Zapisnik XVII

| More

17. sastanak Mreže za zaštitu životinja

ZAPISNIK


Datum i vrijeme održavanja: 12. siječnja 2019. od 11:40 do 19:30 sati
Mjesto održavanja: ured udruge Prijatelji životinja, Jurišićeva ulica 25, Zagreb

Dnevni red:

1. 11:40 – 11:50 – Uvod i pozdrav
2. 11:50 – 13:10 – Specizam u jeziku – predavanje Lidije Bakote
3. 13:10 – 13:45 – Razno
4. 13:45 – 14:45 – Prikazivanje filma ''Nevidljive''
5. 14:45 – 15:40 – Ručak
6. 15:40 – 19:00 – Nejasnoće, tumačenja i očekivanja od Zakona o zaštiti životinja, predavanje Borisa Bakote
7. 19:00 – 19:30 – Rezime 2018. godine i plan rada Mreže za zaštitu životinja u 2019. godini

Popis prisutnih udruga članica Mreže za zaštitu životinja:

Pobjede
Prijatelji životinja
Animalex
Sos cat
Farmica
Vis Vitalis
Društvo za zaštitu životinja Rijeka
Rina
Rea
Noina arka
Šapama od srca
Didona

Prisutne su pozdravili Ivana Lunka, koordinatorica Mreže za zaštitu životinja, Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja i Ivana Crnoja, predsjednica udruge Pobjede iz Osijeka. Govornici su se osvrnuli na Marš za životinje koji je održan 8. prosinca 2018. godine i pohvalili što su mnoge udruge članice Mreže sudjelovali na Maršu te najavili sljedeći Marš za životinje za proljeće 2019. godine.

Lidija Bakota, docentica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku održala je predavanje u trajanju od 45 minuta na temu „Kako naš jezik utječe na naš odnos prema životinjama. Docentica Bakota najviše je govorila o korištenju specističkih riječi u svakodnevnom govoru, te koliko je naš jezik uistinu specistički. U praktičnom dijelu predavanja čitali su se specistički izrazi, a sudionici sastanka su označavali koriste li te izraze. Zajedno smo došli do zaključka da naš jezik obiluje specizmima te da ih je nužno osvijestiti i izbjegavati u svakodnevnom govoru.

Ivana Crnoja istaknula je da je važno da članice Mreže usvoje nespecističku terminologiju u govoru i pisanju na društvenim mrežama te da izbjegavamo riječi poput: vlasnik psa, skotna, okotila se itd. Izrazom „vlasnik psa“ umjesto „skrbnik psa“ implicira se da je pas predmet. Također je objasnila kako u promoviranju pasa koje udruge udomljavaju ne koriste izraze ''pas u tipu'' nego ime psa i sliku. Pasmine su ljudska izmišljotina nastala za vrijeme razvijanja eugenike.

Luka Oman je predložio predavanje od Melanie Joy na youtube-u (https://www.youtube.com/watch?v=ENp6z_33HSM&t=3s), te knjigu ''Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave.'' Također je naglasio da nema razlike između rađanja i smrti ljudi i drugih životinja te da treba izbjegavati izraze poput: krepala, crkla i slično. Govor je vrlo povezan sa stvarnim stanjem i ako želimo mijenjati situaciju u kojoj se životinje nalaze trebamo mijenjati svijest o njima, pa tako i govor odnosno da ako želimo npr. da se psi ne drže na lancu onda trebamo i govoriti o njima kao o osobama, a ne kao o predmetima.

Nakon predavanja o specizmima u jeziku održana je projekcija filma ''Nevidljivi'', redateljice Andree Ćakić. Andrea Ćakić scenaristica je, urednica i redateljica autorskih dokumentarnih filmova na Hrvatskoj radioteleviziji, a posljednjih godina pretežno radi filmove i serije o životinjama, od kućnih do farmskih i divljih životinja, našem suživotu s njima i međusobnom odnosu. Uvodnu riječ prije projekcije, održala je Andrea Ćakić, redateljica filma.

Nakon projekcije koja je trajala sat vremena, prisutne članice Mreže za zaštitu životinja složile su se da je film dojmljiv i da ga treba pogledati svatko tko se bavi zaštitom životinja. U filmu je obrađena i tema spašavanja životinja iz poplave u Gunji. Kako su sastanku prisustvovale i članice Mreže koje su spašavale životinje iz poplavljene Gunje govorile su o razlici u načinu spašavanju pasa, mačaka i svinja. Dok se sa psima i mačkama ponašalo prilično toplo, svinje su gurane i bacane, nakon spašavanja vožene su odmah u klaonice ili kafelerije, neke su još bile i žive.

Nakon projekcije filma uslijedio je ručak koji su za članice Mreže organizirali Prijatelji životinja. Pauza za ručak iskorištena je za razgovore u opuštenijoj atmosferi i bolje upoznavanje članica s radom drugih udruga za zaštitu životinja i problemima s kojima se susreću.

Nakon ručka Mreži za zaštitu životinja predavanje je održao prof. dr. Boris Bakota, profesor Upravne znanosti i utemeljitelj kolegija Prava životinja na Pravnom fakultetu u Osijeku. Prof. Bakota član je Centara za životinjsku etiku u Oxfordu te nam je obratio pažnju da su zakoni koji se odnose na zaštitu životinja u Europi vrlo različiti i u različitim mjerama štite životinje.

Prof. Bakota referirao se na članak Zakona o zaštiti životinja koji se tiče mogućnosti proprisivanje trajne sterilizacije u gradovima i općinama kroz njihove opće akte. Objasnio je da se propisivanje obvezne trajne sterilizacije, koja je u Zakon o zaštiti životinja ušla amandmanom, odnosi upravo na kućne ljubimce, a ne na napuštene životinje. Taj članak ušao je u Zakon o zaštiti životinja u Glavu IX kojom se regulira status izgubljenih i napuštenih životinja, ali to nikako ne znači da se on odnosi samo na izgubljene i napuštene životinje. U Glavi IX Zakona stoje i drugi članci koji se ne odnose direktno na napuštene životinje nego na kućne ljubimce. Prof. Bakota objasnio je da se napuštene životinje koje se već nalaze u skloništima moraju kastrirati te da je to regulirano drugim člankom Zakona, te da se taj članak oko trajne sterilizacije odnosi na sve ostale pse i mačke, dakle one skrbničke. Profesor je istaknuo da je u konzultacijama s ostalim kolegama pravnicima, odvjetnicima i sudcima zaključili da je jasno da članak 62. stavak 6. Zakona o zaštiti životinja odnosi na sve pse i mačke, te nikako samo na napuštene.

Skrenula se pozornost i na daljenji uzgoj činčila za krzno iako je to Zakonom zabranjeno, te njihov transport u Mađarsku gdje ih se sve ubija za krzno. Ta radnje je protuzakonita iako se uzgajivač poziva da ih uzgaja i prodaje za rasplod.

Ivana Lunka, koordinatorica Mreže za zaštitu životinja je govorila o slučaju prijavljivanja poklanjanja životinje na nagradnoj igri. Udruga Prijatelji životinja prijavila je slučaj kada je jedno trgovačko društvo organiziralo nagradnu igru u kojoj je poklanjalo hrčke iako je to zabranjeno Zakonom o zaštiti životinja. U odgovoru veterinarskog inspektora dobili smo da to nije igra na sreću, a Zakon zabranjuje samo davanje živih životinja u igrama na sreću – ne i u nagradnim igrama. Sličan odgovor dobili smo i od Ministarstva financija. Iako je vrlo jasno koja je bila namjera predlagatelja Zakona i zakonodavca, a to je upravo zabrana davanja životinja na nagradnim igrama, jer u igrama na sreću su dobici isključivo novčani, veterinarski inspektor koji provodi Zakon, a ne tumači ga, odlučio je da neće provesti nadzor. Ministarstvo financija vjerojatno nije pročitalo Zakon i nije mu jasna njegova svrha, iako bi kao stručnjaci trebali znati da se Zakon ne može tako usko tumačiti.

Ivana Lunka govorila je o tome da je Općina Dubrava, čiji dijelovi Odluke o načinu i uvjetima držanja kućnih ljubimaca koji se odnose na propisivanje trajne sterilizacije su presuđeni nezakonitima na Visokom upravnom sudu, podnijela ustavnu tužbu kao pravni lijek na takvu presudu. Ustavni sud je vrlo spor u donošenju odluka te ne možemo očekivati brzo rješenje, ali vjerujemo da će sud presuditi u korist Općine Dubrava, tj. da jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu o zaštiti životinja mogu svojim općim aktom propisati trajnu sterilizaciju. Ostale lokane zajednice mogu propisivati trajnu sterilizaciju, a kod postojećih je na snazi. Grad Zagreb i još njih preko 140 je donijelo takvu odredbu. Također je govorila i o drugom pravnom lijeku za presudu Općini Dubrava, a radi se o preispitivanju zakonitosti pravomoćne presude za što je rok podnošenja 23. svibanj 2019.

Dogovoren je datum Marša za životinje koji će se ove godine održati 13. travnja te je dogovoreno da sve udruge sudjeluju u Maršu i pozivaju na njega jer on kao takav doprinosi općem pogledu na zaštitu životinja i odražava našu snagu u javnosti.

Ivana Lunka dala je rezime prošle godine i predstavila plan rada za 2019., te najavila sastanak zagrebačkih udruga. Pregled 2018. je pokazao da se napravilo jako puno, ali da je sve rezultat upornog obraćanja lokalnim i regionalnim zajednicama i da se tim tempom treba i nastaviti, a koordinatorice Mreže trebaju dobiti pomoć i od svih udruga i njihovih članova kako bi se dalje uspješno radilo na promociji provedbe Zakona o zaštiti životinja.

Dotaklo se pitanja skloništa i ugovora između skloništa i udruga za zaštitu životinja iz razloga što s 1. siječnja 2019. svi psi moraju proći kroz sklonište te biti mikročipriani, cijepljeni i sterilizirani u skloništu, a udruge ih uzimaju na privremeni smještaj. Tatjana Zajec iz udruge Didone i voditeljica skloništa u Dumovcu je rekla da pripremaju ugovor te najavila sastanak zagrebačkih udruga u Dumovcu.

Svi su se složili da se sve udruge Mreže moraju boriti da budu u Koordinacijskim radnim skupinama u svojim županijama. Također, treba se glasno izjasniti na situacije da se u Koordinacijskoj skupini nalaze uzgajivači i lovačka društva iako oni nemaju nikakve veze s zaštitarstvom i zaštitom životinja. Mreža se općenito zalaže protiv trgovine i prodaje životinja, stav je Mreže za zaštitu životinja da su uzgoj i kupnja životinja u koliziji s njihovom zaštitom.

Sastanak je završio u pozitivnom tonu te su se članice ostale družiti u prostorijama Prijatelja životinja i nakon završetka službeno g dijela. Udruge članice zaključile su da je u vremenu kada je problematika zaštite životinja često marginalizirana važno da se umrežavaju i djeluju zajedno.

Sastanak je završio u 19.30

17. sastanak Mreže za zaštitu životinja [ 62.58 Kb ]17. sastanak Mreže za zaštitu životinja [ 330.89 Kb ]17. sastanak Mreže za zaštitu životinja [ 320.18 Kb ]

Vezane teme

Također pogledajte

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting