma za pašnjake i krmu za stoku, te pretvaranje savana u pustinje, eroziju brdovitih predjela, izuzetno veliku potrošnju vode i energije, vidimo da sa svakim kilogramom mesa trošimo, uništavamo i zagađujemo naš planet sa svakog aspekta. Zaključak je to Wuppertalskog Instituta za klimu, okoliš i energiju u Njemačkoj.

Većina ekoloških aktivista smatra da postoji izravan odnos između jedenja mesa i okoliša, odnosno da ne možete biti zaštitar okoliša ako ste mesojed. Smatraju, naime, da je usvajanje vegetarijanske, odnosno veganske prehrane učinkovitije u smanjivanju globalnog zatopljavanja od smanjivanja emisija iz automobila ili elektrana. Takav svoj stav potkrepljuju dokazima da je za čak polovicu zagađenja vode u Europi krivac upravo masovan uzgoj stoke. Dodaju i da jedna kalorija životinjske bjelančevine oslobađa deset puta više ugljičnog dioksida no kalorija biljne bjelančevine. Stočne farme nadalje uzrokuju 85 posto ukupnog isparavanja dušika u obliku amonijaka koji se pak smatra glavnim uzročnikom umiranja šuma.

Vjesnikov sugovornik, Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja koja promovira prava životinja i vegetarijanstvo, odnosno veganstvo, slaže se da se na uzgoj zatočenih životinja na farmama troše ogromni prirodni resursi, uzrokuju se velike ekološke štete u vidu sječe šuma za pašnjake i uzgoj životinja, što pak dovodi do stvaranja stakleničkih plinova. Prestati jesti životinje najvažnija je pojedinačna stvar koju svatko tko želi spasiti planet može učiniti, kaže citirajući Paula McCartneya.

Međutim, zagovaranje vegetarijanskog načina prehrane kada s riječi treba preći na djelo, za mnoge predstavlja prepreku koju ipak nisu voljni svladati. Dok se većina građana protivi patnjama životinja na farmama krzna pa i u laboratorijima, te su senzibilni prema napuštenim kućnim životinjama, u svijesti većeg dijela javnosti svinja je još uvijek samo kobasica, kravino dijete ukusna teletina, a pile neizostavni nedjeljni ručak. Kada traže petnaest deka vratine u supermarketu ne razmišljaju su to nečiji dijelovi tijela. 'Ključ djelovanja naše udruge je upozoriti ljude kako se muče životinje koje jedemo. Kada bi klaonice imale staklene zidove većina ljudi nikada ne bi jela meso. Na žalost većina ljudi zatvara oči pred istinom kako ne bi trebali donijeti etičku odluku koja bi ih primorala da mijenjaju svoju prehranu. Problem je jednostavno u tome što se ljudi ne vole mijenjati i to je velika prepreka u našem radu', kaže Oman. 'Naša se primitivnost iskazuje u tome što proždiremo tuđe organe i dijelove tijela. Tu hranu ne uzimamo iz prirode već uzgajamo životinje za kobasice. Stavljamo je u atraktivnu ambalažu da se ne vidi da su to nečije noge. To što jedemo leševe životinja najgori je način na koji se odnosimo prema njima. Kada govorimo o teletini, zaboravljamo da govorimo o zaklanom djetetu krave. Telići rijetko kada sišu mlijeko svoje majke da bismo ga mi imali više za sebe', veli Oman.

Književnik Lav Nikolajevič Tolstoj je svojevremeno opisao vegetarijanstvo kao kriterij po kojem možemo prepoznati je li čovjekovo stremljenje prema moralnoj savršenosti iskreno i ozbiljno. Oman smatra da je apsolutno svaki korak koji pojedinac poduzima povezan s vlastitom (ne)etičnosti: 'Na žalost trenutno živimo u specističkom društvu u kojem je čovjek glavni, a sve su mu ostale vrste podređene. Mnogi ljudi na životinje gledaju kao na stvari, zaboravljaju da je Zemlja namijenjena i biljkama i životinjama. Zaboravljaju da svako živo biće ima pravo na vlastiti život. Zaboravljaju da životinje baš poput ljudi osjećaju bol. Osjetljivi su na bol pasa, ali ne i na bol svinja ili pilića.

Međutim, taj se arogantni stav na kraju čovjeku ipak vraća kao bumerang. Rizik od srčanog udara za ljude koji jedu tri puta tjedno meso je primjerice 60 do 70 posto veći nego kod ljudi koji ga ne jedu. Vodeće su bolesti pak u Hrvatskoj prouzročene pretežito mesnom prehranom', objašnjava Oman. U svijetu se u farmskom uzgoju svake godine muči i ubije preko 6o milijardi životinja. Za proizvodnju jednog kilograma mesa potrebno je 60 kilograma pšenice. Gledajući tako, na površini veličine pet nogometnih igrališta odnosno deset hektara, može se uzgojiti mesa za prehranu tek dvoje ljudi. Na istoj se površini može uzgojiti kukuruza za deset ljudi, žita za 24 čovjeka ili soje za 61 čovjeka. Stoga se, drže vegetarijanci, jedenjem mesa ustvari podržava glad u svijetu i neravnopravna distribucija hrane.

Iako prema nezavisnom istraživanju u Hrvatskoj ima 3,7 posto vegetarijanaca odnosno njih preko 160 tisuća i iako je danas mnogo lakše biti vegetarijanac u Hrvatskoj no prije pet ili deset godina, kod nas još uvijek nema u ponudi vegetarijanskog obroka u javnim institucijama. Kada je riječ o djeci vegetarijancima i veganima, temi koja uvijek uzburka duhove, Oman tvrdi da je vegetarijanska prehrana dokazano zdravija, dakle s te strane roditelji vegetarijanci ne bi trebali imati nikakvih dilema: 'Ako roditelji žele dati izbor djetetu, trebali bi ga hraniti bez mesa, a kada dijete postane svjesno otkuda meso dolazi neka odluči hoće li tada početi jesti meso ili ne'.

Oman zaključuje da je, tek kada je odlučio prestati jesti životinje i okrenuo se vegetarijanskoj prehrani, otkrio bogatstvo i raznolikost hrane koja nas okružuje, a prelaskom na veganstvo uvidio još više prednosti takvog načina života.

Razgovor vodila Nataša Gajski Kovačić za Vjesnik

Vezane teme

Luka Oman

Također pogledajte

Akcije

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting