19.02.09. Krzno smrdi
Prijatelji životinja u Osijeku i Slavonskom Brodu peformansom poručuju 'ne' krznu
Krzno smrdi jer je to dio tijela, odnosno organ životinje koji nakon smrti životinje više nije u funkciji i ima tendenciju truljenja i raspadanja kao i bilo koji drugi dio leša, što rezultira smradom. Obrada u kojoj se troše ogromne količine vode i kemikalije koje znaju biti i kancerogene trebala bi usporiti taj proces i ublažiti smrad.
Krzno 'smrdi' jer uzrokuje bol i smrt preko sedamdeset milijuna životinja u svijetu svake godine. Zbog krzna izumiru životinjske vrste, a uzgoj životinja za krzno znači dugotrajnu patnju živih bića. Zbog krzna se troše dragocjeni prirodni resursi i zagađuje okoliš. Krzno 'smrdi' jer nasilje koje je 'utkano' u svaki krzneni kaput ili krzneni ukras na kaputu nema nikakvog opravdanja i zahtijeva javnu osudu svih koji ga prodaju, promoviraju i nose.
Stoga će udruga Prijatelji životinja u četvrtak, 19. veljače 2009. u 12 sati izvesti performans pod nazivom 'Krzno smrdi', kojim želi pozvati građane da osude ubijanje životinja zbog mode i glamura. Aktivisti udruge noseći gas maske proći će osječkim korzom i Trgom slobode vukući lancima 'krvave' bunde i prikazujući video snimke životinja s farmi krzna.
Istoga dana u 20 sati održat će se javno predavanje uz video projekciju filma 'Njihova budućnost je u vašim rukama' u CNC Osijek - Klub mladih, Strossmayerova 68. Uz temu 'okrutnog odijevanja' na izlaganju će biti dotaknute i druge teme vezane za zaštitu i prava životinja. Na izlaganju će biti vremena za odgovore na pitanja, a nastojat će se potaknuti i aktiviranje građana za prava životinja u Osijeku.
Performans 'Krzno smrdi' održat će se i na korzu u Slavonskom Brodu u petak, 20. veljače 2009. u 12 sati.
Najveći broj životinja uzgaja se na farmama krzna, gdje ih, nakon što provedu živote u malenim prljavim kavezima, ubijaju gušenjem plinom, elektrokucijom, davljenjem, trovanjem, lomljenjem vratova ili pak guranjem usijanih željeznih šipki u njihove anuse.
Životinje uhvaćene zamkama u prirodi smrzavaju se na hladnoći ili skapavaju od vrućine, bespomoćne pred napadima grabežljivaca. One koje prežive, lovci gaze, dave, utapaju ili zatuku kako bi izbjegli zamrljati krvlju njihovo krzno. Milijuni 'neželjenih' životinja poput pasa, ptica, mačaka, zečeva ili vjeverica također se uhvate u zamke te umiru u agoniji.
Nošenje krznenih kaputa jednako kao i krznenih dodataka na odjeći treba odbaciti i ostaviti prošlosti kao dio primitivnog naslijeđa. Danas, kada obilujemo kvalitetnim i ekološki znatno prihvatljivijim materijalima koji su puno privlačniji i griju bolje od životinjskih, neprihvatljivo je opravdavanje ubijanja životinja zbog odijevanja. Također, životinjsko krzno, da bi se očuvalo, potrebno je obraditi otrovnim kemikalijama i potrošiti velike količine vode.
Hrvatskim Zakonom o zaštiti životinja od 1. siječnja 2007. zabranjen je uzgoj životinja za krzno s prijelaznim razdobljem od deset godina, a daljnji cilj kampanje 'Za Hrvatsku bez krzna' jest zabraniti prodaju odjeće i obuće od životinjskoga krzna.
Akcija 'Krzno smrdi' dio je kampanje 'Za Hrvatsku bez krzna' u sklopu koje će se 28. veljače, u Zagrebu održati i veliki prosvjed protiv ubijanja životinja zbog krzna na koji Prijatelji životinja pozivaju sve građane.
Osijek
Slavonski Brod