Testing Times, br. 2, 24. svibnja 2006.

| More

Udruga Prijatelji životinja kao dio Europske koalicije za prestanak pokusa na životinjama (The European Coalition to End Animal Experiments - ECEAE) donosi najnovije informacije o radu Koalicije na promoviranju modernih neživotinjskih istraživačkih metoda te političke i zakonodavne promjene vezane uz pokuse na životinjama na europskoj razini.

U ovome broju:

7. Okvirni program za istraživanje i razvoj

Odbor Europskog parlamenta za industriju, istraživanja i energiju (ITRE) glasovao je o prijedlogu 7. Okvirnog programa za istraživanje i razvoj. ITRE je odbor kojeg vodi izvjestitelj Jerzy Buzek (EPP/ED-PL). Ovo glasovanje će utvrditi proračun i prioritete za istraživanje i razvoj u EU za razdoblje od 2007. do 2013. godine.

U okviru Odbora za okoliš u veljači su izglasana četiri ključna amandmana vezana uz testiranje na životinjama. Ovim amandmanima naglašena je potreba za povećanjem financiranja alternativa korištenju životinja u laboratorijskim testiranjima i potreba za ukidanjem testiranja na primatima.

Glasovanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta dogodit će se vjerojatno u lipnju. S obzirom na potrebu značajnog financiranja razvoja i odobravanja metoda testiranja koje ne uključuju životinje i očitih blagodati koje ovo istraživanje može donijeti, neophodno je osigurati ovu vrstu financiranja za sljedećih sedam godina.

Testiranje toksičnosti školjkaša bez životinja

U ožujku je Europska komisija odobrila metodu testiranja koja ne uključuje životinje na prisutnost paralitičkih toksina u školjkaša (PSP-a), nazvanu Lawrenceova metoda. Ova metoda će sada biti standardni (referentni) način testiranja na PSP toksine. Ovo je dobrodošla promjena, iako s velikim zakašnjenjem (Novi Zeland koristi testiranja koja ne uključuju životinje već godinama) i trebala bi označiti kraj testiranju na miševima. Međutim, Komisija je nagovijestila da se ovo neće dogoditi sve do srpnja 2007., zbog razloga koji nisu jasni (mi smo im pisali). Također, prema tekstu nacrta prijedloga, tvrtke bi i dalje smjele testirati na miševima, što je očito u suprotnosti s Direktivom 86/609 koja općenito regulira testiranje na životinjama1.

S obzirom na znatnu patnju kroz koju miševi prolaze za vrijeme testiranja (ekvivalentnu patnji koju uzrokuje ubrizgavanje tri litre octa u trbuh čovjeka težine 60 kilograma), neophodno je da se testiranje na miševima na prisutnost PSP toksina odmah ukine.

Komisija je nagovijestila da će još jedan test na toksičnost školjkaša, na dijaretički otrov školjkaša (DSP), dobiti odobrenu alternativu do kraja 2006. godine. Potrebno je osigurati da se i u ovom slučaju ne dogodi slična odgoda u implementaciji.

Započela procjena učinka revizije 86/609

Procjena učinka revizije Direktive 86/609 EEC, koja se odnosi na zaštitu životinja koje se koriste u eksperimentalne i u druge znanstvene svrhe, započela je u siječnju i trebala bi biti dovršena do listopada 2006. godine. ECEAE je u ulozi zainteresirane stranke ispunila upitnik kako bi sudjelovala u izradi preliminarne procjene učinka.

Direktiva u svom današnjem obliku ne uključuje procese etičkog nadzora ni obvezatne autorizacije eksperimenata.

Od 1986. godine zamjetni su zabrinjavajući novi trendovi u znanosti, poput ekstenzivne uporabe transgenetskih životinja, ksenotransplantacije i kloniranja. Ovi postupci zahtijevaju regulaciju i hitnu procjenu, što trenutno nije obuhvaćeno Direktivom. Očito je da Direktiva treba biti promijenjena kako bi se osigurala poboljšanja u zaštiti i prilikom korištenja laboratorijskih životinja.

S obzirom na slab priljev sredstava i manjak investiranja u alternativne metode, također postoji očita potreba za njihovim razvojem, što je priznala i sama Komisija.

Konačno, protokol o zaštiti i dobrobiti životinja, dodan Amsterdamskom sporazumu iz 1997., po prvi put je zakonski obvezao institucije EU da uzmu u obzir principe zaštite životinja prilikom izrade zakona itd. te je utvrdio da su životinje osjećajna bića.

ECEAE ne traži regulaciju pokusa na životinjama, već njihovo ukidanje. Ipak, ako će se oni još neko vrijeme provoditi, onda ih treba iscrpno nadzirati na jedan smislen i učinkovit način, što se očito trenutno ne događa.

Naša četiri glavna zahtjeva u vezi revizije Direktive su:

  1. Potpuna zabrana upotrebe primata u istraživanju i testiranju.
  2. Proširivanje polja primjene Direktive na sve životinje, što bi na primjer uključivalo i embrije i cefalopode (poput hobotnica).
  3. Ciljano isključivanje životinja iz različitih vrsta testiranja, uključujući i prestanak:
    - ksenotransplantacije
    - upotrebe životinja u istraživanjima za vojne svrhe
    - upotrebe životinja u istraživanjima na području psihologije
    - seciranje i upotreba eksperimenata na životinjama u edukaciji
    - upotreba eksperimenata na životinjama u istraživanju duhanskih proizvoda i alkohola
  4. Prekid dupliciranja testiranja na životinjama upotrebom lako pristupačnih baza podataka, slobodom informiranja, povećanom transparentnošću i obvezom objavljivanja negativnih rezultata

Prijedlog Komisije trebao bi biti objavljen krajem ove ili početkom iduće godine.

Proizvodi za zaštitu biljaka: prijedlog Komisije

Europska komisija namjerava napraviti reviziju Direktive 91/414 EEC koja se odnosi na plasiranje na tržište proizvoda za zaštitu biljaka (PPP-a, odnosno pesticida) te bi trebala objaviti svoj prijedlog u lipnju. Procjenu učinka napravio je Civic Consulting te bi oni trebali izdati konačno javno izvješće otprilike u isto vrijeme.

Udruženje europskih mladih Zelenih traži zaustavljanje testiranja na životinjama

28. travnja Udruženje mladih europskih Zelenih (Federation of Young European Greens-FYEG) zatražilo je zaustavljanje testiranja na životinjama.

Joke Van de Putte, koordinator FYEG-a za Europu, izjavio je: 'Umjesto testiranja na životinjama i ubijanja sve većeg broja životinja, potrebno je razviti i implementirati alternativne metode za testiranje lijekova. Testiranje na životinjama u kozmetičkoj industriji je neprihvatljivo, a testiranje lijekova na životinjama mora biti iskorijenjeno. Molimo sve građane da kupuju samo one kozmetičke proizvode koji su proizvedeni bez testiranja na životinjama!'

Mikrodoziranje - kratki prikaz
Što je mikrodoziranje?

Mikrodoziranje je pojam koji označava relativno novu metodu kojom se daju sićušne doze kemijskih spojeva ljudima dobrovoljcima kako bi se istražio njihov farmakokinetički/biodostupni (PK/BA) profil u tijelu. PK/BA profil spoja opisuje kako ga tijelo apsorbira, distribuira, metabolizira i izlučuje. Vrlo je važno znati ovaj profil, jer potencijalni lijek tijelo može metabolizirati i učiniti ga bilo neaktivnim bilo toksičnim. Također je važno znati gdje će se u tijelu ti spojevi distribuirati, uključujući tkiva od posebnog interesa (npr. mozak itd.) i kako brzo će biti uklonjeni ili akumulirani. Trenutno se mikrodoziranje upotrebljava samo u testiranju lijekova, ali u teoriji bi se moglo primijeniti i za mjerenje PK/BA profila bilo kojeg spoja. Primjerice, njime se mogu mjeriti učinci potencijalno toksičnih kemikalija, jer bi zbog svojeg PK/BA profila mogle biti metabolizirane u nešto bezopasno (ili još toksičnije) i/ili se akumulirati u tijelu.

Kako to djeluje?

Mikrodoza je toliko malena da se njome ne može proizvesti nijedan farmakološki učinak kad ju se primijeni na ljude i stoga je malo vjerojatno da će uzrokovati nepoželjne reakcije. Za praktične svrhe ova doza se određuje kao jedna stotina doze od koje se može očekivati da izazove farmakološki efekt ili u iznosu od 100 mikrograma, a primjenjuje se manji od ova dva iznosa2. Pretpostavlja se da procesi koji određuju farmakokinetički profil spoja ne ovise o veličini doze te se stoga mikrodozom može dobiti dovoljno informacija koje mogu pomoći u odluci vrijedi li nastaviti s daljnjim razvojem.

Mogućnost upotrebe mikrodoza postala je realnost tek s razvojem visoko osjetljivih analitičkih metoda poput masene spektrometrije korištenjem akceleratora (accelerator mass spectrometry-AMS). AMS-om se mogu otkriti vrlo male čestice (čak i atomi) u tekućinama tako da se mjeri njihov otklon u magnetskom polju kreiran u posebno dizajniranom stroju. Ova metoda se oslanja na radioaktivno označavanje spojeva koji se istražuju, npr. s radioaktivnim ugljikom. Radioaktivna oznaka (često C1,4) dodaje se u tako sićušnim količinama da nije opasna za zdravlje. Spoj se daje pacijentu (injekcijom, u obliku pilule itd.), a poslije se u posebno određeno vrijeme uzimaju njihovi uzorci urina3. Oni se potom analiziraju pomoću AMS-a kako bi se otkrile količine označenog spoja u uzorku. Iz tih rezultata istraživači mogu otkriti kako brzo se spoj kreće po tijelu, kako se brzo metabolizira itd.

Za lijekove koji trebaju djelovati na središnji živčani sustav, moguća je upotreba pozitronske tomografije (positron emission tomography-PET) da bi se vizualno utvrdilo gdje i u kojim količinama lijek dolazi na ciljana mjesta u mozgu4. Ovo može omogućiti istraživačima da procijene sposobnost označenog spoja da dosegne svoje ciljano mjesto, poput receptora u mozgu ili tumora5,6 i tako predvide optimalne doze za klinička testiranja.

Kako to može pomoći smanjiti broj korištenih životinja?

Metode poput mikrodoziranja, upotrijebljene zajedno s tehnologijama poput AMS-a, oslikavanja magnetskom rezonancijom (MRI) ili PET-a, daju važne informacije o tome kako ljudsko tijelo reagira na nove lijekove, bez poteškoća koje nastaju zbog razlika među vrstama. U ovom smislu ova metoda može se promatrati kao poboljšanje standardne metode procjenjivanja PK/BA podataka, koje podrazumijevaju korištenje većih doza spoja na drugim vrstama, poput glodavaca i pasa7. Budući da su loše PK/BA procjene zaslužne za oko 40% neuspjelih pokušaja u ranim stadijima razvoja lijekova, čini se razumnim da se dobiju najtočnije informacije koje se odnose na ljude prije nego što se skupi razvoj nastavi2.

Mikrodoziranje stoga ima potencijal da značajno smanji broj životinja korištenih u studijama sigurnosti lijekova i kemikalija u velikom broju slučajeva2,8,9. Kao prvo, bilo bi potrebno manje životinja da se procijeni sigurnost kemikalije prije nego što se upotrijebi u studijama mikrodoziranja na ljudima, jer su količine tako male7. Kao drugo, vjeruje se da će ova tehnika jednom zamijeniti potrebu za životinjama kako bi se utvrdio PK/BA profil bilo koje kemikalije7,8. Kao treće, ova metoda može dovesti do toga da manje lijekova bude testirano na sigurnost na životinjama zbog svojih loših PK/BA karakteristika u ljudi2,7. Trenutno ova informacija nije dostupna sve dok se ova testiranja ne obave i dok životi mnogih životinja ne budu bespotrebno uništeni zbog lijekova koji se na kraju nikad ni ne upotrijebe na ljudima zbog ovih razloga. Međutim, važno je napomenuti da mikrodoziranje trenutno ne može predvidjeti informacije o sigurnosti i učinkovitosti kemikalija2.

Koliko je ova metoda priznata?

Ovu metodu je za komercijalnu uporabu razvila u Ujedinjenom Kraljevstvu tvrtka pod imenom Xceleron, pod okriljem Sveučilišta York 1997. godine10. Učinkovitost mikrodoziranja upotrebom AMS-a nedavno je pokazana u neovisnoj studiji koja je obuhvaćala pet lijekova posebno izabranih zbog svojih posebno složenih ADME svojstava. Studija je pokazala vrlo obećavajuću 70-postotnu podudarnost između predviđanja upotrebom mikrodoziranja i rezultata dobivenih primjenom farmakoloških doza5. Europska Unija trenutno podupire ovu metodu s projektom vrijednim 2,1 milijuna eura nazvanim EU Microdose AMS Partnership Programme (EUMAPP). Projekt obuhvaća 10 laboratorija iz pet zemalja te ima za cilj povećati stručnost na području mikrodoziranja i upotrebi AMS-a za razvoj novih lijekova11. Mikrodoziranje podupiru Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency)2, Uprava za hranu i lijekove SAD-a (US Food and Drug Administration)12, a postoji i povećani trend njegovog korištenja u farmaceutskoj industriji13. Međutim, tek treba dokazati pretpostavku da je PK profil spoja na razini mikrodoze jednak onome na terapeutskim razinama7. Primjerice, spojevi mogu biti slabije razgradivi u višim koncentracijama, što može utjecati na način kako ih tijelo apsorbira. Formalna zamjena pokusa na životinjama s mikrodoziranjem na ljudima u ovom pogledu razvoja lijekova još se treba dokazati, ali budućnost izgleda obećavajuće.

Reference
  1. Članak 7.2 Direktive 86/609 EEC: 'zabranjuje se provođenje eksperimenta ako za postizanje njegovog očekivanog rezultata postoji druga znanstveno zadovoljavajuća metoda koja ne obuhvaca testiranje na životinjama, ako je ona lako i praktički dostupna.'
  2. Dokument Europske agencije za lijekove (European Medicines Agency) iz 2004. o sigurnosti nekliničkih studija koje podupiru kliničke testove uporabom jedne mikrodoze.
    CPMP/SWP/2599/02/Rev1. Pogledaj www.emea.eu.int/pdfs/human/swp/259902en.pdf
  3. Wilding, I.R. and Bell, J.A. 2005. Napredni rani klinički razvoj putem studija mikrodoza na ljudima. Drug Discovery Today 10 (13), 890-894.
  4. Grasby, P. (1998) psychiatric illness: a PET subject. MRC news 77; 28-32.
  5. Lappin G & Garner RC (2003) Velika fizika, male doze- uporaba AMS-a i PET-a u razvoju lijekova pomoću mikrodoziranja ljudi. Nature Reviews (Drug Discovery) 2, 233-240.
  6. Garner RC (2005) Manje je više: koncept mikrodoziranja ljudi. Drug Discovery Today 10 (7), 449-451.
  7. Home Office (2005) Statistics of Scientific Procedures on Living Animals, Great Britain, 2004. The Stationery Office.
  8. Rowland, R. (2006) Mikrodoziranje i 3R-a. Article for the National Centre for the Replacement, Refinement and Reduction of Animals in Research. Pogledaj www.nc3rs.org.uk
  9. Combes, R.D. et al. (2003) Rane studije upotrabom mikrodoza na ljudskim dobrovoljcima mogu smanjiti opseg testiranja na životinjama: zakljucak radionice koju su organizirali Volunteers in Research and Testing. European Journal of Pharmaceutical Sciences. 19; 1-11.
  10. Vidi www.xceleron.com
  11. Vidi europa.eu.int/comm/research/headlines/news/article_06_01_20_en.html
  12. Food and Drug Administration 2006. Press release 12th Jan 2006: FDA savjetuje da se najraniji stadiji razvoja kliničkih lijekova učine efikasnijima. Vidi www.fda.gov/bbs/topics/news/2006/NEW01296.html
  13. Sandhu P, Vogel JS, Rose MJ, Ubick EA, Brunner JE, Wallace MA, Adelsberger JK, Baker MP, Henderson PT, Pearson PG & Baillie TA (2004) Procjena strategija mikrodoziranja za studije u pretkliničkom razvoju lijekova: Demonstration of linear pharmacokinetics in dogs of a nucleoside analog over a 50-fold dose range. Drug Metabolism and Disposition 32 (11), 1254-1259.

Vezane teme

Pokus bez anestezije [ 30.25 Kb ]Primati u pokusnom kavezu [ 43.77 Kb ]

Akcije

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting