17.02.12. Konji ne trebaju rješavati sukobe među ljudima!

| More

Prijatelji životinja uputili dopis ministru unutarnjih poslova

- Udruga upozorava na etičku i ekonomsku neprimjerenost korištenja konja u radu policije

Potaknuta informacijom kako se u prijedlogu novog Zakona o policiji, koji bi se uskoro trebao naći pred zastupnicima hrvatskog Sabora, predviđa ponovno uvođenje službenog konja koji se 'smije uporabiti kao sredstvo prisile radi uspostavljanja javnog reda i mira u većem opsegu', udruga Prijatelji životinja poslala je dopis ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću. U dopisu, koji je poslan na znanje i predsjedniku Vlade, ministrima poljoprivrede i financija te Sindikatu policije Hrvatske, Udruga upozorava na potpunu etičku i ekonomsku neprimjerenost korištenja konja u radu policije te traži opoziv prijedloga za uvođenje konja u policiji, kako bi se zaštitio interes ljudi i životinja.

U dopisu navodi kako su najave korištenja konja u policiji već i ranije izazivale zgražanje građana, koji su revoltirani činjenicom da se u vremenu teške ekonomske krize predlaže nazadno, nehumano, nepotrebno i neučinkovito rješenje te trošenje ogromne količine proračunskog novca. Hrvatska nema tradiciju korištenja konja u policiji, a smirivanje socijalnih nemira policijom na konjima suprotno je civiliziranom rješavanju društvenih problema.

Osim iz etičkih razloga, Prijatelji životinja takav prijedlog smatraju nerazumnim i neprikladnim zbog ogromnih i socijalno neprimjerenih troškova. Naime, samo za najosnovniju opremu jednog konja potrebni su sedlo, kolan od neoprena za učvršćivanje sedla, uzengijski remenovi, torba za opremu, zaštitna kaciga, dva para štitnika za nogu, kombinirane oglavine, reflektirajući dodaci za oglavinu, sedlo i noge, lopta za školovanje konja, a za jahača hlače, rukavice, ljetne i zimske jahačke čizme, zaštitna kaciga, štitnici za laktove i koljena, zaštitna kabanica, čemu treba pridodati troškove za policijsku uniformu, kupnju konja, hranu, adekvatan smještaj, redovne i izvanredne veterinarske troškove, troškove potkivača (mjesečno), temeljnu i specijalnu obuku jahača te temeljnu i specijalnu obuku za konja, za visoko stresne situacije. Ukupni troškovi dresiranja konja, obuke policajca te opreme za konja i policajca porezne bi obveznike koštali više od pola milijuna kuna samo za jednog konja i policijskog konjanika, što bi, s obzirom na ukupnu situaciju u Hrvatskoj gdje većina stanovnika jedva spaja kraj s krajem, bilo zaista sramotno i moralno neprihvatljivo.

Prijatelji životinja praksu korištenja konja u 21. stoljeću smatraju primitivnim ostatkom iz prošlih vremena, neprimjerenom za bilo koju svrhu, uz sva druga dostupna sredstva i pomagala. Konji su vrlo senzitivne i inteligentne društvene životinje kojima nije mjesto na ulicama niti u razrješavanju sukoba među ljudima. Za potrebe korištenja u policiji konji prolaze brutalnu dresuru - psihičke i fizičke 'desenzibilizacije' - kako bi mogli podnijeti visokorizične situacije poput agresivne mase ljudi, buke, udaraca, guranja, pirotehničkih naprava (signalnih, zvučnih). No, niti nakon dugotrajne obuke ne postoji nikakva garancija da konj neće podleći panici, pri čemu lako može doći do teškog ozljeđivanja ljudi (na tlu, ali i jahača), samoga konja i imovine. Izložen stresu koji doživljava kao ugrožavajući, konj će najprije pokušati pobjeći, a ako mu je bijeg onemogućen (bilo od strane jahača, bilo od strane fizičkih zapreka, mase ljudi i sl.) u panici počinje borba za preživljavanje, tj. udaranje (potkovanim) kopitima (koje lome ljudske kosti). Neke od najčešćih ozljeda koje konj može nanijeti čovjeku na tlu su lomovi kostiju i lubanje, gaženje i sl., pri čemu lako može doći i do stradavanja prolaznika i osoba koje ne sudjeluju u nemirima. Pritom često nastaju i ozljede konja - na glavi, ozljede tijela (ubodne rane, hematomi), pozljede nogu - lomovi, osobito zbog padova, ozljede pirotehničkim napravama, poremećaji u ponašanju itd. Jahači mogu dobiti lomove kostiju zbog padova (osobito je opasno zaplitanje u remenje na konju), ozljede zadobivene u smirivanju nereda, hematome, posjekotine, opekotine. Jahanje je samo po sebi tretirano kao visoko rizična aktivnost, a pad s konja za posljedicu može imati i smrt jahača.

U zemljama koje imaju policijske konje takva praksa temelji se najviše na tradiciji, a ne na stvarnoj učinkovitosti, a građani i udruge diljem svijeta traže da se, bez obzira na tradiciju, takva praksa u potpunosti ukine.

Prijatelji životinja argumentirano smatraju da hrvatska policija i bez konja ima dovoljno instrumenata za zauzdavanje nereda na ulicama, te da su konji u 21. stoljeću i u praktičnom i u etičkom smislu policiji posve suvišni. Traže da se najave o uvođenju konja u policiju ne realiziraju, s obzirom da iskorištavanje konja u policijske svrhe nije u skladu s osnovnim načelima zaštite životinja, a neučinkovito je u smirivanju nereda. U zemlji s ozbiljnom socijalnom situacijom te velikim brojem nezaposlenih i siromašnih građana, takva odluka doživjela bi se i kao ničim utemeljena rastrošnost Vlade u vrijeme kada si, zbog ukupne situacije u Hrvatskoj, građani ne mogu priuštiti dostojanstven život.

Vezane teme

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke