Je li Zakon mrtvo slovo?
Iako je u Hrvatskoj ostavljanje kućnih životinja zakonski kažnjivo i do 15. 000 kuna na što zorno ukazuju i jumbo plakati postavljeni po većim gradovima, i ovoga će ljeta mnoštvo životinja završiti na cesti jer su njihovi vlasnici otišli na ljetovanje. I za to neće nitko odgovarati. 'Do sada u Hrvatskoj još nitko nije platio kaznu za napuštanje kućne životinje', kaže Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja.
Dio problema leži u tome što je teško utvrditi čiji to dojučerašnji član obitelji skapava od vrućine i gladi na ulici, jer najveći dio kućnih životinja nije čipiran. Ovo je tek jedan od primjera kako Zakon o zaštiti životinja, koji je na snagu stupio 1. siječnja ove godine, u praksi slabo funkcionira. 'I sam naziv Zakona je pogrešan, jer bi on trebao po svom nazivlju štititi životinje, dakle tu nikako ne bi smjelo biti mjesta njihovom sakaćenju i ubijanju. Međutim kako se Zakon odnosi i na životinje zatočene na farmama, dakle životinje namijenjene ljudskoj prehrani, jasno je da on njih ne štiti.
U praksi im čak ne pomaže ni kod obveznog omamljivanja prije klanja, što pokazuju i rezultati inspekcije koju je Europska komisija obavila. Jasno je da humano klanje ne postoji, no prema njihovom izvješću u radu hrvatskih klaonica uočene su nepravilnosti kojima se krše čak i oni propisi kojima se nastoji ublažiti stravičan proces klanja. Tako su primijećene velike nepravilnosti u hrvatskim klaonicama, u kojima se životinje brutalno ubijaju, te ne dobivaju niti minimum olakšanja pri klanju u vidu pravilnog omamljivanja. I u tom je segmentu zakon mrtvo slovo na papiru', ističe Oman.
Dodaje da su u zakonskoj praksi u udruzi Prijatelji životinja najnezadovoljniji dijelom o tzv. nevidljivim životinjama - životinjama zatočenim na farmama za čija prava bi željeli učiniti najviše. 'Njihovo držanje, mučenje i ubijanje je najstrašnije. Primjerice, u Hrvatskoj je još uvijek 80 posto krava na trajnom vezu. Zakonski to je zabranjeno, ali u prijelaznom periodu koji naravno još uvijek traje', objašnjava Oman.
Ipak nije sve tako crno jer pozitivni pomaci koje je Zakon donio očituju se u zabranama uzgoja životinja zbog krzna ili pak zabrani pokusa na životinjama za kozmetiku, sredstva za čišćenje i njihove sastojke. Na žalost i tu ima propusta jer se u Hrvatskoj u prodaji i dalje nalaze proizvodi koji su testirani na životinjama. Udruga Prijatelji životinja redovno objavljuje crnu i bijelu listu, odnosno popis neetičnih i etičnih proizvođača čiji proizvodi i sastojci jesu ili nisu testirani na životinjama. Sugeriraju bojkot onih koji testiraju, odnosno podržavanje onih koji ne testiraju. Također imaju i sivu listu, a riječ je o proizvođačima koji se nisu izjasnili o svojoj politici testiranja ili ne paze na sastojke koje nabavljaju.
Iako se popis tih tvrtki može naći na web stranici udruge i na njihovim informativnim materijalima i iako hrvatski građani izjavljuju u vrlo velikom postotku, čak njih 70 posto, da ne bi kupili proizvod koji je testiran na životinjama, kada dođu u trgovinu s riječi ne prelaze na dijela. jer rijetko tko dolazi sa crno-bijelom listom proizvođača ili pažljivo na deklaraciji traži oznake koje bi mu pokazale da je riječ o proizvodu koji nije testiran na životinjama.
'I dalje ćemo nastojati mijenjati u Zakonu sve ono što smatramo da nije u redu u čovjekovu odnosu spram životinja. Primjerice, još uvijek nisu zabranjene utrke pasa, trajno vezanje pasa, a smatrajući da treba zabraniti pokuse na svim životinjama, lobirat ćemo za što skoriju zabranu pokusa na primatima.
Želimo da se zabrani i prodaja psećeg i mačjeg krzna jer je Europska unija upravo donijela takvu zabranu koja će stupiti na snagu krajem 2008. godine. Smatramo da mi ne bismo trebali čekati da takav zakon usvojimo tek pristupanjem EU kada to možemo učiniti i ranije', kaže Oman koji tvrdi da u Hrvatskoj na odjevnim predmetima ima psećeg i mačjeg krzna, a obično je riječ o krznu na ovratnicima, rukavima i slično. Problem u razotkrivanju podrijetla tog krzna je u tome što je zavedeno pod krivom deklaracijom, kao 'ostalo krzno'. Glavni proizvođač takvog krzna je Kina gdje se godišnje ubijaju milijuni pasa i mačaka upravo radi krzna. Danas za životinje, ocjenjuju aktivisti PETA-e, nema goreg mjesta od Kine.
Ono čime će se Prijatelji životinja pohvaliti je činjenica da će Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture u najskorijoj budućnosti, a u skladu s postojećom zakonskom regulativom, propisati zabranu držanja svih vrsta dupina u zatočeništvu. Rezultat je to kampanje koju je Udruga pokrenula protiv izgradnje dupinarija u Vodnjanu u sklopu aqua parka tvrtke Aqua Adore. 'Takvom zabranom zatočavanja dupina i uz rezervat dupina kod Malog Lošinja, Hrvatska s ponosom postaje zemlja prijatelja dupina i to u godini koju su Ujedinjeni narodi proglasili godinom dupina. Uz to, ulaskom Hrvatske u krug zemalja učlanjenih u međunarodnu asocijaciju za zaštitu kitova, gradimo imidž zemlje koja ipak želi i može svoje zakonodavstvo usmjeriti prema zaštiti životinja', zaključuje Oman.
Razgovor vodila Nataša Gajski Kovačić za Vjesnik
![Krava [ 35.21 Kb ]](/data/image_2_3265.jpg "Krava [ 35.21 Kb ]")
