Jahačka oprema izaziva konjima patnju i bol

| More

Istraživanje Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Sydneyju otkrilo je da korištenje prekonosnog remena pri dresuri konja sprečava normalne kretnje usta poput zijevanja, pomicanja jezika i gutanja. U pojedinim slučajevima rad srca konja popeo bi se od 34 otkucaja u minuti na 100 nakon što je postavljen prekonosni remen.

Pojačani prekonosni remen je kožni remen koji ide oko čeljusti konja, a jahač ga može stegnuti koristeći sustav kolotura. "Dresirani konji na Olimpijskim igrama moraju koristiti dvostruke uzde koje dolaze s dva seta metalnih žvala. Što se prekonosni remen više steže, to žvale više pritišću jezik i imobiliziraju ga. Postoje dokazi kako pritom dolazi do ozljeđivanja mekog tkiva i zuba. Braniti konju normalno ponašanje uime sporta vrlo je teško moralno obraniti", rekao je veterinar i glavni autor istraživanja, profesor Paul McGreevy. Istraživanje upozorava da korištenje restriktivnog prekonosnog remena uzrokuje konju značajnu bol, patnju i probleme tijekom treninga i natjecanja, zbog čega je organizacija RSPCA pozvala na potpunu zabranu njegova korištenja.

Prekonosni remen funkcionira kao običan remen za hlače, a dio je "jahačeg ulara ili dizgina" (splet remenja koje ide konju na glavu). Prekonosni remen povezan je s podbradnim remenom, a podbradni remen ima kopču. Postoji nekoliko varijanti tog prekonosnog remena (jednostruki, dupli i ukršteni).

Hrvatski nazivi dijelova jahačeg ulara ili uzde nalaze se na 17. strani knjige ovdje.

Pojačani prekonosni remen koriste uglavnom u kombinaciji s dvostrukom "žvalom" za dresurna natjecanja.

Metal ("žvalu") u ustima konja drži potiljni remen (koji ide konju iza uha, poput brnjice) i to je jedini od remenova bez kojeg jahači ular ne može funkcionirati jer bez potiljnog remena žvala se ne bi mogla zadržati u ustima konja. Prekonosni remen može se izostaviti iz jahačeg ulara jer će žvala i dalje ostati u ustima zahvaljujući potiljnom remenu.

Međutim, svrha prekonosnog remena je da spriječi otvaranje usta konja i dalje da spriječi prebacivanje jezika preko "žvale".

Inače, otvaranjem usta konj se pokušava zaštiti od bolova koje mu metalni dio u ustima (tzv. "žvala") izaziva na desnima (tj. na prostoru bez zuba između sjekutića i pretkutnjaka), na jeziku i na nepcu kada jahač zategne "dizgin ili uzdu" (remen koji od "žvale" ide jahaču u ruke). Prebacivanje jezika preko "žvale" još je dramatičnije rješenje kojim konj izbjegava pritisak metala na nepce i na jezik (na desni ne može izbjeći pritisak). Kada se to dogodi, jahač ostaje bez kontrole, odnosno konj više nije prisiljen reagirati na potezanje "dizgina" i te situacije znaju završiti bjesomučnim bijegom konja uz nemogućnost jahača da, ma koliko vukao dizgine, konja ne može zaustaviti.

Bijeg je primarna reakcija konja na bol ili strah od boli. Ako ne može bježati, onda se bori (rita se, propinje, grize), a ako se ne može boriti, onda se ruši na zemlju (npr. propne se i padne na leđa).

Dakle, zatezanjem prekonosnog remena, tj. prisilnim zatvaranjem usta konju, konj ne može "pobjeći" od bola koje mu nanosi žvala, pa je time i kontrola jahača veća.

U dresurnim natjecanjima, otvaranje usta konja ujedno se kažnjava manjim brojem bodova (jer se tumači kao izbjegavanje, neposluh i sl.).

Inače, prekonosni remen bi po "školski" trebao biti zategnut toliko da ostane najmanje jedan prst (provučen između remena i nosa) slobodnog prostora, što bi konju omogućilo da mu čeljusti ostanu razdvojene unutar zatvorenih usta (ni ljudi ne zatvaraju čeljust unutar zatvorenih usta, osim kad smo pod stresom, a inače je opuštena i lagano rastvorena).

Ovaj drugi tip prekonosnog i podbradnog remena (s dva prstena i debelim podložnim jastučićima) je dizajniran na principu kolutura (podbradni remeni prolaze kroz desni i lijevi prsten i vraćaju se na sredinu ispod brade, gdje se kopčaju) i njegova je svrha da se prekonosni remen može fizički zategnuti puno jače od običnog prekonosnog remena (koji se ne bi smio uopće zatezati). Ovaj drugi tip karakteriziraju i te debele podloške (na dijelu remena iznad nosa i ispod usta). Taj jastučasti dio zapravo dodatno pojačava pritisak, tj. još jače steže usta (iako izgleda kao da štiti konja). Zapravo jakim zatezanjem prekonosnog i podbradnog remena mogu nastati rane, budući da je nos i brada zapravo kost s tankom kožom. Jastučići vjerojatno sprečavaju nastanak rana na koži.
U dresurnim natjecanjima (na višim razinama) u ustima konja nalaze se dvije žvale istovremeno pa je time i vjerojatnije da će konj pokušati otvarati usta. Ovaj pojačani remen to vrlo elegantno sprečava, a s tim futranim dijelovima izgleda tako bezazleno i "u interesu" konja.

Opsežna istraživanja utjecaja žvale na konja napravili su Aleksandar i Lidija Nevzorova, a neki segmenti tih istraživanja (mjerenja sila, obdukcija i sl.) prikazani su i u filmu ''Enciklopedija konja''.

Autor: Martina Juriša

Objavljeno: srpanj 2016.

Vezane teme

Konj [ 40.13 Kb ]

Također pogledajte

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting