20.09.18. Milijun kuna lovcima za smanjenje broja lisica i čagljeva ubijanjem?
Mreža za zaštitu životinja zbog najavljenog ubijanja životinja uputila dopis Ministarstvu poljoprivrede
- Udruge smatraju da se pogoduje lovcima, predlažu humana rješenja za suživot s divljim životinjama
Udruga Prijatelji životinja uputila je uime Mreže za zaštitu životinja dopis ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću povodom objave Ministarstva poljoprivrede da je raspisalo Natječaj za sufinanciranje smanjenja brojnog stanja divljači predatora u 2018. godini. Neugodno su iznenađeni što Ministarstvo kroz natječaj planira sufinancirati lovce kako bi odstrelom smanjili broj lisica i čagljeva. Ova obuhvatna akcija ubijanja odvija se bez konzultacije sa stručnjacima za divlje životinje i udrugama za zaštitu životinja kojima je jedinima stalo do humanih rješenja u suživotu ljudi i divljih životinja.
U priopćenju Ministarstva kao razlog pozivu na odstrel navodi se da se povećanjem populacije čagljeva i lisica u lovištima smanjuje broj lovne divljači koja im je hrana. Ističe se i da su te vrste prijenosnici zoonoza, osobito bjesnoće. Prema tvrdnjama iz Ministarstva, cilj odstrela je unaprijediti javno-zdravstvenu sigurnost stanovništva i čuvati raznolikost naših šuma i lovišta.
Stela Cota, voditeljica Mreže za zaštitu životinja koju čine 43 udruge u Hrvatskoj, upozorava da udruge ovaj potez Ministarstva smatraju ishitrenim jer nisu navedeni statistički podaci i rezultati istraživanja koji bi potvrđivali štete i opasnosti koju lisice i čagljevi predstavljaju za stanovništvo, kao ni mjere koje je Ministarstvo dosad provelo u cilju rješavanja ovoga problema bez odstrela životinja. „Smatramo da se ovim odstrelom prvenstveno pogoduje lovcima jer čagljevi i lisice prirodno love plijen koji je i plijen lovaca, što smatramo glavnim razlogom hajke na njih”, kaže Cota.
U dopisu nadalje ističu da Ministarstvo poljoprivrede od 2011. godine kontinuirano provodi dvaput godišnje program oralne vakcinacije lisica radi iskorijenjivanja bjesnoće, što EU odobrava i sufinancira.
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede objavila je prošle godine da je Hrvatska, zbog cijepljenja lisica putem mamaca, sada zemlja u kojoj se ne bilježe životinje (divlje i domaće) pozitivne na bjesnoću. Naveli su da bi do 2018. Hrvatska mogla biti proglašena zemljom slobodnom od bjesnoće. Zadnji autohtoni slučaj bjesnoće u čovjeka u Hrvatskoj zabilježen je 1964. godine, a zabilježena su i dva importirana slučaja bjesnoće iz susjedne BiH, i to 1989. i 1995. godine.
Stoga voditeljica Mreže za zaštitu životinja ukazuje na proturječnosti: „Na temelju navedenih podataka od strane samog Ministarstva poljoprivrede i imajući u vidu činjenicu da Hrvatska troši milijune kuna na uspješne programe oralne vakcinacije lisica u svrhu zaštite od bjesnoće, ne razumijemo logiku da Ministarstvo istodobno sada izdvaja milijun kuna kako bi lovci te iste lisice ustrijelili.”
Stela Cota dodaje: „Paradoksalno je kriviti lisice i čagljeve da su svojom brojnošću smanjili broj lovne divljači, kada se zna da su upravo lovci odgovorni jer ubijaju prirodni plijen lisica i čagljeva. Sada će ih Ministarstvo još dodatno nagraditi mogućnošću da zarade i ubijanjem čagljeva i lisica.”
Osim prirodnih neprijatelja i lovaca, čagljevi i lisice stradavaju i od parazita, kao i infekcija povezanih s vremenskim uvjetima, od čega strada gotovo trećina mladih lisica. Širenjem ljudskih naselja i urbanih područja te zbog aktivnosti lovaca koji im ubijaju prirodni plijen, ove životinje ostaju bez svojih staništa i prisiljene su tražiti hranu kopajući po smeću ili ulazeći u seoska dvorišta. Zovemo ih štetočinama i na državnoj razini određujemo njihov odstrel, dok one samo slijede prirodni nagon za preživljavanjem.
Mreža za zaštitu životinja smatra neprihvatljivim i sramotnim organizirati i provesti ubijanja velikoga broja životinja. Umjesto da za svaki problem prvo i jedino rješenje bude ubijanje, udruge predlažu da se razmotre rješenja kao što su: smanjenje odstrelnih kvota za lovnu divljač koja je prirodni plijen čagljeva i lisica, nastavak provedbe oralne vakcinacije lisica, odgovorno ponašanje ljudi (ograđivanje dvorišta, ne hraniti divlje životinje, ne ostavljati smeće…), educiranje stanovništva da je pojava lisica u naseljenim područjima normalna pojava i da nisu opasne. Ukazuju da se Hrvatska treba ugledati u mnoge države koje lisice smatraju urbanim životinjama, baš kao i pse i mačke, s kojima su u mirnom suživotu.
Udruge članice Mreže traže od Ministarstva poljoprivrede da se očituje na nedostatak stručnih opravdanja za odstrel velikoga broja životinja i na neopravdanost financiranja lovaca za daljnja ubijanja čagljeva i lisica umjesto zaštite i njih i njihova plijena od lovaca. Apeliraju na Ministarstvo da, umjesto ubijanja, primijeni humane metode u cilju zaštite i mirnog suživota divljih i domaćih životinja i ljudi.
Na fotografiji: Jedan od čagljeva na skrbi Društva prijatelja životinja Faun