07.04.02. Svjetski dan zdravlja

| More

Akcija Prijatelja životinja povodom Svjetskog dana zdravlja

Udruga Prijatelji životinja organizira povodom Svjetskog dana zdravlja akciju dijeljenja paketića sojinih medaljona uz pisane materijale o štetnosti mesa kao i letak sa receptima. Članovi udruge dijelit će i gotove pohane medaljone i sve to kako bi građane informirali o iznimnim zdravstvenim prednostima vegetarijanstva.

Akcija će se održati na Svjetski dan zdravlja 7. travnja s početkom u 11 sati na Trgu Bana Josipa Jelačića.

Zašto su ljudi koji jedu meso podložniji bolestima?

Biolozi i stručnjaci iz područja prehrane upozoravaju nas da crijeva kod čovjeka nisu prilagođena za probavljanje mesa. Životinje koji su mesojedi imaju kraća crijeva (crijeva su im tri puta duža od dužine tijela), tako da se raspadnuto meso koje proizvodi toksične tvari brzo izbacuje iz organizma. Kako se biljna hrana sporije raspada od mesa, biljojedi imaju crijeva šest puta duža od dužine tijela. Čovjek, pak, ima crijeva nalik biljojedu, pa ako jede meso, toksini mogu prouzrokovati preopterećenja bubrega, auto-toksemiju, nakupljanje mokraćne kiseline i purina u tkivima te truljenje u crijevima, što pak može izazvati oboljenja poput gihta, artritisa, reume, raka, oštećenja bubrega, pireje, shizofrenije, osteroporoze, asteroskleroze, srčanih bolesti i mnogih drugih.

Odmah čim je životinja ubijena, bjelančevine u njenom tijelu se zgrušavaju i oslobađaju se samouništavajući enzimi te se uskoro stvaraju supstance zvane ptomaini, uslijed čega se meso i riba izrazito brzo razlaže i truli. Dok meso dođe do nečijeg tanjura kao ručak, zamislite u kojem se već stupnju raspadanja ono nalazi!

Mesu se dodaju i kemijski aditivi za povećanje rasta, brzo tovljenje, kao i naftni derivati. Životinje se hrane na silu, daju im se injekcije hormona rasta, stimulansi apetita, antibiotici, sedativi. Čim se životinja zakolje, njeno se meso počinje raspadati, te nakon nekoliko dana ono dobiva bolesnu sivo-zelenu boju. Mesna industrija skriva ovu promjenu u boji dodavanjem nitrita, nitrata i drugih konzervativa kako bi meso zadržalo lijepu crvenu boju. Zbog taloženja pesticida, teških metala i ostalih otrova iz krme u tijelu životinja, dolazi do koncentracije čak do 14 puta veće primjerice pesticida u mesu i 5,5 puta u mliječnim proizvodima u odnosu na povrće. Stočna hrana se nemilice truje, a gotovo sve završi u mesu životinja.

Ne treba zaboraviti ni niz parazitskih, bakterijskih i zaraznih bolesti koje su povezane isključivo s namirnicama životinjskog podrijetla; kravlje ludilo je, primjerice, nastalo kad je čovjek počeo hraniti krave kravama i ostacima drugih životinja. Nadalje, tisuće mrtvih mačaka i pasa (eutaniziranih iz veterinarskih stanica, raznih laboratorijskih pokusa, s ulica itd.), glave i papci stoke; ovce, svinje, konji, tvorovi, štakori, rakuni plus milijuni crva koji plaze po leševima, te otpad od peradi i ostaci pokvarenih mesnih proizvoda iz trgovina završavaju u stočnoj hrani, i konačno preko mesa i u ljudskoj prehrani.

Životinje za prehranu čovjeka zbog neprirodne okoline i načina prehrane često obolijevaju ne samo od raznih upala već i od malignih tumora i sličnih deformacija. Kada životinja ima rak ili tumor na određenom dijelu tjela, taj se dio odstrani, a ostatak pun otrova i bolesti, prodaje se kao meso, a tumori se dodaju u mljeveno meso kao što su razne salame, hrenovke i paštete. Proizvođači mesa i inspektori to opetovano ignoriraju, baš kao i vrlo česte gnojne upale životinja uzgojenih na farmama, gdje se gnoj ispere a meso dalje pušta u preradu i zatim u prodaju.

Meso dobiveno na privatnim seljačkim imanjima nije ništa bolje od onog s farmi; stočna hrana se praši bez kontrole i najčešće nestručno korištenje kemikalija dovodi do krive i prekoncentirane potrošnje pesticida i ostalih kemikalija. Životinje se hrane i ostacima ljudske prehrane u kojima se nalazi i meso i mesne prerađevine kao i pokvarena hrana, a uz to one najčešće ne prolaze veterinarske preglede pa je stoga životinjsko meso bez kontrole.

Dobro je poznata činjenica da osjećaji uzrokuju velike biokemijske promjene u organizmu, napose hormonalne promjene u krvi. Prije i za vrijeme klanja biokemija uplašene životinje doživljava velike promjene. Otrovni nusproizvodi šire se tijelom, teško trujući sve dijelove umiruće životinje. Sve to kasnije truje ljudsko tkivo a isto tako i ljudski um.

Vegetarijanci imaju i do 20% nižu stopu mortaliteta od onih koji u svojoj prehrani svakodnevno konzumiraju meso i mesne prerađevine, što znači da žive dulje i ne razbolijevaju se često.

'Postala sam vegetarijanka zbog patnji životinja, ali su se pojavile i neke druge dobrobiti. Počela sam se osjećati zdravije - postala sam puno pokretljivija, što je jako važno za sportaša. Osim toga, bilo mi je potrebno puno manje sna, a budila sam se svježija i odmornija. Moja koža je postala kvalitetnija i sada imam više energije. Obožavam biti vegetarijanka.' - Martina Navratilova, svjetska teniska prvakinja

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke