Kad krava postane crpilište mlijeka i traka za proizvodnju telića - nastupa veganstvo

| More

Veganski pokret je iz godine u godinu sve jači. Tko je kriv? Utjecaj medija, svjesnost o važnosti zaštite prirode i vlastitog zdravlja.

Piše: Maja Celing Celić

Veganska revolucija bit će jedna od najvećih revolucija, nedavno su mi rekle susjede koje su veganke već godinama i nekako mi se čini da su potpuno u pravu. Veganstvo već duže vrijeme nije samo hir pojedinaca i obilježje ljubitelja životinja.

O ovom načinu prehrane koji isključuje ne samo meso nego i svu hranu životinjskog podrijetla pa čak i hranu uzgojenu pomoću, primjerice, gnojiva koje proizlazi sa farmi u kojima se neetično postupa sa životinjama te naravno, nošenje odjeće i obuće izrađene od dijelova životinja, razmišlja sve više ljudi. Sve više ljudi koji brinu o zdravlju, klimatskim promjenama i na kraju, što je i glavni razlog veganstva - dobrobiti životinja.

Veliki utjecaj medija

Jedan od glavnih pokretača ovoga trenda je ogroman broj informacija dostupnih na internetu koje motiviraju ljude da započnu promjene u pristupu hrani i prirodi, a jedan od najboljih primjera je dokumentarni film Cowspiracy. Osim utjecaja medija, tu su i kampanje o potrebi češćeg konzumiranja voća i povrća. Također, primjećuju se i kulturološke promjene među milenijalcima koji su vrlo osjetljivi na pravdu i način na koji gledamo životinje.

U svibnju 2016., u Velikoj Britaniji je Vegansko društvo naručilo istraživanje prehrambenih navika u kojem je ispitano 10.000 ljudi. Utvrđeno je da je veganska populacija u Britaniji u 10 godina povećana sa 150.000 na 542.000 ljudi, uz vegetarijansku populaciju od 1,14 milijuna. Od toga je 63% žena i, što je važno za budući rast veganstva, gotovo je polovica tih žena bila u dobnoj skupini od 15 do 34 godine, piše The Guardian. Ono što je zapanjujuće jest da je tempo promjena u dvije godine od provedenog istraživanja bio naizgled eksponencijalan pa se čini vrlo vjerojatnim da bi se broj mogao udvostručiti.

Prema posljednjem nezavisnom istraživanju javnog mnijenja kojeg je provela Komunikacijska skupina SPEM u 2007. godini, u Hrvatskoj živi 3,7% vegetarijanaca i vegana odnosno preko 160 tisuća građana Hrvatske se hrani vegetarijanski ili veganski.

Veganski proizvodi od restorana do tržnica

Ovaj trend, bez negativnog prizvuka tog izraza, primjećuje se i u običnim trgovačkim centrima široke potrošnje. Na policama s prehrambenim proizvodima, uz obične proizvode kao što su tjestenina, mliječni proizvodi, umaci, peciva, slatkiši ili što god vam padne napamet, pronaći ćete i njihove veganske zamjene.

Također, sve je više restorana i pizzeria koje uz već uobičajene vegetarijanske nudi i veganske jelovnike, a i više je onih koji su specijalizirani baš za vegansku kuhinju. Na tržnicama barem jednom tjedno možete pronaći proizvođače veganskih kobasica, namaza i drugih namirnica ili ih naručiti preko interneta. A o receptima na internetu da ne govorimo.

I pivo postaje vegansko

Veganstvu su se okrenuli svjetski proizvođači hrane i pića poput Guinnessa koji je stotinama godina u proizvodnji piva, sve do prošle godine koristio protein koji se nalazi u sušenim ribama. Nakon što su promijenili tehnologiju koja ne uključuje životinje, vegani pivopije bili su presretni.

Danas nije teško biti vegan jer osim velikog izbora gotove hrane tu je i velik izbor namirnica od kojih sami kod kuće možete pripremiti tofu, sejtan, humus ili hamburger pa čak i veganske ćevape.

Dakle, veganstvo polako postaje mainstream pa tako Zagreb ima svoj ZeGeVege Festival. U Londonu su poečtkom ožujka organizirane veganske noći koje, kada su prvi puta održane, bile toliko posjećene da su organizatori odlučili održavati ih jednom mjesečno. Ljudi jednostavno otrkivaju da veganska hrana nisu samo kifle i salata.

Veganuary ove godine okupio 168.000 osoba širom svijeta

Pokrenuta je i kampanja Veganuary, izazov u kojem ljudi na mjesec dana postaju vegani kojoj su se pridružile mnoge slavne osobe poput Beyonce, Brada Pitta i Ariane Grande. Veganuary je pokrenut 2014. godine, pri čemu se prijavilo 3.300 ljudi, do 2016. godine bilo je 23.000 sudionika, zatim 59.500 u 2017. godini i ogromna brojka od 168.000 ove godina. S tim da su to samo brojke koje su službeno prijavljene na mreži. Od toga je 84% registriranih sudionika ove godine bilo žena, a njih 60% bilo je u dobi ispod 35 godina, navodi Guardian.

A u čemu je tajna? Ljudi sve više brinu o zdravlju jer je često narušeno današnjim načinom prehrane koji se temelji na procesiranoj hrani, na previše mesa koje najčešće nije domaće i uzgojeno je na velikim farmama, u neprirodnim uvjetima uz veliki utjecaj antibiotika, na previše peciva, a s vrlo malo svježeg i sezonskog voća i povrća, orašastih plodova, sjemenki, integralnih žitarica uzgojenih na način kao što su ih uzgajali naši stari.

Tu su naravno klimatske promjene za koje danas znamo da ih ne uzrokuje samo industrija ili promet nego da su ovdje radi o puno većim razmjerima uništenja zemlje. Radi se o krčenju šuma koje se pretvaraju u obradive površine na kojima se siju žitarice kojima se neće nahraniti gladni u Africi nego stoka koja će završiti kao sočan, skupi hamburger ili koja će služiti za izmuzavanje sve dok se može držati na nogama.

Globalizacija je proširila svjesnot o dobrobiti životinja

A tu dolazimo do dobrobiti životinja. Nikada neću zaboraviti sliku u kojoj teta Mara, žena od koje smo prije tridesetak godina nosili mlijeko, muze krave. Sjedi na šamlici, kravi je podvezan rep, a ona ritmom kao u kakvoj bezvučnoj skladbi povlači njezina vimena. Istovremno, mlaz mlijeka zvoni prvo o emajliranu kantu, a onda ubrzo krene šuštati, stvarajući pjenu na površini. Toplo mlijeko iz velike kante procijedila bi u moju litrenu kanticu crvene boje s velikim bijelim točkama. Odnijela bih ga brzo kući (ponekad usputu i prolila), onda bi ga skuhali pa uživali u slatkoj kožici.

Danas me slika proizvodnje mlijeka na velikim farmama užasava. A da ne pričamo o svim onim videima i fotografijama gdje vidimo koliko se životinje pate da bismo mi za sva tri obroka jeli prekomjerne količine mesa i hrane općenito. Dakle, globalizacija i sveprisutnost medija svih vrsta dovela je do toga da postanemo svjesni na koji način se proizvodi hrana koju svakodnevno konzumiramo.

Veganstvo na najvišim instancama

Što se samog veganstava kao pokreta tiče, nekada se vezao uz radikalni aktivistički angažman, uz hipije ili pankere, dok danas veganstvo u najvećoj mjeri promiču sasvim obični ljudi, iz susjedstva.

Ne treba zanemariti kako su institucije na najvišim instacama shvatile kako je potrebno poduzeti mjere koje podržavaju i veganska načela, odnosno kako bi se smanjio štetan utjecaj na klimu, poboljšalo zdravlje ljudi te se pazilo na dobrobit životinja.

Još je 2010. godine u Europskom parlamentu izglasan amandman koji daje pravnu definiciju i zaštitu izraza "vegetarijansko" i "vegansko". Ovaj amandman jamči da proizvodi koji se deklariraju kao 'vegetarijanski' ne uključuju proizvode dobivene od bilo kojih životinja pa tako ni od riba, a oni s deklaracijom 'veganski' niti bilo kakve namirnice životinjskoga podrijetla poput mlijeka, jaja i meda. Ipak, pojmovi "veganski" i "vegetarijanski" još uvijek u Europskoj uniji nisu propisani Zakonom o hrani i na tome se još uvijek radi. Jedina Njemačka koja se smatra liderom veganstva ima zakonski obvezujuću definiciju veganske i vegetarijanske hrane.

Svjetski dan veganstva obilježava se diljem svijeta 1. studenoga. Ovaj dan utemeljila je 1994. godine Louise Wallis, tadašnja predsjednica britanskog Veganskog društva, kako bi se skrenula pozornost na suosjećanje prema životinjama i promicali etički, zdravstveni i ekološki aspekti veganstva.

Vegetarijanci, vegani ili ne, sigurno je da ćemo u skorijoj budućnosti svi morati više promišljati o načinu na koji se ponašamo prema prirodi u cjelini.

Objavljeno na portalu Agroklub.com 21. travnja 2018.

Krava [ 62.85 Kb ]

Vezane teme

Također pogledajte

Akcije

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting