Pravilnik o skloništima - javna rasprava 2019.

| More
Prijedlozi udruge Prijatelji životinja u ožujku 2019. na Savjetovanju sa zainteresiranom javnošću za Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje

Udruga Prijatelji životinja sudjelovala je od studenoga 2017. do veljače 2019. brojnim prijedlozima i primjedbama kao član Povjerenstva u donošenju Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje.

Također, ostavila je svoje komentare na javnoj raspravi u ožujku 2019.

U nastavku su komentari Udruge ostavljeni na javnoj raspravi i odgovori Ministarstva poljoprivrede:

Članak 3.

Predlažemo brisanje članka 3. i točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatramo da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon.

Odgovor Ministarstva poljoprivrede:

Prihvaća se brisanje članka 3. i stavka 2. točke 3. članka 31. ovog Pravilnika.

Članak 7.

Vanjski prostori na kojima se drže životinje moraju imati podlogu za pse od najmanje pijeska, šljunka ili sličnog materijala. Relevantna stručna literatura potvrđuje da je takva pješčana podloga najbolja za pse, u smislu njihove dobrobiti, praktična je, funkcionalna i ekonomična, a većina skloništa su skloništa za pse. Sklonište može biti pretežito otvorenog tipa (s kućicama i nadstrešnicama), i u tom slučaju također nema nikakva smisla propisivati obavezu betoniranja cijele površine skloništa, što bi predstavljalo i veliko financijsko opterećenje za skloništa. Naime, sklonište nije farma s intenzivnim uzgojem životinja, a čak ni na farmama nije propisana obaveza betoniranja cijele vanjske površine. Što se tiče zbrinjavanja fekalija, ne radi se o fekalnim/otpadnim vodama jer se izmet čisti i zbrinjava, a ne ispire u podlogu. Pritom je pješčana podloga najpraktičnija i najbolje omogućava uklanjanje bilo kakvog izmeta s površine.

Odgovor Ministarstva poljoprivrede:

U konačni nacrt biti će uvršten novi stavak da sklonište mora imati zatvoreni sustav za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda, ali vanjski prostori u kojima se drže životinje moraju biti u skladu s stavkom 3. ovog članka.

Predlažemo da se u čl. 9. (Skrb u skloništu) doda stavak (4), i da glasi:

„Sklonište mora osigurati mogućnost provedbe stručne procjene u skladu s međunarodno priznatim protokolima za procjenu dobrobiti životinja u skloništu.”

Obrazloženje:

U praksi smo svjedoci da mnoga skloništa koja naoko izgledaju jako dobro mogu imati narušenu dobrobit životinja, dok neka druga, koja izgledaju tehnički lošije, mogu imati visoku razinu dobrobiti. Zato mislimo da je važno uvesti mogućnost procjene dobrobiti životinja u skloništu, osobito ako postoje sumnje da je dobrobit životinja narušena (pr. Beli Manastir, Pokupsko Cerje, Utinja itd.), što je važan alat koji govori više od podatka je li npr. adekvatna veličina kućice i sl. Ako veterinarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru, temeljem nečije dojave ili pri rutinskoj provjeri rada skloništa, postavi sumnju da je narušena dobrobit životinja, može zatražiti od stručnjaka koji su educirani iz područja procjene dobrobiti (ili to može učiniti sam ako je educiran iz tog područja), a na temelju međunarodno priznatih protokola za procjenu dobrobiti, stručnu procjenu za određeno sklonište. Stručna osoba će, na temelju znanja i iskustva, doći u sklonište i procijeniti radi li se zaista o narušavanju dobrobiti ili je sumnja neutemeljena. Stručnjaci za procjenu dobrobiti moraju biti educirani na temelju međunarodno priznatih protokola kao što su Shelter Quality protokol za pse, Welfare Quality (za perad, goveda i svinje) i AWIN protokoli za ostale vrste domaćih životinja.

Ova odredba bila bi vrlo korisna u postizanju cilja ovoga Pravilnika – da se njime pojednostave tehnički zahtjevi koji nisu presudni za osiguravanje dobrobiti životinja, a da se veći fokus stavi na tretman životinja u skloništu. Ovim člankom upravo postižemo to da dodatno naglasimo osiguranje dobrobiti u smislu načina držanja i tretmana u skloništu te uvodimo odličan alat koji to omogućava.

O ovome prijedlogu već smo raspravljali na sastancima Povjerenstva i molimo obrazloženje postoji li neka odredba u Zakonu koja onemogućava da ih stavimo u Pravilnik te, ako nema, da ih uvrstimo u Pravilnik.

Odgovor Ministarstva poljoprivrede:

Kontrola u skloništima za životinje se obavlja u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja, navedene protokole za procjenu dobrobiti mogu koristiti skloništa za svoje procjene.

Članak 10.

Sklonište nema samo funkciju zbrinjavanja životinja nego i funkciju udomljavanja životinja i preventivnog djelovanja. Kako bi se druge dvije funkcije postigle, sklonište mora biti povezano sa zajednicom i otvoreno za posjetitelje, volontere, organizirane posjete škola i sl., a ne samo za potencijalne udomitelje. Svi primjeri dobre prakse pokazuju da je to tako i da će sustav biti funkcionalan i dugoročno održiv jedino u tom slučaju – kada je sklonište dio zajednice i ispunjava i svoju edukativnu i preventivnu funkciju. Dakle, sklonište mora biti otvoreno za javnost kako bi se psi mogli pogledati, prošetati i vidjeti koga netko želi udomiti, a ne samo biti otvoreno u vrijeme najave potencijalnih udomitelja.

Posjetitelji bilo koje vrste nemaju pristup životinjama nepoznatog zdravstvenog statusa jer su one smještene u izolaciji kojoj ima pristup samo veterinar i osoblje. Psi u skloništu ne ugrožavaju posjetitelje jer su prije nego što su spremni za udomljavanje morali nakon dolaska u sklonište boraviti u karanteni, biti cijepljeni protiv bjesnoće i zaraznih bolesti te biti izliječeni ako su bili bolesni. Otvorenost skloništa u radno vrijeme koje je prilagođeno osobama koje rade i susretljivost prema posjetiteljima preduvjet su predstavljanja pasa i povećanja mogućnosti za njihovo udomljenje.

Odgovor Ministarstva poljoprivrede:

Primljeno na znanje.

Članak 11.

Sklonište mora imati na raspolaganju veterinara koji vodi brigu o zdravlju životinja pa nije nužno da voditelj skloništa bude veterinar ili da mora imati neku drugu visoku naobrazbu. Ne samo da mu te kompetencije nisu presudne nego su mu neke druge, koje ovo usmjerenje ne jamči, presudne, a to su: vještine upravljanja, komunikacijske i organizacijske vještine, sposobnost popularizacije rada skloništa i osmišljavanje aktivnosti koje će dovesti do povećanja broja udomljenja i sl. Dakle, voditelj skloništa je menadžer i ne obavlja stručne poslove iz područja veterine. Dokaz tome su skloništa u Osijeku i Čakovcu koja uspješno vode udruge za zaštitu životinja. Ta skloništa najviše su prepoznatljiva u javnosti od svih skloništa u Hrvatskoj i imaju najveći broj udomljenja godišnje. Stoga je važno da se članak 11. ne mijenja.

Odgovor Ministarstva poljoprivrede:

Voditelj skloništa može biti i druge struke i posjedovati veliko iskustvo vezano za vođenje skloništa te ne mora biti veterinarskog smjera , ali kao što je navedeno mora osigurati rad skloništa u skladu s Zakonom.
Voditelj kao odgovorna osoba u skloništu uz skrb o životinjama među ostalim treba osigurati i:
- edukaciju javnosti o odgovornom posjedovanju životinja
- oglašavanje životinja
- promociju skloništa i udomljavanja životinja.
Voditelj skloništa može biti i druge struke i posjedovati veliko iskustvo vezano za vođenje skloništa te ne mora biti veterinarskog smjera , ali kao što je navedeno mora osigurati rad skloništa u skladu s Zakonom.

Članak 12.

Predlažemo da se članak 12. mijenja i da glasi:

„(1) Svako sklonište mora imati najmanje 2 (dva) djelatnika koji skrbe o životinjama puno radno vrijeme.

(2) Skloništa za pse i mačke koja drže do 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 30 životinja.

(3) Skloništa za pse i mačke koja drže više od 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 50 životinja.”

Obrazloženje:

Smatramo da sklonište treba imati onoliko zaposlenika koliko je potrebno da se zadovolji dobrobit životinja prema Pravilniku. Ovaj prijedlog je samo minimum ispod kojega ne bi trebalo ići jer smo svjesni da se Pravilnikom propisuju minimalni, a ne optimalni uvjeti. Povećanjem broja pasa smanjuje se potreba za povećanjem broja radnika jer se određeni poslovi koji su nužni za bilo koji kapacitet skloništa mogu napraviti i s većim brojem pasa. Stoga predlažemo izmjene članka 12. kako smo naveli.

Važno je naglasiti da se u ovom članku radi o djelatnicima „koji skrbe o životinjama”. Ti djelatnici tijekom svojeg radnog vremena brine isključivo o životinjama (hranjenje, čišćenje, briga da svi bolesni dobiju terapiju, šetnja, prepoznavanje ako životinja ne jede ili pokazuje neke druge znakove bolesti…). Oni nisu voditelji skloništa, administratori, ne skupljaju napuštene životinje, ne oglašavaju ih, ne udomljavaju niti ne obavljaju bilo kakve druge poslove skloništa, nego se neposredno brinu o životinjama.

Sklonište nema radno vrijeme od osam sati, već djelatnici koji skrbe o životinjama trebaju biti raspoređeni i na jutarnju i na poslijepodnevnu smjenu. Životinje treba hraniti i čistiti prostor u kojemu borave svaki dan, i vikendima i blagdanima, tako da nisu same i bez nadzora. Dakle, u skloništu moraju biti zaposlena najmanje dva djelatnika koji skrbe o životinjama, no sklonište mora zaposliti onoliko djelatnika koji skrbe o životinjama koliko je nužno za funkcioniranje skloništa, i to je cilj našega prijedloga za izmjenu članka 12.

Odgovor Ministarstva poljoprivrede:

Smatramo da je postojeća formulacija dobra, ovim pravilnikom propisuje se koliko mora biti najmanje osiguranog osoblja, voditelj skloništa mora osigurati dodatno osoblje ukoliko je ustanovio da bi dobrobit životinja bila ugrožena.
Ne prihvaća se izmjena stavka 2.

Članak 16., stavak (6)

Članak 16., stavak (6) jako je važan i treba ostati dio ovoga Pravilnika. Skloništa ne mogu preuzeti financijski teret za neodgovorno skrbništvo. Vlasnik je dužan snositi trošak, no ako on to ne može, sklonište nikako ne može preuzeti taj teret i doslovno kreditirati neodgovorne skrbnike u nadi da će se uspjeti prisilno naplatiti ako bude potrebno. To je teret/rizik koji mora preuzeti ili središnja uprava ili lokalna samouprava, koja ima bolje mehanizme i više resursa za provedbu prisilne naplate. Skloništa nemaju resursa za zapošljavanje osoba koje bi se bavile utjerivanjem dugova. Pitanje je i kako bi sklonište uopće moglo biti prisiljeno npr. primiti oduzetu životinju u sklonište bez prethodne naplate od vlasnika i kojim bi sredstvima osiguralo provedbu svih propisanih mjera.

Odgovor Ministarstva poljoprivrede:

Prihvaćen

Članak 31.

Predlažemo brisanje točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatramo da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon.

Odgovor Ministarstva poljoprivrede:

Prihvaća se, briše se.

Objavljeno: siječanj 2020.

Vezane teme

Azil Osijek [ 202.03 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting