Iza bunde: priča o činčilama kroz 20 fotografija
1. Švedska organizacija za prava životinja Djurrättsalliansen spasila je 2014. godine posljednje 243 činčile s farme u Enköpingu u Švedskoj, zatvorene zbog optužbi o kršenju zakona o dobrobiti životinja.
2. Organizacija je surađivala s policijom na dizanju optužnice protiv vlasnika te farme krzna.
3. Činčile se premještaju u nove domove. Nekima je bila potrebna veterinarska pomoć zbog rana od bolno uskih ogrlica koje su morale nositi.
4. Napredak! 2000. godine Švedska je imala 25 farma činčila – sada nema nijedne, zahvaljujući neumornoj kampanji organizacije Djurrättsalliansen i drugih organizacija.
5. Međutim, u Europi se još uvijek radi krzna uzgaja oko 80.000 činčila, a u cijelome svijetu još mnogo više.
6. Činčile potječu s Anda u Južnoj Americi, gdje im debela krzna omogućavaju preživljavanje na hladnim planinskim temperaturama.
7. Nažalost, zbog tih su krzna stradali milijuni činčila da bi nemilosrdni ljudi pretvorili njihove kože u kapute, šalove i prekrivače.
8. Činčile u divljini kritično su ugrožene zbog izlova radi krzna.
9. Činčile su tihe i plahe, a prirodni životni vijek im je od 10 do 20 godina.
10. Na farmama krzna obično ih ubijaju kada im je samo osam mjeseci, često na užasne načine.
11. Jedna istraga organizacije PETA u SAD-u ovjekovječila je uzgajivača koji je činčilama slamao vratove rukama dok su one skvičale od užasa. U Europi ih najčešće ubijaju plinom ili strujom te im potom oderu kožu.
12. Za jednu bundu potrebno je ubiti više od 200 činčila.
13. Činčile su vrlo društvene i u divljini žive u kolonijama od više od 100 jedinki.
14. Na farmama krzna obično žive u malim pojedinačnim kavezima, naredanima jedan na drugoga, pa ne mogu komunicirati s drugim članovima svoje vrste.
15. Njihovo prirodno ponašanje uključuje: kupanje u pijesku, istraživanje stijena i pukotina, igranje i skakanje gotovo dva metra.
16. U praznim kavezima za uzgoj činčile ne mogu raditi ništa od toga.
17. Velikih tamnih očiju i šašavih velikih ušiju, činčile su PRESLATKE.
18. Također, poznate su po tome što brinu jedna o drugoj. Primjerice, ako mama činčila ne može proizvesti dovoljno mlijeka za svoje mladunče, druga ženka obično joj priskače u pomoć, a muške činčile često pomažu oko čuvanja djece.
19. Nadamo se da će se i ljudi jednoga dana naučiti biti dobri prema činčilama i prestati ih ubijati radi izrade jezivih odjevnih predmeta.
20. Budi dio rješenja – ne nosi krzno i angažiraj se protiv uzgoja životinja za krzno i prodaje krzna.
Preuzeto sa www.peta.org.uk
Objavljeno: svibanj 2016.
