Prava životinja

| More

Prava životinja (Animal Rights)

Uvjerenje kako životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem, pravo na tjelesni integritet i pravo na slobodu kretanja. Kršenje ovih prava nije moralno opravdano, bez obzira na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju. Zagovornici prava životinja vjeruju da je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu, kao 'sredstvo prema cilju', jednako kao što je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude. Pokret za zaštitu prava životinja jednak je zaštiti ljudskih prava. Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu, odjeću, zabavu ili znanstvena istraživanja. Također, odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju životinje u navedene svrhe.

Pojam 'prava životinja' često se pogrešno rabi u vodećim medijima kao sinonim za bilo koji oblik zaštite životinja ili zastupanja životinja, dok zapravo pojam ima specifično značenje. Pogrešna uporaba pojma može se usporediti sa socijalnim radom naspram prakse ljudskih prava.

Dobrobit životinja (Animal Welfare)

Rad s ciljem poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit. Korištenje životinja za profit uključuje nekoliko, ako ne i sve, od sljedećeg: zarobljeništvo, socijalnu deprivaciju, sakaćenje, manipulaciju reprodukcije, nedostojne postupke i preranu smrt. Kad bi čovjek, poradi profita, isto činio nad drugim čovjekom, nitko ne bi prihvatio tvrdnju da je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena. Situacija nije ništa drukčija kad ljudi koriste i ubijaju životinje poradi profita, tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit.

Abolicija

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram reforme) svih oblika opresije, ropstva i izrabljivanja. Npr., prije Američkoga građanskog rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva, a na drugoj se pozivalo na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik 'kršćanskog ropstva'. U kontekstu prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati 'bolji i nježniji' pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita. Baš kao i u slučaju ljudskog ropstva, jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost, a drugi vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje, uzrokujući njihovu smrt.

Donald Watson, suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama 20-og stoljeća, vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno. Tijekom jednog posjeta ujakovoj farmi opazio je: 'Idilična scena je, ni više ni manje, smrtna kazna gdje su dani života svih bića obilježeni onime kad više neće biti na usluzi ljudskim bićima. Možemo jasno vidjeti da je trenutna civilizacija zasnovana na izrabljivanju životinja, jednako kao i prošle civilizacije na izrabljivanju robova...'.

Veganstvo

Riječ vegan formirao je Donald Watson 1944. godine u Leichesteru, u Engleskoj, koji je, s još nekoliko članova Vegetarijanskog društva (Vegetarian Society), a unutar njega, želio osnovati službenu podskupinu vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko ni mliječne proizvode. Kad je taj prijedlog bio odbijen, Watson i istomišljenici počinju osnivati vlastitu organizaciju. 1944. godine osnovano je Vegansko društvo (The Vegan Society) koje zagovara potpunu biljnu prehranu, isključujući meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode (sir, maslac) i med te potiče i ohrabruje proizvođače hrane, odjeće i obuće da koriste alternative životinjskim proizvodima. Novoosnovana skupina složila se da je prestanak bilo kojeg oblika iskorištavanja nužan za stvaranje mnogo razumnijeg i humanijeg društva.

Od samog početka veganstvo je definirano kao filozofija i način života i nikad se nije odnosilo samo na prehranu; ono se i danas određuje kao način življenja i sustav uvjerenja koji opisuje poštivanje života.

Vegani otkrivaju da prehrana bazirana na namirnicama bez životinjskih sastojaka vodi prema izvrsnom zdravlju, što potvrđuje i činjenica da je osnivač Donald Watson bio produktivan sve do smrti, u dobi od 95 godina. Veganska prehrana je u prošlom desetljeću i znanstveno okvalificirana kao jedina metoda koja može omogućiti zdravu prehranu za 6,6 milijarda ljudi. Nadalje, povelja Veganskog društva predvidjela je nekoliko desetljeća prije pokreta za zaštitu okoliša jednu od njegovih osnovnih odrednica: 'Veganstvo podsjeća na čovjekovu dužnost prema Zemlji i njenim resursima i traži načine kako povratiti zdravlje Zemlji i započeti kraljevstvo prikladnog korištenja Zemljinih resursa.'

Vegansko društvo u Engleskoj definiralo je, u svom stautu, veganstvo na sljedeći način:
Veganstvo označava filozofiju i način života koji teži isključiti - koliko god je to moguće i praktično – sve oblike okrutnosti i iskorištavanja životinja za hranu, odjeću i bilo koju drugu svrhu i koji promiče razvoj i korištenje neživotinjskih alternativa za dobro čovjeka, životinja i okoliša.

Bez okrutnosti (Cruelty-free)

Industriju zasnivanu na iskorištavanju životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture, kako bi proizveli proizvode 'bez okrutnosti'. Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja, sve do trenutka kad će poradi profita biti ubijena 'bezbolnom' injekcijom, ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo. Završiti nečiji život prerano, protiv njegove volje, čin je okrutnosti.

'Sretno meso'

Prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti, ovaj pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv. 'sretnih životinja', kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda, marketinški implicirajući idiličan život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom. Unutar zaštite životinja rabe se ironični pojmovi za proizvode životinja, kao što su: humano, suosjećajno, 'bez okrutnosti', bez kaveza, 'slobodni uzgoj', uzgojeno na pašnjacima, eko, organsko ili 'prijateljski prema životinjama'. Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće dojmove kod većine ljudi, a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste.

Veganstvo i ekologija

Farmski uzgoj životinja ima jednu od središnjih uloga u sveukupnoj ekološkoj katastrofi našeg planeta, odmah nakon industrijskog sektora. Odgovoran je za 18% emisije stakleničkih plinova (više od transportnog sektora), zauzima 1/3 cjelokupne kopnene površine i 70% cjelokupnog obradivog zemljišta na planetu, glavni je uzrok deforestacije šuma koje se uništavaju da bi se dobila zemlja za ispašu ili za uzgoj hrane koja je namijenjena isključivo prehrani životinja na farmama (88% uništene šume u Amazoni pretvoreno je u pašnjake za uzgoj životinja) i na brojnim područjima intenzivnoga farmskog uzgoja glavni je zagađivač izvora pitke vode čije se zalihe globalno alarmantno smanjuju. Stočarstvo proizvodi oko 13 milijardi tona otpada godišnje. U vodećim zapadnim zemljama 80% proizvedenih žitarica koristi se za prehranu životinja na farmama. Također, 80 % ribljih vrsta u ovom trenutku je izlovljeno do održive granice ili preko nje te nepovratno izumiru.

Ovaj tekst dio je brošure Uvod u aktivizam

Vezane teme

Budi vegan [ 38.28 Kb ]Pile [ 16.83 Kb ]Zemlja u tvojim rukama [ 54.61 Kb ]

Download

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke