Pokolj mora
Među ljudima vrijedi uvriježeno mišljenje da ribe ne osjećaju bol. No razmislimo o tome na trenutak. Ribe imaju jetru i trbuh, krv, oči i uši - zapravo većinu unutrašnjih dijelova koje imamo i mi. Isto tako imaju i središnji živčani sustav koji je odgovoran za prijenos poruka u mozak i iz mozga, uključujući i osjećaj boli, što jasno govori da ribe osjećaju bol.
Primjer iz stvarnog života: Riba list bila je uhvaćena i bačena u sanduk s ostalim plosnatim ribama. Nekoliko sati je umirala dok joj jedan od mornara nije olakšao muke udarivši je toljagom. No nakon 6 sati usta i škrge su joj se još uvijek otvarala i zatvarala dok se borila za kisik. Njena patnja trajala je 10 sati.
Sve moguće metode za lovljene ribe su otkrivene i uporabljene, a jedna od najgorih je velika i teška otvorena mreža koča, koju teške daske drže na morskome dnu dok ih brod vuče za sobom strugući po pijesku i mrveći ga te na taj način ubijajući stotine različitih životnih formi. Očne jabučice i mjehuri riba povućenih iz oceanskih dubina mogu eskplodirati zbog razlike u tlaku, a mnoge ribe se često 'utope' jer su toliko nagurane u mreži i pritisnute težinom ostalih riba da njihove škrge ne mogu funkcionirati. U mrežu su uhvaćena i mnoga druga morska stvorenja poput morskih zvijezda, rakova i ljuskaša, koje ribari jednostavno izguraju natrag u more da tamo umru. Lovljenje riba takvim mrežama danas je najuobičajenija metoda ribolova na svijetu.
Primjer iz stvarnog života: Ljetos ja na plaži gledam jednog čovjeka kako je upecao jednu ribu i stavio je pored sebe na beton. Gledam ja kako se riba guši, kako vapi za životom, traži kisik kojeg ne može uzeti iz zraka, spasonosna voda tako blizu, a ona umire pored nje na vrućem betonu. Razmišljam kako bi meni bilo da mene netko stavi pod vodu i ne pušta me van.
Diljem Južnih oceana svjetlost dana ugledao je jedan novi način ribolova - 'lov na peraje' u kojem su meta morski psi. Kad ih se ulovi, živima im se režu peraju a potom ih se natrag baca u more gdje umru od šoka ili utapljanja. Njihove peraje se kasnije koristi za juhu od peraja morskog psa koja se nudi u kineskim restoranima širom svijeta. Ovakva sudbina zadesi više od 100 milijuna morskih pasa svake godine!
Još jedna od uobičajenih metoda ribolova su zatvorene mreže, koje se koriste da bi se zatvorio krug oko velikih jata kako bi se izvuklo sve ribe. Najmanje ribe uspiju pobjeći kroz otvore na mreži, ali se uhvati toliko odraslih riba da one koje izbjegnu mrežu ne mogu nadoknaditi gubitak parenjem. Na žalost, ovakvom se metodom ribolova često uhvate i dupini te drugi morski sisavci.
Slijedeće metode ribolova uključuju dugačke nizove užadi na koje je obješeno nekoliko tisuća mamaca, a protežu se nekoliko kilometara. Ova metoda se može koristiti na stjenovitim mjestima morskog dna jer bi se ovdje mreže rasparale u komadiće.
Ipak je vjerojatno od svih metoda ribolova najdestruktivnija ona s mrežama potegačama. Ove mreže napravljene su od tankog ali jakog najlona i gotovo su nevidljive u vodi. One se njišu na površini te formiraju takozvane 'zidove smrti'. Ime su dobile po tome jer velik broj bića kao što su dupini, mali kitovi, tuljani, morske ptice, raže i morski psi uplivaju u mreže pa umiru. Sve njih ribari izbacuju jer je jedina stvar koju žele - tuna. Svake godine oko milijun dupina umre na taj način, utopivši se jer ne mogu doći do površine kako bi udahnuli zrak.
Potezne mreže se koriste u cijelom svijetu, a u Velikoj Britaniji i Europi duljina im je ograničena na 2,5 kilometara. Na otvorenome moru, u sredini velikih oceana kao što su Pacifik i Atlantik gdje kontrole gotovo niti nema, mreže se protežu čak po 30 km ili još više. Ponekad se te dugačke mreže rastrgaju za vrijeme oluje, pa nošene uokolo vjetrom nastavljaju loviti i ubijati životinje. Konačno, kada je mreža prevagnuta mrtvim tijelima, ona potone na morsko dno. Vremenom tijela istrunu, a mreža ponovno ispliva na površinu oceana da bi nastavila svoju besmislenu destrukciju.
Međunarodno vijeće za istraživanje mora (International Council for Exploration of the Seas - ICES) u kojem se nalaze vodeći svjetski stručnjaci za mora i oceane vrlo je zabrinuto zbog situacije s našim morima. Oni kažu da su velika jata pastrva koje su običavale plivati oko Sjevernog mora sada komercijalno izumrle. Također zabrinjava i to što će u idućih pet godina potpuno izumrijeti jedna od najčešćih europskih vrsta - bakalar.
No, još je gore to što mnogo puta životinje uzete iz mora čak niti ne završe na nečijem tanjuru. Pretvara ih se u gnojivo kako bi biljke bolje rasle ili ih se pak koristi za izradu sjajila za cipele te izradu svijeća. Također ih se koriste i kao hranu za životinje na farmama, uključujući i ribe s farmi, što je zoran primjer koliko daleko ljudska glupost može ići - loviti masovne količine riba da bi kasnije njima hranili druge ribe! Potrebno je oko 2 kilograma divlje ribe da bi se proizvelo pola kilograma ribe na farmi, a preostala 3,5 kilograma bude odbačeno.
Uzgoj riba na farmama poguban je isto kao i ribarstvo. Milijuni riba se pakiraju u kaveze na obalama svjetskih oceana a priobalne mangrove (vrsta drveća) sijeće se zastrašujućom brzinom kako bi se stvorio prostor za te farme. Na Filipinima, u Keniji, Indiji i na Tajlandu, nestalo je više od 70% zemljišta pod mangrovim šumama, a mangrove šume su tako bogate životnim oblicima da u njima živi preko 2.000 raznih biljaka i životinja. One su također mrjestilišta za 80% svjetskih vrsta morskih riba, pravi rasadnici za oceane, i ako ona umru, tada će umrijeti i oceani.
I dok mora i oceani kolapsiraju, ljudi nisu jedini na koje to utječe. Samo zamislite što se događa s pticama, tuljanima, delfinima i drugim stvorenjima, koja za razliku od nas, trebaju ribu da bi živjela. Oni se zahvaljujući ljudskim potpuno neprirodnim porivima i lakomosti već sada bore za opstanak, a ni budućnost im nije baš svijetla.
U punom smislu, čovjek je silovao more a i dalje nastavlja s tom praksom. Pitanje je - do kada?
'Ako pogledam količinu ribe koja se izvlači iz mora da bi poslužila kao hrana za ljude i stoku, to me preneražuje. Sve je to tako nepotrebno.' - Jeff Banks, dizajner i voditelj emisije Clothes Show