28.04.20. I životinje pate u izolaciji, i to cijeli život
Prijatelji životinja upozoravaju da su zbog ograničena kretanja životinje psihički slomljene
- U uskim prostorima grizu sebe i jedna drugu, pate od psihoze i depresije
U vrijeme pandemije COVIDA-19 svi teško podnose ograničenje slobode kretanja, što se vidi po velikom broju ljudi koji su jedva dočekali toplo vrijeme za boravak vani i druženja, unatoč preporukama za fizičko distanciranje i (samo)izolaciju. Iz udruge Prijatelji životinja kažu: „Iako ste u izolaciji, ipak imate stan ili čak kuću s dvorištem. Imate televiziju, knjige, mobitel i druge zabavne sadržaje, i opet vam je teško. Zamislite da ste, kao ekvivalent onome što prolaze životinje, cijeli život zatočeni u liftu, samo s hranom i vodom. Da se dosađujete u istom jednoličnom prostoru, bez mogućnosti kretanja i razonode, gledajući u rešetke kaveza, bez osjeta trave pod nogama i sunca na licu. Upravo tako provode cijele svoje živote životinje koje ljudi iskorištavaju za hranu, odjeću, pokuse ili zabavu.”
„Pokušajte zamisliti kako je svinji koja se ne može pomaknuti jer je ukliještena u boksu za ‘prasenje’, kokoši koja provede život na prostoru neznatno većem od površine A4 papira u kaveznom uzgoju iz kojega dolazi većina jaja ili polarnom medvjedu koji u zoološkom vrtu ima čak milijun puta manje prostora nego u prirodi”, navode Prijatelji životinja. Dodaju da su neprirodno stanje izolacije i boravka u ograničenu prostoru te nemogućnost kontakta s članovima obitelji i prijateljima za ljude samo privremeni problem, no već sada traže savjet psihologa kako bi lakše izdržali ovu iznimno stresnu situaciju. S druge strane, svojim životnim navikama prisiljavaju životinje da tako prožive cijeli život.
„U farmskom uzgoju životinje trpe veliki stres natrpane u velikome broju u jednom objektu, bez mogućnosti normalnoga kretanja. Zato pilići kljucaju kljunovima jedan drugoga do smrti, svinje odgrizaju jedna drugoj repove. U pokušaju da to spriječe, farmeri često odsijecaju pilićima kljunove vrućim noževima, dok praščićima režu repove ili im vade zube, i sve to bez analgetika koji bi im ublažio bol. Te životinje psihički su slomljene jednako kao što bismo bili i mi kada bi nam kretanje mjesecima bilo ograničeno zbog pandemije i ne bismo mogli izaći”, upozoravaju Prijatelji životinja.
Ukazuju na to da i životinje u zoološkim vrtovima provode dane, tjedne, mjesece i godine u skučenoj umjetnoj okolini, s vrlo malo mogućnosti za mentalnu stimulaciju ili tjelesne aktivnosti, zbog čega su im životi monotoni i tužni, a životinje pate od depresije, dosade i psihoze. To rezultira abnormalnim i samodestruktivnim ponašanjem koje se naziva zoohoza (od zoopsihoza) i iskazuje se kao: koračanje naprijed-nazad, kimanje glavom, njihanje, ponavljanje koraka, nepomično sjedenje ili grizenje samih sebe. Veličanstvene životinje koje bi dnevno prošle na tisuće kilometara u svojim prirodnim staništima, u zoološkim vrtovima postaju blijede sjenke samih sebe. Neki zoološki vrtovi, kako bi kontrolirali problematična ponašanja, daju svojim životinjama antidepresive ili sredstva za smirenje.
Iz Prijatelja životinja podsjećaju na nedavni slučaj najave jednog njemačkog zoološkog vrta da će svoje zatočenike, zbog situacije s pandemijom COVIDA-19, međusobno hraniti jedne drugima. Ističu da zbog stalne hiperprodukcije životinja zoološki vrtovi rutinski ubijaju višak životinja. Njima hrane druge životinje ili ih prodaju drugim zoološkim vrtovima i preprodavačima životinja koji će ih pak dalje prodati rančevima, pet shopovima, cirkusima, trgovini egzotičnim mesom i istraživačkim institucijama. Procjenjuje se da zoo-vrtovi samo u Europi godišnje ubiju oko deset tisuća velikih sisavaca!
„Ma koliko dugo trajala, pandemija novog koronavirusa proći će i moći ćemo opet slobodno se kretati i družiti. No baš zato, u trenucima kada možemo na vlastitoj koži iskusiti djelić onoga što proživljavaju većinu svojih života, ne smijemo zaboraviti nebrojene životinje koje provode život u kavezima i malenim prostorima farmi za uzgoj krzna ili koje završavaju u klaonicama, kao i one koje se nalaze u zatočeništvu zoo-vrtova, cirkusa i akvarija radi zabave i profita”, zaključuju Prijatelji životinja.
Sada, kada nam je svima jasno koliko su nam sloboda kretanja i socijalizacija nužni za sreću i ispunjen život, Prijatelji životinja pozivaju sve da ne zaborave na sve one gotovo nevidljive životinje za koje izolacija nikada ne završava: „Prelazak na veganstvo i bojkot zooloških vrtova i sličnih ustanova najmanje je što možemo učiniti kako bismo pokazali suosjećanje prema drugim vrstama. One su kontinuirano ugrožene i pogođene našim lošim navikama i bešćutnošću, što je i uzrok stvaraju novih zaraza zbog kojih pati cijelo čovječanstvo.” Više informacija nalazi se OVDJE.
![lav [ 471.48 Kb ]](/data/image_3_14201.jpg "lav [ 471.48 Kb ]")
![svinja [ 82.52 Kb ]](/data/image_3_14203.jpg "svinja [ 82.52 Kb ]")
![Čimpanza [ 178.01 Kb ]](/data/image_3_14200.jpg "Čimpanza [ 178.01 Kb ]")
![kokoši [ 587.97 Kb ]](/data/image_3_14204.jpg "kokoši [ 587.97 Kb ]")
![slon [ 288.10 Kb ]](/data/image_3_14202.jpg "slon [ 288.10 Kb ]")
