U posljednja dva desetljeća više od 25 zemalja ili je izglasalo zabranu uzgoja životinja radi krzna, zabranilo uzgoj određenih vrsta ili uvelo strože propise koji su učinkovito ograničili ovu praksu. Kako zabrinutost zbog dobrobiti životinja, etike proizvodnje krzna i javnog zdravlja nastavlja rasti, prijedlozi za zabranu proizvodnje krzna trenutno se razmatraju u mnogim drugim zemljama.

Zabrane proizvodnje krzna

Prve zemlje koje su zabranile uzgoj životinja radi krzna bile su Ujedinjeno Kraljevstvo (2003.) i Austrija (2005.). Nizozemska, koja je nekoć bila drugi najveći proizvođač krzna kuna u EU, ubrzala je svoj plan zatvaranja industrije s 2024. na 2021. godinu nakon izbijanja COVID-19 na nizozemskim farmama kuna.

Godine 2018. Norveška, nekada najveći svjetski proizvođač lisčjeg krzna, odlučila je okončati uzgoj krznaša nakon šokantnih dokaza o kršenju dobrobiti životinja na farmama lisica i kuna.

U listopadu 2024. Rumunjska je postala najnovija zemlja koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna, uz prijelazno razdoblje do 2027. godine. U dvije prethodne godine Litva je izglasala sličnu zabranu koja će stupiti na snagu 2027., Latvija je uvela zakonodavstvo kojim se okončava uzgoj krznaša, a koje će stupiti na snagu 2028., dok je Irska zabranila uzgoj krznaša i zatvorila svoje tri preostale farme kuna.

Francuska je 2021. godine uvela zabranu uzgoja nedomaćih vrsta radi krzna. Zabrana je odmah stupila na snagu, što je dovelo do zatvaranja preostale dvije farme krzna u zemlji. Godine 2024. otok Guernsey uveo je zabranu uzgoja životinja radi krzna.

Godine 2021. pokrajinska vlada Britanske Kolumbije u Kanadi donijela je odluku o postupnom ukidanju uzgoja kuna do travnja 2023. godine, nakon višestrukih izbijanja koronavirusa na farmama kuna u pokrajini.

Trenutno su u tijeku inicijative za zabranu uzgoja životinja radi krzna u Bugarskoj, Poljskoj, Švedskoj i Finskoj.

Zabrane prodaje krzna

Zabrana prodaje krzna smanjit će potražnju za okrutnim proizvodima, smanjiti rizike za javno zdravlje, povećati svijest o dobrobiti životinja u zajednici i potaknuti humaniji okoliš.

Godine 2021. Izrael je postao prva zemlja na svijetu koja je zabranila prodaju krzna.

U Sjedinjenim Američkim Državama Los Angeles, San Francisco, Berkeley i West Hollywood zabranili su prodaju novog krzna, čime su utrli put Kaliforniji da 2019. postane prva savezna država bez krzna. Gradovi u saveznoj državi Massachusetts, Michiganu i Floridi od tada su donijeli slične zakone.

Zabrane uzgoja životinja radi krzna u Europi

Ovisno o zakonodavnom okviru, zemlje se mogu podijeliti u nekoliko kategorija:

1. Opća zabrana – sada je na snazi

Ove zemlje su u potpunosti zabranile uzgoj životinja radi krzna:

• Austrija (zabrana od 2005.)
• Bosna i Hercegovina (prijelazno razdoblje završilo 2018., zabrana je sada na snazi)
• Belgija (prijelazno razdoblje do 2023.)
• Hrvatska (prijelazno razdoblje završilo 2017.)
• Slovenija (zabrana od 2013., prijelazno razdoblje završilo 2015.)
• Ujedinjeno Kraljevstvo (prva zemlja koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna, 2003.)
• Srbija (prijelazno razdoblje završilo 2019.)
• Makedonija (zabrana od 2014.)
• Norveška (prijelazno razdoblje završilo 2025. – prva nordijska zemlja koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna jer je u siječnju 2018. godine najavila da planira do 2025. godine zatvoriti sve farme lisica i kuna zlatica. 2017. ubijeno je 773 000 kuna i 140 000 lisica radi krzna. Godine 2016. čak je i norveško državno tijelo nadležno za sigurnost hrane (Mattilsynet) izjavilo da su šokirani brojem prekršenih propisa te ozljedana životinjama na farmama koje su posjetili njihovi inspektori.)
• Italija (zabrana od 2022.)
• Francuska (zabrana od 2021.)
• Irska (zabrana od 2022.)
• Češka (zabrana od 2019.) – u lipnju 2017. godine u češkom Zastupničkom domu velikom većinom glasova odobren je prijedlog zabrane uzgoja životinja radi krzna. Većina zastupnika složila se da se radi o neetičnoj praksi i da ona treba biti zabranjena. Odobren je najstroži prijedlog prema kojem su se farme, na kojima se uzgajaju životinje radi krzna, trebale zatvoriti do 31. siječnja 2019. godine, a ostavljeno je otvoreno pitanje mogućnosti određenih financijskih nadoknada. Predlagatelj zabrane Robin Böhnisch izjavio je: “Ovo je pobjeda koja dokazuje da ubijanje životinja radi mode više nije podržano od strane čeških političara”.  Zadnja provedena anketa pokazala je da 83 % češkog stanovništva podržava zakon kojim bi se zatvorile takve farme.
• Nizozemska (zabrana uzgoja kuna od 2021., ali ne i drugih životinja)uzgoj lisica radi krzna zabranila je 1995. godine. Uzgoj činčila radi krzna zabranjen je u Nizozemskoj 1997. godine, također zbog nemogućnosti postizanja adekvatnih uvjeta za dobrobit životinja na farmama, a obje zabrane stupile su na snagu 2008. godine.2013. godine na snagu je stupio zakon o zabrani uzgoja životinja radi krzna. Zakon je uključio prijelazno razdoblje u trajanju od 11 godina (do 1. siječnja 2024.) kako bi se time uzgajivači kuna obeštetili za financijsku štetu uzrokovanu zabranom i kako bi im se omogućio povratak uloženih investicija. Nizozemski savez uzgajivača životinja za krzno podnio je žalbu na doneseni zakon, tj. tužili su nizozemsku državu navodeći da je nezakonit jer nisu primili kompenzaciju. Okružni sud presudio je u njihovu korist 21. svibnja 2014. godine.

  Nizozemska država uložila je žalbu temeljem koje je u studenome 2015. godine Nacionalni žalbeni sud u Haagu poništio odluku Okružnog suda i potvrdio postojeću zabranu, istaknuvši da novi zakon uzima dovoljno u obzir interese uzgajivača životinja radi krzna zbog prijelaznog razdoblja od 11 godina i da se prateće mjere zakona treba smatrati oblikom naknade.

  U obrazloženju presude, navedeno je da pravno tumačenje Europskog suda o ljudskim pravima (ECHR) pokazuje da gubitak budućih prihoda, za koji su uzgajivači kuna tvrdili da će trpjeti tijekom prijelaznog razdoblja, nije zaštićen člankom 1. Prvog protokola Europske konvencije o ljudskim pravima te dodaje: “Uzgajivačima kuna nije moglo promaknuti da velik dio nizozemskog društva nošenje krzna i držanje životinja radi proizvodnje krzna već dulje vrijeme smatra neetičnim.” Time je etički stav javnosti jasno stavljen kao važniji od ekonomskog aspekta.

  Nakon nove žalbe uzgajivača, u prosincu 2016. godine Vrhovni sud Nizozemske donio je završnu presudu kojom uzgajivačima jasno daje do znanja da nemaju zakonskih temelja za rušenje zabrane uzgoja životinja radi krzna. Tvrdnje uzgajivača kuna radi krzna da zabrana uzgoja krši njihovo osnovno pravo zaštite vlasništva, navedeno u Prvom protokolu Europske konvencije o ljudskim pravima, Vrhovni sud odbacio je kao neosnovane. U svojoj presudi sud je naveo da se zabrana uzgoja životinja radi krzna ne kosi s Europskom konvencijom o ljudskim pravima te da postoji poštena ravnoteža između zaštite osnovnih prava uzgajivača i javnog interesa kojemu služi zakon. Zakon omogućava uzgajivačima dovoljno vremena da osiguraju povrat uloženih sredstava tijekom prijelaznog razdoblja i time uključuje dovoljne mjere za kompenzaciju od financijskog gubitka.

  Ne prepoznajući i dalje poraz, uzgajivači su nastavili sudski spor i na Europskom sudu za ljudska prava koji je u studenom 2017. potvrdio presudu Vrhovnog suda i postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna u Nizozemskoj. Time je ona postala konačna i stupila na snagu 2024. godine.

2. Prijelazno razdoblje – zabrana stupa na snagu u budućnosti

Ove zemlje su donijele zakon o zabrani uzgoja životinja radi krzna, ali još traje prijelazno razdoblje:

• Rumunjska (zabrana do 2026.)
• Latvija (zabrana od 2028.)
• Litva (zabrana do 2027.)
• Estonija (zabrana od 2026., ali farme zatvorene ranije)
• Poljska (prijedlog zakona u proceduri, ali još nije potvrđena konačna zabrana)

3. Djelomična zabrana ili stroga regulacija

Neke zemlje nisu potpuno zabranile uzgoj životinja radi krzna, ali su uvele stroge uvjete koji otežavaju poslovanje:

• Danska (zabrana uzgoja lisica i rakuna, ali ne i kuna)
• Njemačka (strogi propisi učinili su uzgoj neodrživim, posljednja farma zatvorena 2019.)
• Švicarska (iako nema formalnu zabranu uzgoja životinja radi krzna, takve životinje smatraju se divljim životinjama i zbog strogih zakonskih propisa za njihovo držanje ne postoji njihov uzgoj)

Primjeri izvan Europe:

Japan – u Japanu je uzgoj životinja radi krzna prestao 2016. godine kada je zatvorena posljednja farma zbog nepoštivanja nužnih zakonskih propisa. Nadalje, prema Zakonu o invazivnim i stranim vrstama iz 2006. godine, postalo je ilegalno graditi nove farme za uzgoj kuna u Japanu.

Novi Zeland – donesena je zabrana uvoza kuna čim se posredno i zabranjuje uzgoj kuna radi krzna u Novom Zelandu.

SAD – neke savezne države zabranjuju držanje lisica u zatočeništvu.

• Zapadni Hollywood – prvi grad na svijetu koji je odlučio zabraniti prodaju krzna 2011. godine. Zabrana je stupila na snagu 2013. godine.
• Kalifornija je prva američka savezna država koja je 2023. godine zabranila proizvodnju i prodaju predmeta od životinjskoga krzna.

Indija – u siječnju 2017. usvojena je zabrana uvoza krzna od kuna, lisica i činčila.

São Paolo – u brazilskoj državi São Paolo je u studenome 2014. godine donesen zakon o zabrani uzgoja životinja radi krzna u São Paolu, iako je Brazil, nakon Argentine, jedan od najvećih izvoznika krzna činčila na svijetu. Godine 2015. São Paolo je usvojio i zabranu uvoza i prodaje proizvoda od krzna.