Zabrana ubijanja životinja u skloništima
Postojeća odredba o usmrćivanju životinja u skloništima u još uvijek aktualnom Zakonu o zaštiti životinja u ovom Prijedlogu Zakona o zaštiti životinja, nažalost, izmijenjena je samo kozmetički.
Naime, riječ ''vlasnik'' zamijenjena je riječju ''posjednik'' i dodani su glagoli ''darovati ili prodati''. Sada ta odredba glasi: ''Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti.'' (članak 67., stavak 3.).
Udruga Prijatelji životinja predlaže da članak 67., stavak 3. glasi: ''Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku ostaje u skloništu do udomljenja.''
Obrazloženje:
Ova odredba u Zakonu o zaštiti životinja izaziva zgražanje javnosti već godinama. Tijekom trajanja ove javne rasprave ankete na vodećim hrvatskim portalima pokazale su da se velika većina javnosti snažno protivi usmrćivanju životinja u skloništima. Na portalu Večernjeg lista, na pitanje ''Treba li zabraniti eutanaziju pasa u skloništima nakon 60. dana?'' 93,57 % građana glasalo je za zabranu: http://www.vecernji.hr/ankete/treba-li-zabraniti-eutanaziju-pasa-u-sklonistima-nakon-60-dana-1668 (rezultati ankete na dan 6. 9. 2016.). Također, na portalu index.hr, na pitanje ''Treba li zakonom zabraniti ubijanje napuštenih pasa i mačaka?'' 90 posto građana smatra da treba: http://www.index.hr/tema/euro-2016/zanima-nas-va%C5%A1e-mi%C5%A1ljenje-treba-li-zakonom-zabraniti-ubijanje-napu%C5%A1tenih-pasa-i-ma%C4%8Daka-916627 (rezultati ankete na dan 6. 9. 2016.).
Kao udruga već godinama zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe.
60 dana trebao bi biti minimum za držanje psa u skloništu, a ne njegov maksimum, što bi velik broj profitnih skloništa, koja imaju lošu komunikaciju s javnošću i građanima zainteresiranima za udomljavanje, itekako potaknulo na pojačano oglašavanje pasa i akcije za privlačenje građana u sklonište.
Smatramo da bi ukidanje roka od 60 dana povećalo protočnost životinja kroz sklonište i rad na prevenciji s obzirom na to da bi skloništa bila prisiljena raditi na marketingu, odnosno programima udomljavanja i edukacije.
Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi.
Pri provedbi odredbe o 60 dana usmrćuju se zdrave, a često i mlade životinje. Dakle, nije riječ o eutanaziji nego o usmrćivanju neželjenih životinja umjesto ulaganju u njihovu kastraciju i udomljavanje.
Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već kroz primjere skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama.
Određivanje kratkog roka ne omogućava udomljavanje životinja, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme.
I psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju pa udomljavanja stagniraju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja.
Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje.
Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge, ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje.
Paradoksalno je da neka profitna skloništa usmrćuju pse nakon 60 dana čak i ako je sklonište poluprazno, a sve zbog nezainteresiranosti da ulože bilo kakav trud u oglašavanje i udomljavanje životinje. Za razliku od njih, neprofitna skloništa ulažu sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja.
Također, odredba koja omogućava usmrćivanje životinja nakon 60 dana potiče profitna skloništa na općeniti nemar prema zdravlju životinja u skloništu, koje ionako namjeravaju usmrtiti. U praksi se događa da udomitelji ne mogu niti vidjeti životinje, već sam voditelj skloništa proizvoljno bira koje će (zdrave) životinje ''pokazati'' zainteresiranim udomiteljima, kao što je to čest slučaj koji građani prijavljuju npr. u radu ''skloništa'' u Pokupskom Cerju. Pritom se novac poreznih obveznika troši upravo na ono čemu se građani protive – na usmrćivanje zdravih životinja.
S druge strane, velika novčana sredstva koja profitna skloništa dobivaju od jedinica lokalne samouprave za zbrinjavanje životinja ne ulažu se u povećanje standarda brige o napuštenim životinjama, njihovu socijalizaciju te pojačan rad na oglašavanju životinja i popularizaciji udomljavanja. Za razliku od takvih skloništa, čiji voditelji čekaju 60. dan kako bi usmrtili psa, no kill skloništa troše dobivena sredstva razumno i s ciljem povećanja dobrobiti i zaštite životinja te njihova udomljavanja.
Stoga tražimo potpunu zabranu usmrćivanja životinja u skloništima i uvažavanje našeg prijedloga za članak 67., stavak 3. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja.
Prijedlog Udruge za ovu izmjenu Zakona o zaštiti životinja prvi put iznesen je tijekom izrade Zakona o zaštiti životinja 2006., a dopunjen je 2012. i 2015./2016. godine.
Objavljeno: kolovoz 2016.
![Psi u skloništu [ 40.13 Kb ]](/data/image_2_2797.jpg "Psi u skloništu [ 40.13 Kb ]")
