Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja

| More

Članak 4. Zakona o zaštiti životinja glasi:

(2) Zabranjeno je:
3. povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama,
4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih dresirati na agresivnost, osim pri dresuri službenih i lovačkih pasa pod vodstvom osposobljenih osoba,
5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova, ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju,

Udruga Prijatelji životinja predlaže sljedeći tekst, odnosno izmjenu članka 4, stavka 2, točke 5:
Članak 4.
(2) Zabranjeno je:
5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, uključujući borbe pasa, pijetlova, bikova, medvjeda i svih ostalih životinja, ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju,

Obrazloženje: Aktualnim Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja 'osim tradicionalnih natjecanja bikova' (čl. 4, st. 2, tč. 5) zbog tobožnje tradicije takvih natjecanja na nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Izuzetak od ostalih borbi životinja donesen je amandmanom neposredno prije usvajanja Zakona o zaštiti životinja 2006, u želji da se Zakonom reguliraju tzv. bikijade u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori.

Bikijade su dio šireg okupljanja ljudi u navedenim regijama, a organiziraju se kao borbe bikova, pri čemu se iskorištava prirodni nagon životinja kako bi ih se navelo da nasrću jedna na drugu i bodu se. Tijekom odvijanja borbi bikova krše se odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na poticanje agresivnosti i huškanje te ostale načine zlostavljanja životinja (izazivanje straha, stresa, patnje, boli, ozljeda), kao i na organiziranje i sudjelovanje u klađenju. Uz stres i strah koje životinje proživljavaju neposredno prije i tijekom borbi, vlasnici zbog sudjelovanja u borbama prevoze često životinje na velike udaljenosti, što dovodi i do kršenja podzakonskih akata vezanih uz prijevoz životinja bez ikakve kontrole. Uz to, na bikijadama se redovito prodaju DVD-i s borbama pasa, iako su protuzakonite, organizatori bikijada često su upleteni u netransparentno poslovanje i financijske malverzacije, a krši se i niz sigurnosnih, sanitarnih i veterinarskih propisa.

Postojećom odredbom kojom je zabranjeno 'obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova' već sada dopušteno je kršenje Zakona jer borbe bikova ne mogu se nazvati niti natjecanjem niti tradicijom. Nije jasno o kakvim se natjecanjima bikova radi na tzv. bikijadama, gdje se životinje iskorištavaju da nasrću jedna na drugu. Time su borbe bikova već i sada zabranjene, s obzirom na neodređenost definicije 'natjecanja' u Zakonu.

Borbe bikova intenzivnije su se počele organizirati kod nas tek sredinom 1990-tih, pa su već sada ilegalne jer nema tradicije u organiziranju borbi bikova. Održavaju se npr. i u Vrbovcu, što nema nikakve veze s pokušajima da se borbe bikova prikažu tradicionalnima, s obzirom na uzgoj bikova u Dalmatinskoj zagori. Sve to upućuje da se ta događanja organiziraju protuzakonito, zbog čega je nužno mijenjati i korigirati postojeću zakonsku odredbu.

Tradicija je kulturno nasljeđe koje se prenosi s generacije na generaciju, a podrazumijeva kontinuitet s prošlošću. To nisu događanja koja se samo baziraju na događanju u prošlosti. Borbe bikova jednako tako ne mogu biti niti kulturno nasljeđe jer takvo nasljeđe podrazumijeva ostavštinu prošlih generacija koja se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bila ostavljena u nasljeđe za dobrobit budućim generacijama.

Etnolozi se slažu da su bikijade tradicija možda u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali ne i Dalmacije i Dalmatinske zagore jer nedostaju dokumenti koji bi to potvrđivali. Navode vrijednost očuvanja raznih oblika tradicijske baštine koja je prisutna oko samih bikijada. To su u prvom redu priprema tradicijskih jela, izvođenje raznih tradicijskih glazbenih izričaja (plesa, gange, rere,ojkavice, diple i gusle) iz raznih krajeva, izvođenje raznih tradicijskih igara, prodaja rukotvorina tradicijskih obrta itd. Time i stručnjaci potvrđuju kako je važno očuvanje tradicijske baštine, a ne bikijada koje niti ne pripadaju tradiciji.

Tradicijska baština i kulturne vrijednosti Dalmacije i Dalmatinske zagore mogle bi se uspješno turistički promovirati i održavati društvena okupljanja evoluiranjem sukobljavanja životinja u izložbe bikova, što bi odgovaralo definiciji 'natjecanja bikova' iz Zakona o zaštiti životinja jer bi se vrednovao fizički izgled i držanje životinja, i dalje bi se održavala okupljanja i zabava, promovirao bi se uzgoj autohtone pasmine, pobjednici bi dobivali nagrade, a sve bi bilo bez opasnosti za životinje i ljude.

Želja da se mitologizira povijest i da se uvede novokomponirana tradicija na seoskim svečanostima opravdana je ako uključuje ravnopravne sudionike nekog običaja, koji voljno sudjeluju u njemu. Životinje ne bi trebale biti ispušni ventil niti sredstvo zarade pod izlikom provođenja tradicije određene interesne skupine. Uloga je zakonodavca da štiti životinje, a ne subjektivno viđenje zabave i zarade pojedinaca na štetu životinja.

S obzirom na to da bikijade nisu niti registrirane kao hrvatsko kulturno nasljeđe, odnosno nematerijalna kulturna baština, trenutna definicija u Zakonu kao 'tradicionalnih natjecanja bikova' nema podlogu niti je pravno održiva. Tek ako se to dogodi može se raspravljati o mogućem uvrštavanju, ali i tada bi Zakon o zaštiti životinja trebao stati na stranu zaštite životinja i sprječavanja poticanja i organiziranja bilo kakvih sukoba životinja.

Kada bi borbe bikova i bile tradicija, trebalo bi ih zabraniti jer se i tradicije moraju mijenjati, odnosno prilagođavati se etičkim dosezima suvremenoga vremena. Također, Zakon o zaštiti životinja treba vrijediti za cijelu Hrvatsku, bez izuzetaka, a ovakvom se odredbom zloupotrebljava pojam tradicije za ozakonjenje i promicanje nasilja prema životinjama kao kulturnog nasljeđa.

Prijedlog Udruge za ovu izmjenu Zakona o zaštiti životinja je iz 2012. godine.

Odgovor Hrvatskog sabora zastupnici Mireli Holy vezano za borbe bikova možete pročitati ovdje.

Vezane teme

Borbe bikova [ 113.17 Kb ]

Download

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting