20.09.18. Natječaj za sufinanciranje smanjenja brojnog stanja divljači predatora u 2018. godini
Ministarstvo poljoprivrede
Kabinet ministra
n. r. g. Tomislav Tolušić, ministar
Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb
Predmet: Natječaj za sufinanciranje smanjenja brojnog stanja divljači predatora u 2018. godini
Poštovani gospodine Tolušiću,
neugodno smo iznenađeni objavom Ministarstva poljoprivrede da je raspisalo Natječaj za sufinanciranje smanjenja brojnog stanja divljači predatora u 2018. godini, kroz koji će s milijun kuna sufinancirati lovce kako bi odstrelom smanjili brojno stanje lisica i čagljeva.
Žao nam je da Ministarstvo pokreće ovakvu obuhvatnu akciju ubijanja životinja bez konzultacije sa stručnjacima za divlje životinje i udrugama za zaštitu životinja kojima je jedinima stalo do humanih rješenja u rješavanju problema suživota ljudi i divljih životinja.
U priopćenju navodite: „Sve veća populacija divljači lisice (Vulpes vulpes L.) i čaglja (Canis aureus L.) u posljednje vrijeme u lovištima Republike Hrvatske direktno smanjuje broj divljači koja su prehrambena baza navedenih predatora. Osim navedenoga, te vrste divljači su prijenosnici zoonoza, od kojih je najznačajnija bjesnoća.” U nastavku ističete: „Smanjenjem broja jedinki čaglja i lisice unaprjeđujemo javno-zdravstvenu sigurnost stanovništva, čuvamo raznolikost naših šuma i lovišta, uz minimalnu štetu za stanovnike okolnih područja.”
U priopćenju nisu navedeni statistički podaci i rezultati istraživanja koji bi potvrđivali štete i opasnosti koju lisice i čagljevi predstavljaju za stanovništvo. Također, nisu navedene mjere koje je Ministarstvo dosad provelo u cilju rješavanja ovoga problema bez odstrela životinja.
Na svojim internetskim stranicama Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da je 22. svibnja 2018. započela proljetna oralna vakcinacija lisica u svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica. Navodi se da
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede sustavno od 2011. godine dvaput godišnje na cijelom teritoriju RH provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće, a da isto čine i susjedne zemlje. Spominje se da će se oralna vakcinacija lisica na području cijele zemlje provoditi do 2020. godine, a nakon toga, ako ne bude potvrđen nijedan slučaj bjesnoće, provedba programa bit će usmjerena na područja povećanog rizika od mogućeg unosa bjesnoće iz susjednih zemalja. Ministarstvo se pohvalilo da EU kontinuirano odobrava i sufinancira hrvatske programe oralne vakcinacije lisica.
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede objavila je prošle godine da je Hrvatska, zbog cijepljenja lisica putem mamaca, sada zemlja u kojoj se ne bilježe životinje (divlje i domaće) pozitivne na bjesnoću. Uprava je navela da bi do 2018. Hrvatska mogla, prvi put u povijesti, biti proglašena zemljom slobodnom od bjesnoće. Prema podacima Nastavnog zavoda „Dr. Andrija Štampar”, zadnji autohtoni slučaj bjesnoće u Hrvatskoj u čovjeka zabilježen je 1964. godine, a zabilježena su i dva importirana slučaja bjesnoće iz Republike Bosne i Hercegovine, i to 1989. i 1995. godine.
Na temelju navedenih podataka od strane samog Ministarstva poljoprivrede i imajući u vidu činjenicu da Hrvatska troši milijune kuna na uspješne programe oralne vakcinacije lisica u svrhu zaštite od bjesnoće, ne razumijemo logiku da Ministarstvo istodobno sada izdvaja milijun kuna kako bi lovci te iste lisice ustrijelili.
Nadalje, kao razlog masovnog ubijanja lisica i čagljeva navodi se da njihova sve veća populacija „u lovištima Republike Hrvatske direktno smanjuje broj divljači koja su prehrambena baza navedenih predatora”. Čagljevi i lisice hrane se životinjama koje su na popisu lovne divljači, zbog čega ovako formulirani razlog za njihov odstrel pokazuje da Ministarstvo poduzima akciju njihova odstrela kako bi pogodovalo lovcima. Naime, čagljevi i lisice prirodno love plijen koji je i plijen lovaca, što smatramo glavnim razlogom hajke na njih.
Paradoksalno je kriviti lisice i čagljeve da su svojom brojnošću smanjili broj lovne divljači, kada se zna da su upravo lovci ti koji ubijaju prirodni plijen lisica i čagljeva. Lovci su odgovorni za smanjenje lovne divljači kojom se hrane ove životinje, a sada će ih Ministarstvo još dodatno nagraditi mogućnošću da zarade i ubijanjem čagljeva i lisica čiji su prirodni plijen smanjili dosadašnjim odstrelima.
Osim prirodnih neprijatelja i lovaca, čagljevi i lisice stradavaju i od parazita, kao i infekcija povezanih s vremenskim uvjetima, od čega strada gotovo trećina mladih lisica. Širenjem ljudskih naselja i urbanih područja te zbog aktivnosti lovaca koji im ubijaju prirodni plijen, ove životinje ostaju bez svojih staništa i prisiljene su tražiti hranu kopajući po smeću ili ulazeći u seoska dvorišta. Zovemo ih štetočinama i na državnoj razini određujemo njihov odstrel, a one samo slijede prirodni nagon za preživljavanjem i traže hranu.
Lisice i čagljevi pripadaju porodici, odnosno rodu pasa i po svojoj fiziologiji i ponašanju imaju jednake potrebe za hranom i preživljavanjem kao i ljudi i druge životinje. Mnogi gradovi Europe, Australije, Japana i Sjeverne Amerike lisice smatraju urbanim životinjama, baš kao i pse i mačke, i organiziraju miran suživot ljudi s divljim životinjama. Primjerice, 1995. procjenjivalo se da u Engleskoj ima oko 33 000 urbanih lisica, a danas je njihov broj još veći.
Mreža za zaštitu životinja, koju čine 43 udruge u Hrvatskoj, smatra neprihvatljivim i sramotnim organizirati i provesti ubijanja velikoga broja životinja. Umjesto da za svaki problem prvo i jedino rješenje bude ubijanje, predlažemo da se razmotre rješenja kao što su: smanjenje odstrelnih kvota za lovnu divljač koja je prirodni plijen čagljeva i lisica, nastavak provedbe oralne vakcinacije lisica, odgovorno ponašanje ljudi (ograđivanje dvorišta, ne hraniti divlje životinje, ne ostavljati smeće…), educiranje stanovništva da je pojava lisica u naseljenim područjima normalna pojava i da nisu opasne.
Stoga apeliramo na Vas i na Ministarstvo poljoprivrede da ne donosite ishitrene odluke, nego da se ugledate u države s civiliziranim pristupom divljim životinjama i da, umjesto ubijanja životinja, primijenite neke od navedenih metoda u cilju zaštite i mirnog suživota divljih i domaćih životinja i ljudi.
Molimo Vas da se očitujete na argumente koje smo naveli, a koji jasno ukazuju na nedostatak stručnih opravdanja za odstrel velikoga broja životinja i na neopravdanost financiranja lovaca za daljnja ubijanja čagljeva i lisica umjesto zaštite i njih i njihova plijena od lovaca.
S poštovanjem,
Stela Cota
voditeljica Mreže za zaštitu životinja
Zagreb, 20. rujna 2018.