Obrazloženje Zakona
Obrazloženje konačnog prijedloga zakona sadrži:
- Ustavna osnova donošenja zakona
Ustavna osnova za donošenje Zakona o zaštiti životinja sadržana je u članku 2. stavku 4. alineji 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske. (Narodne novine, broj 41/01 – pročišćeni tekst).
- Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
1. Ocjena stanja
Zakonski prijedlog o zaštiti životinja donesen je jer se važeći Zakona o dobrobiti životinja (Narodne novine, broj 19/99) u razdoblju od 1999. godine kada je stupio na snagu pokazao u pojedinim dijelovima kao nedostatna osnova za donošenje podzakonskih propisa kojima se štite život, zdravlje i dobrobit životinja u skladu s trenutačno vrijedećim spoznajama.
S obzirom da su zemlje članice Europske unije svoje nacionalno zakonodavstvo iz područja zaštite životinja uredile na način da su usvojile jedinstvena pravila o zaštiti životinja, traži se i od Republike Hrvatske da u procesu pridruživanja Europskoj uniji usvoji jednaka pravila i ugradi ih u svoje nacionalno zakonodavstvo. Iz navedenog razloga pri preuzimanju zakonodavstva Europske unije i njegovoj provedbi javljaju se poteškoće, a naročito jer se važeći Zakon odnosi samo na neke vrste životinja i to na ribe, ptice i sisavce.
Navedene poteškoće odnose se na odredbe koje uređuju područje:
- prijevoza živih životinja (registracija prijevoznika pri Ministarstvu poljprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, uvjeti za osnivanje odmorišta za životinje i njihova registracija),
- klanja i usmrćivanja životinja te potrebu omamljivanja prije klanja životinja koje se kolju u domaćinstvu za vlastite potrebe te način i uvjete obrednog klanja životinja,
- uzgoja životinja koje se koriste u svrhu proizvodnje ( propisivanje uvjeta za objekte za uzgoj životinja tj. za farme),
- korištenja životinja za pokuse,
- koje se odnosi na držanje životinja u zoološkim vrtovima i korištenje životinja u cirkuskim i drugim predstavama te za filmska i televizijska snimanja, izložbe i natjecanja životinja,
- koje se odnosi na uzgoj i zaštitu kućnih ljubimaca, s posebnim osvrtom na uzgoje kućnih ljubimca radi prodaje te trgovine za prodaju kućnih ljubimaca, objekte za njihov privremeni smještaj (hoteli za pse i dr.) te skloništa za skupljanje i zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja,
- osposobljavanja osoblja koje se brine za životinje ili ih koristi, u smislu postupanja sa životinjama i brige o njima pri prijevozu, omamljivanju i klanju životinja, uzgoju u svrhu proizvodnje, uzgoju u svrhu korištenja za pokuse te pri korištenju životinja za pokuse i za proizvodnju bioloških pripravaka, držanju životinja u zoološkim vrtovima, korištenju za cirkuske i druge predstave sa životinjama i pri držanju životinja u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca.
Ovim se zakonskim prijedlogom stavlja naglasak na odgovornost, obveze i dužnosti vlasnika i posjednika životinja, a također i ostalih fizičkih i pravnih osoba, a radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, čime se želi spriječiti okrutnost prema životinjama kao i neodgovarajuće postupanje sa životinjama u onim područjima na koja se odnosi ovaj Zakon.
Zakonom o zaštiti životinja stvara se temelj za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije.
Bolesti su najvažniji i stalni faktor u ugrožavanju dobrobiti životinja tako da borba protiv njih širom svijeta predstavlja proritet za sve one koji osiguravaju zaštitu životinja. Upravo zbog navedenog razloga je i Svjetska organizacija za zdravlje životinja ( OIE ) u svoj djelokrug uključila i zaštitu životinja za što je dobila pristanak svih 167 zemalja članica, među kojima i Republike Hrvatske te je postala vodeća međunarodna organizacija na području zaštite životinja pri prijevozu i klanju te usmrćivanju životinja u svrhu kontrole bolesti.
Pored određivanja međunarodnih standarda za zaštitu zdravlja životinja, Svjetska organizacija za zdravlje životinja odredila je i međunarodne standarde zaštite dobrobiti životinja koji služe i kao osnova za bilateralne ugovore među zemljama članicama, a osim toga im daju i znanstvenu osnovu za poboljšanje nacionalnih propisa o zaštiti životinja. Navedeni procesi zaštite životinja rezultiraju zadovoljstvom potrošača koji zahtijevaju da se životinje u proizvodnji zaštite od nepotrebnih patnji, boli i straha, što postavlja velike zahtjeve pred proizvođače životinjskih proizvoda.
Povećana pozornost znanosti, politike i javnosti u području zaštite životinja razvija se zajedno s povećanjem proizvodnje proizvoda životinjskog podrijetla, a što također utječe na razvoj zakonodavstva iz područja zaštite životinja.
Također se velika pozornost usmjerava i na kućne ljubimce, uključivši i zaštićene životinjske vrste kao i strane životinjske vrste, životinje koje se koriste za pokuse te životinje koje se koriste za sport, rekreaciju i zabavu (životinje u cirkusima i zoološkim vrtovima) kao i napuštene i izgubljene životinje.
Standardi, upute i preporuke Svjetske organizacije za zdravlje životinja koji su usklađeni sa propisima Europske unije daju osnovu za harmonizaciju postojećeg nacionalnog zakonodavstva te za njegov razvoj i poboljšanje u zemljama koje nisu članice Europske unije i čije zaknodavstvo na području zaštite životinja nije u potpunosti razvijeno.
Ovaj zakonski prijedlog kompleksni je akt koji predstavlja jedinstvenu cjelinu svih značajnih čimbenika područja na koje se odnosi.
Zakon također osigurava temelj za usklađenost sa zakonodavstvom Europske unije koje se odnosi na zaštitu životinja te s međunarodnim konvencijama o zaštiti životinja.
2. Osnovna pitanja koja se Zakonom uređuju
Osnovna pitanja koja se Zakonom uređuju odnose se na stvaranje zakonske podloge za zaštitu životinja kroz djelovanje nadležnih inspekcija na svim područjima na koja se odnosi ovaj Zakon.
Zakonskim prijedlogom uklanjaju se nedostaci s obzirom na vrste životinja, jer se važeći Zakon o dobrobiti životinja odnosi samo na ptice, ribe i sisavce, a novi zakonski prijedlog odnosi se na sve kralježnjake osim čovjeka.
Zakonskim prijedlogom se u zaštiti životinja traži odgovornost pravnih i fizičkih osoba koje koriste životinje ili se brinu o njima ili dolaze u kontakt sa životinjama.
Propisuje se obveza registracije pravnih i fizičkih osoba koje su tijekom kontakta sa životinjama i pri njihovom iskorištavanju dužni osigurati zaštitu njihova života, zdravlja i dobrobiti, a također se traži i osposobljenost osoblja koje je u kontaktu sa životinjama što se odnosi na prijevoz životinja, klanje i usmrćivanje životinja, životinje koje se koriste u pokusima te za proizvodnju bioloških pripravaka, životinje koje se drže u svrhu proizvodnje, kućne ljubimce, životinje u zoološkim vrtovima, životinje koje se koriste za cirkuske i druge predstave sa životinjama te za snimanje filmova i TV emisija u kojima sudjeluju životinje, za izložbe i natjecanja životinja te životinje u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i u skloništima za životinje.
Ovim zakonskim prijedlogom određuje se osnivanje Etičkog povjerenstva i Povjerenstva za zaštitu životinja u svrhu njihove sveobuhvatnije zaštite, a u njihov rad se uključuju sve zainteresirane strukture, kao što su stručnjaci veterinarske, medicinske, farmaceutsko-biokemijske, biološke i agronomske struke, predstavnici tijela državne uprave nadležnog za znanost i obrazovanje i tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode, tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i predstavnici udruga za zaštitu životinja.
Uvodi se obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama čime se bitno utječe na njihovo kvalitetno zbrinjavanje te se ujedno povećava odgovornost čovjeka u odnosu prema životinjama.
Pri prijevozu životinja određuju se obveze prijevoznika, kao što je njegova registracija pri nadležnom tijelu, određivanje pratitelja životinja tijekom prijevoza, osposobljenost vozača i pratitelja životinja za prijevoz životinja i za brigu o životinjama tijekom prijevoza te planiranje međunarodnog putovanja kako bi se moglo pratiti trajanje putovanja i briga koja je životinjama osigurana tijekom putovanja. Također se zahtijeva homologacija vozila za prijevoz životinja čime se osigurava da ista udovoljavaju standardima propisanim za prijevoz životinja. Odmorišta za životinje moraju udovoljavati propisanim uvjetima i biti upisana u upisnik pri nadležnom tijelu.
Stavlja se naglasak na potrebu omamljivanja životinja prije klanja i usmrćivanja i to kako u klaonicama tako i životinja koje se kolju u domaćinstvu za vlastite potrebe, a također se uređuje i obredno klanje životinja. Zahtijeva se osposobljenost osoblja koje u klaonici dolazi u kontakt sa životinjama i to od trenutka istovara, tijekom premještanja i za vrijeme smještaja, hranjenja i napajanja životinja te pri njihovu omamljivanju i klanju.
U području zaštite životinja koje se koriste u pokusima te za proizvodnju bioloških pripravaka uvodi se institucija Etičkog povjerenstva čija je uloga osiguranje znanstvene osnove za donošenje rješenja za odobrenje obavljanja pokusa te proizvodnje bioloških pripravaka na živim kralježnjacima.
Propisuje se obveza registracije fizičkih i pravnih osoba koje drže životinje u svrhu proizvodnje, a uvjete i način držanja životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje te način registracije fizičkih i pravnih osoba koje drže životinje određuje se posebnim propisom. Osobe koje se brinu o životinjama moraju za to biti osposobljene ili moraju posjedovati jednako vrijedno iskustvo.
Divlje životinje u prirodi štite se na način da se zabranjuju radnje kojima se, kao populacija ili jedinka, izlažu mučenju ili se trajnije onemogućavaju u obavljanju fizioloških funkcija (hranjenje, napajanje, razmnožavanje).
Kućnim ljubimacima moraju se osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama.
Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji moraju biti registrirani pri nadležnom tijelu.
Poslovi skupljanja i zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja uređuju se na način koji će olakšati osnivanje i financiranje takve djelatnosti te se određuje obveza financiranja izgradnje i rada skloništa za životinje koje će obavljati obje navedene funkcije. Važećim Zakonom o dobrobiti životinja propisano je da su općine, gradovi, županije i Grad Zagreb dužni voditi brigu o zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja te poticati osnivanje skloništa i higijenskih servisa, što traži udvostručavanje kapaciteta i teško je osigurati potrebna sredstva. Združivanjem kapaciteta skloništa i higijenskog servisa, kako je određeno ovim Zakonom, smanjila bi se ulaganja u njihovu izgradnju te bi se na takav način lakše i brže moglo pristupiti rješavanju problema zbrinjavanja izgubljenih i napuštenih životinja. I ovdje se zahtijeva da osoblje koje skuplja izgubljene i napuštene životinje te se u skloništu brine o njima mora biti osposobljeno.
Osnivači skloništa za životinje dužni su organizirati informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje, a nadležna tijela državne uprave i tijela lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužna su razvijati svijest javnosti, osobito mladih, o zaštiti životinja.
Prodaja životinja u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca dopuštena je samo nakon ispunjavanja posebnih uvjeta. U takvim trgovinama zabranjeno je prodavati pse i mačke, a životinje koje se prodaju moraju potjecati iz registriranih uzgoja. Osoblje u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca mora biti osposobljeno za brigu o životinjama te kupcima životinja mora izdavati pisane upute o odgovarajućem načinu držanja životinja koje prodaju.
Inspekcijski nadzor se obavlja na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o kršenju odredaba ovoga Zakona, a moguće ga je obavljati istovremeno s provođenjem nadzora u druge svrhe.
Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, u granicama svojih ovlasti, osiguravaju nadležnoj inspekciji pomoć pri provođenju inspekcijskog nadzora.
U slučaju počinjenja prekršaja nad kućnim ljubimacima drugi puta, fizička osoba se kažnjava novčano, oduzima joj se životinja i može joj se izreći zabrana nabavljanja drugog kućnog ljubimca.
Pravnim i fizičkim osobama koje u obavljanju gospodarske djelatnosti počine prekršaj drugi puta uz novčanu kaznu može se izreći i zabrana obavljanja djelatnosti na godinu dana.
3. Pregled zakonodavstva država članica Europske unije
Daljnja pitanja koja ovaj Zakon uređuje se odnose na usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije o zaštiti životinja i to za zaštitu:
1. životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje s:
- Konvencijom o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje ETS 087,
- Direktivom Vijeća 98/58/EEZ o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje,
- Odlukom Komisije 2000/50/EZ o minimalnim zahtjevima za inspekcijske preglede gospodarstava na kojima se životinje uzgajaju u svrhu proizvodnje,
- Direktivom Vijeća 91/629/EEZ o minimalnim standardima za zaštitu teladi,
- Direktivom Vijeća 91/630/EEZ o minimalnim standardima za zaštitu svinja,
- Direktivom Vijeća 1999/74/EZ o minimalnim standardima za zaštitu kokoši nesilica,
- Direktivom Komisije 2002/4/EZ o registraciji objekata za kokoši nesilice,
2. životinja pri klanju i usmrćivanju s:
- Konvencijom o zaštiti životinja pri klanju i usmrćivanju ETS 102 i
- Direktivom Vijeća 93/119/EZ o zaštiti životinja pri klanju i usmrćivanju,
3. životinja tijekom prijevoza s:
- Konvencijom o zaštiti životinja tijekom međunarodnog prijevoza ETS 065
- Revidiranom Konvencijom o zaštiti životinja tijekom međunarodnog prijevoza CETS 193, Direktivom Vijeća 91/628/EEZ o zaštiti životinja tijekom prijevoza,
- Uredbom Vijeća (EZ) 1255/97 o minimalnim standardima Zajednice kojima moraju udovoljiti odmorišta za životinje i izmjeni plana puta iz Direktive 91/628/EEZ,
- Uredbom Vijeća (EZ) 411/98 o dodatnim standardima zaštite životinja koji se odnose na cestovna prijevozna sredstva za prijevoz životinja na putovanjima duljim od 8 sati,
- Uredbom Vijeća (EZ) 1040/2003 kojom se mijenja Uredba (EZ) 1255/97 s obzirom na upotrebu odmorišta za životinje i
- Uredbom Vijeća (EZ) 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza,
4. divljih životinja u zoološkim vrtovima s:
- Direktivom Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima,
5. životinja koje se koriste za pokuse s:
- Konvencijom o zaštiti životinja koje se koriste za pokuse i u druge znanstvene svrhe ETS 123 i
- Direktivom Vijeća 86/609/EEC, i
6. kućnih ljubimaca s:
- Konvencijom o zaštiti kućnih ljubimaca ETS 125.
4. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Ovim zakonskim prijedlogom proširuje se djelokrug nadležnog tijela kako s obzirom na životinjske vrste tako i s obzirom na područja za koja je nadležno.
Pravila prijevoza živih životinja, a posebno u međunarodnom prometu, zahtjevna su i stavljaju naglasak na odgovornost prijevoznika, a i na sve ostale sudionike u prijevozu životinja.
Klanje i usmrćivanje životinja ne smije se obavljati bez omamljivanja životinja, osim kunića i peradi za upotrebu u vlastitom domaćinstvu, a obredno klanje se smije obavljati samo na propisani način.
Zabranjuje se korištenje divljih životinja za cirkuske predstave tako da se nakon stupanja ovoga zakonskog prijedloga na snagu u cirkuske predstave više ne smiju uključivati divlje životinje.
Ukidaju se higijenski servisi, a skloništima za životinje stavlja se u obvezu organiziranje skupljanje i smještanja napuštenih i izgubljenih životinja. S obzirom da dosadašnji sustav higijenskih servisa i skloništa za životinje nije zaživio, željelo se smanjiti financijska sredstava koja je potrebno uložiti u oba sustava i tako olakšati osnivanje samo jednog sustava zbrinjavanja životinja koji bi, osim smještanja životinja, preuzeo i ulogu skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja i na taj način osigurao sredstva koja su lokalne zajednice do sada izdvajale za skupljanje životinja.
Kaznenim odredbama propisuju se kazne i do 100 000,00 kn u slučaju kršenja odredbi ovoga zakonskog prijedloga, a osim navedenog, vlasniku kućnog ljubimca životinja može biti oduzeta i može mu se zabraniti nabavljanje drugog kućnog ljubimca.
Također u obavljanju gospodarske djelatnosti u slučaju kršenja odredbi ovoga zakonskog prijedloga pravnoj ili fizičkoj osobi može se izreći zabrana obavljanja djelatnosti na određeno vrijeme.
- Financijska sredstva potrebna za provođenje zakona i način osiguranja tih sredstava
Za provedbu ovoga Zakona predviđa se da će nastati izdaci u svezi provedbe članka 56. stavaka 4. i 5. Zakona.
Člankom 45. stavkom 4. ovoga Zakona propisano je da u slučaju ako nije osnovano sklonište za životinje, u skladu sa stavkom 1. navedenoga članka, njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u skladu s njihovim potrebama, odnosno Grad Zagreb.
Za potrebe osnivanja jednog skloništa za životinje kapaciteta 100 pasa procjenjuje se da bi troškovi iznosili cca 3.975.000,00 kn, u što je uključena cijena zemljišta, ishođenja potrebne dokumentacije ( projekti, suglasnosti, lokacijska i građevinska dozvola) i cijena radova tj. igradnje objekta površine 1000 m2, a nije uključena cijena infrastrukture koja ovisi o udaljenosti objekta od glavnih vodova električne energije, vodovoda i kanalizacije. Međutim, gradi li se objekt na lokaciji gdje infrastruktura već postoji, troškovi priključenja u ukupnim troškovima nisu veliki tj. uključuju samo troškove komunalnih naknada ili elektroenergetskih suglasnosti.
Za potrebe rada skloništa za životinje kapaciteta 100 pasa procjenjuje se da troškovi iznose 26,00 kn po jednom psu dnevno, što iznosi 2600,00 kn za 100 pasa dnevno, odnosno godišnje 949.000,00 kn.
U skladu s člankom 45. stavkom 5. Zakona obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave, kao što je bilo uređeno i u dosadašnjem razdoblju.
Za provedbu ovoga Zakona neće biti potrebno izdvajati sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
![Praščić [ 19.16 Kb ]](/data/image_2_4521.jpg "Praščić [ 19.16 Kb ]")
