Zapisnik s dvanaestog sastanka

| More

12. sastanak Mreže za zaštitu životinja

ZAPISNIK

Mjesto održavanja: ured udruge Prijatelji životinja, Zagreb, Jurišićeva 25
Vrijeme održavanja: 12. 11. 2016., 11:00 – 17:00

Prisutni:
Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja
Tena Šnajder, voditeljica Mreže za zaštitu životinja
dr. vet. med. Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje grada Zagreba
dr. vet. med. Siniša Mandek, predstavnik Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede
Anita Euschen, članica Prijatelja životinja i predstavnica Dog & Cat Alliancea
Natalija Svrtan, članica Prijatelja životinja, zapisničarka
Predstavnici udruga za zaštitu životinja, zainteresirane osobe i volonteri

Svi prisutni dobili su tiskane materijale i DVD s radnim materijalima.

Sažetak sastanka:
Sastanak je u 11 sati otvorio Luka Oman pozdravnim govorom i kratkom najavom programa.
Riječ je preuzeo Siniša Mandek iz Ministarstva poljoprivrede kako bi održao prezentaciju na temu označavanja pasa mikročipom. Odmah na početku naglasio je da je iz e-pošte koju Ministarstvo svakodnevno dobiva očito nezadovoljstvo udruga i volontera koji se bave dobrobiti životinja zbog neupisivanja podataka od strane veterinara, kao i neprovođenja obveze mikročipiranja.
Siniša Mandek najavio je da je u pripremi povezivanje baze podataka sustava mikročipiranja sa sustavom e-Građani. Od ovlaštenih veterinara traži se da imaju kompletno upisan sustav za mikročipiranje i izdavanje dokumenta, s ciljem da se uniformiraju navedeni postupci. Putovnice za kućne ljubimce imaju barkod jer u bazi Lysacan ima puno pogrešaka zbog potrebe za upisivanjem velikoga broja znamenaka. Na ovaj način moguće je i povezivanje na Ministarstvo financija radi provjere ispravnosti podataka. Siniša Mandek kratko je predstavio mLysacan, aplikaciju za građanstvo, koja omogućava građanima pristup podacima o kućnim ljubimcima, ali i primanje obavijesti od Ministarstva, dijeljenje zanimljivosti te omogućava oglašavanje životinja za udomljavanje, kao i oglašavanje izgubljenih životinja.

Od 2013. godine sto posto pasa cijepljenih protiv bjesnoće ujedno je i mikročipirano, no ne zna se koliko pasa nije niti cijepljeno niti mikročipirano. U Gunji nije čipirano čak 18 posto pasa, a prema tvrdnjama volontera, i više. Velik broj pasa nije imao upisane podatke u bazu iako su mikročipirani. Utvrđeno je da Ministarstvo poljoprivrede nema podatke o broju primljenih, udomljenih i ubijenih životinja u skloništima.

Na kraju svojeg izlaganja Siniša Mandek pozvao je sve koji trebaju dodatne informacije ili imaju problem oko mikročipiranja i upisa u bazu da mu se jave e-poštom i telefonom.

Nakon što je prezentacija završena, razvila se rasprava na temu kontrole provedbe mikročipiranja pasa, što je zakonska obaveza lokalnih zajednica. Luka Oman naglasio je da je potrebno raditi na metodama koje će osigurati da svi psi u našoj zemlji budu mikročipirani i da je potrebno da lokalne zajednice provode svoje obaveze propisane Zakonom o zaštiti životinja. S tim u vezi, Udruga je poslala svim gradovima, općinama i županijama upit o načinu provedbe kontrole mikročipiranja u kojemu se jasno pita što poduzimaju sada, a što planiraju raditi glede toga u budućnosti. Većina odgovora pokazuje da nisu niti razumjeli problematiku i svoje obaveze i nadležnosti, a velik dio nije niti odgovorio na postavljeni upit. Zaključeno je da treba insistirati na provedbi mikročipiranja svih pasa jer se nije ništa postiglo ako baza postoji samo za odgovorne skrbnike koji bi svojega psa mikročipirali i dobrovoljno. Kazne su propisane i zakoni trebaju vrijediti za sve jednako.
Diana Kukuruzović, predstavnica udruge Vis Vitalis iz Rijeke, upozorila je na to da se ne odgovara na prijavu u slučajevima kada se utvrdi tko je skrbnik pasa te se prijavi pismeno komunalnom redaru. Dodala je da u Rijeci volonteri više ne skupljaju i ne spašavaju pse jer Grad ne želi platiti skrb.

Prisutni se slažu da komunalni redari koji su preuzeli odgovornost za prijave nisu dovoljno ili nisu uopće upućeni u to što im je činiti. Tatjana Zajec, voditeljica zagrebačkog skloništa u Dumovcu, sugerirala je da se svako neodazivanje komunalnih redara prijavi, a ujedno treba pismeno reagirati na neprovođenje nadzora od strane veterinarskih inspektora. Na svako nezadovoljavajuće rješenje može se i treba žaliti. Isto tako, naglasila je da treba prijaviti Veterinarskoj komori svakog veterinara koji nije upisao u bazu podatke o skrbniku psa. Napomenuto je da nisu korisnici veterinarskih usluga ti koji trebaju prijavljivati veterinare koji nisu obavili svoj posao, već bi veterinari trebali poštovati sve zakonske odredbe te biti sankcionirani u slučaju da ne izvršavaju svoje obaveze.

Siniša Mandek naveo je da, prema protokolu o radu veterinara, svaki veterinar mora do 10-og u mjesecu imati upisane sve podatke o mikročipiranju.
Što se tiče neodgovornih skrbnika, Mandek je kazao da je potrebno prijavljivati. Rekao je da Ministarstvo dobiva jako puno prijava i potvrdio je da se na svaku prijavu reagira, ali odgovara se samo onima koji prijavu potpisuju svojim imenom i prezimenom.

Raspravu nakon prve točke dnevnog reda sastanka zaključio je Luka Oman koji je još jednom upozorio da je, što se tiče mikročipiranja, situacija na terenu loša. Skrbnici koji žive na selu svoje pse rijetko vode veterinaru na mikročipiranje. S obzirom na to da je cilj samog mikročipiranja zaštita životinje, veterinari bi trebali obilaziti domaćinstva te poticati ljude na mikročipiranje i općenito na brigu o zdravlju životinja. Dodao je da je Ministarstvo poljoprivrede sklono sve prikazivati ljepšim i boljim nego što to realno jest, dok same udruge ukazuju na ono loše, a da bi trebali zajedno iznositi probleme i nalaziti moguća rješenja. Oman je predložio provođenje akcija kontrole mikročipiranja po manjem dijelu nekog naselja ili grada, o čemu bi se onda glas proširio na cijelo područje te bi se ljude potaknulo da mikročipiraju psa o kojemu skrbe. Zaključio je da je prijeko potrebno kazniti građane koji ne poštuju zakon, ali i da bi s više instancije trebalo natjerati komunalne redare da kontroliraju obavezno mikročipiranje.

Ivana Crnoja iz osječke Udruge Pobjede pokrenula je temu važnosti držanja zajedničkih temeljnih stavova svih udruga. Svi prisutni složili su se da je važno nastupiti jedinstveno. Važno je zajednički nastupati te da se udruge međusobno podržavaju i šire informacije među sobom. Da to uključuje i pozitivna iskustva, a ne samo probleme na koje se nailazi u svakodnevnom radu.

Voditeljica Mreže, Tena Šnajder, složila se kako bi bilo dobro da udruge budu više interaktivne u komunikaciji, a kazala je kako joj često javljaju da, zbog brige o skloništu, nemaju vremena za komunikaciju i "uredske" poslove, kao što su pisanje dopisa i sl. Svi prisutni prihvatili su prijedlog da se Mreža preimenuje iz "Mreže protiv napuštanja životinja" u "Mrežu za zaštitu životinja" jer to ime, osim što je afirmativno, obuhvaća zaštitu svih životinja, a ne samo pasa i mačaka.
Luka Oman predstavio je ukratko neke predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja. Udruga je na javnoj raspravi podržala obaveznu kastraciju u skloništima jer se time životinje lakše udomljuju, sprječava se udomljavanje nekastriranih životinja i financijski teret prebacuje se s udruga na lokalne zajednice koje i jesu obavezne provoditi zakonske odredbe.
Prisutni su istaknuli da bi problem mogla postati odredba po kojima držanje devet ili više pasa zahtijeva uvjete držanja prema uvjetima kao za skloništa.

Novim Zakonom o zaštiti životinja lokalne zajednice trebat će organizirati radne skupine koje će rješavati problem napuštenih životinja, a u te skupine bit će uključene i udruge. Luka Oman istaknuo je da trebamo svi zajedno reagirati kada je javna rasprava u tijeku te da je potrebno energiju koja se ulaže na rasprave na društvenim mrežama usmjeriti na pisanje dopisa nadležnim institucijama.

Odlučeno je da će se pokrenuti grupa na Facebooku kako bi se lakše i brže širile informacije te potaknule udruge na međusobnu komunikaciju.
Riječ je uzela Anita Euschen, članica udruge Prijatelji životinja i predstavnica Dog & Cat Alliancea. Svojom prezentacijom osvrnula se na zakonodavstvo EU-a. Prema podacima koje je iznijela, u Europskoj uniji živi 63 milijuna pasa i 72 milijuna mačaka. Ciljevi Saveza su uvođenje i poboljšanje zakona za dobrobit životinja EU-a. Naglasila je da pitanja na kojima se trenutačno najviše radi su regulacija uzgoja životinja te komercijalna i zakonodavna poboljšanja vezana uz zaštitu životinja. Zaključila je da je u našoj zemlji sve bolje ''na papiru", nego provedba u praksi. Više o Savezu može se saznati na njihovoj web-stranici: www.dogandcatwelfare.eu.

Tatjana Slatina iz udruge Futura podsjetila je da naša država nije potpisala Konvenciju o zaštiti kućnih ljubimaca i da bi trebala.
Tatjana Zajec predstavila je projekt skloništa za mačke, uz primjere takvih skloništa u inozemstvu. Navela je neka europska skloništa u kojima zajedno žive različite vrste životinja, bez međusobnog ugrožavanja. Branka Mikulić, predstavnica udruge SOS za mace, iznijela je bojazan da bi se u takvom skloništu eutanazirale ulične mačke te bi ih se na taj način grad rješavao. Tatjana Zajec razjasnila je da bi sklonište za mačke bilo isključivo za mačke koje su bile pod nečijom skrbi, dakle, koje su bile kućne mačke, ali su, zbog smrti skrbnika ili drugih okolnosti, izbačene na cestu gdje ne mogu preživjeti te da bi se udomljavale. Naglasila je i da sklonište ne bi primalo mačke uhvaćene zbog kastracije, odnosno one koje slobodno žive na ulici.

Postavilo se pitanje zašto je toliko teško registrirati hranilište za mačke. Nekim pojedincima čini se da nadležni opstruiraju hranilišta.
Javila se Helena Fink, voditeljica Noine arke, koja je zaključila da se sklonište za mačke otvara zbog ljudskih tragedija, a da se programi kastracije moraju nastaviti, kao i organiziranje hranilišta za mačke.

Posljednja točka dnevnog reda sastanka bila je uvođenje poreza na pse, o čemu se u medijima puno govorilo. Luka Oman najprije je razjasnio otkud je uopće inicijalno došao prijedlog za uvođenje takva poreza i s kojim ciljem. Naime, dva člana Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja iznijela su ovaj prijedlog s ciljem bolje provedbe Zakona o zaštiti životinja, a udruga Prijatelji životinja podržala je inicijativu zbog velikoga broja nemikročipiranih pasa, odnosno podizanja rješavanja toga problema na veću razinu. Udruga vjeruje da bi uvođenjem ovog poreza odgovornost za kontrolu provedbe mikročipiranja bila na još jednom ministarstvu, Ministarstvu financija, što bi potaknulo provedbu zakonskih odredbi.

Prijatelji životinja uvidjeli su da će se porez na pse ionako uvesti, pa su procijenili da je bolje utjecati što je više moguće da se postave neki uvjeti. Oman je naglasio da je Udruga odlučila podržati prijedlog, iako je bila svjesna da će ta ideja u javnosti najprije biti nepopularna. Bez obzira na navedeno, Udruga je poduzela ono što smatra da će pomoći smanjenju ubijanja pasa u skloništima i tako će činiti i dalje, na prvo mjesto stavljati životinje i njihovu dobrobit. Uvjeti pod kojim bi trebalo uvesti porez na pse su: da se prikupljeni novac namjenski koristi za programe vezane za zaštitu životinja, da iznos bude simboličan, odnosno manji od cijene cijepljenja protiv bjesnoće, da porez ne plaćaju oni koji su udomili psa te da iznos poreza bude smanjen za one koji su kastrirali svoje pse.

Petra Puvača iz udruge Sedma od devet zalaže se za uvođenje poreza na pse i smatra da bi porez trebao biti u iznosu kastracije, a one koji se odluče na kastraciju psa trebalo bi u potpunosti osloboditi plaćanja poreza. Time bi se građane poticalo da daju kastrirati pse.

Ivana Crnoja iz Udruge Pobjede rekla je da je važno da sve udruge u Mreži imaju suglasan stav oko poreza na pse, kao i oko ostalih važnih tema poput promoviranja udomljavanja pasa i mačaka umjesto kupnje životinja.

Hrana koja je poslužena u pauzi sastanka nije uzrokovala stradanje niti iskorištavanje životinja. Pauza je ujedno poslužila da se članovi bolje upoznaju i dodatno razmijene iskustva.
Zaključilo se da je sastanak bio vrlo koristan i zanimljiv svim sudionicima te da će se termin sljedećeg sastanka odrediti naknadno i o tome obavijestiti sve članove Mreže za zaštitu životinja.

sastanak mreze 1 [ 566.91 Kb ]sastanak mreze 2 [ 62.42 Kb ]sastanak mreze 3 [ 573.39 Kb ]

Vezane teme

Download

Također pogledajte

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting