Istraživanje javnog mnijenja 2022. godine
Izvještaj o provedenom istraživanju
ISTRAŽIVANJE O UVJETIMA UZGOJA ŽIVOTINJA
Rujan, 2022.
Istraživanje se može skinuti u pdf. obliku OVDJE.
Naručitelj:
Udruga Prijatelji životinja
Izvođač:
Promocija plus d.o.o.
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Tijekom kolovoza 2022. godine metodom telefonske ankete provedeno je istraživanje na slučajnom reprezentativnom uzorku 1000 punoljetnih građana Republike Hrvatske.
ISTRAŽIVAČKI CILJEVI
Istraživanjem su ispitani svjesnost o procesima proizvodnje kravljeg mlijeka, stavovi i navike vezani za korištenje biljnog mlijeka, te stavovi prema vegetarijanstvu/veganstvu:
➢ Utvrđivanje poznavanja procesa proizvodnje kravljeg mlijeka, uvjetima života krava na farmama, te stavova prema prezentaciji života kravi na farmama u javnosti;
➢ Utvrđivanje svjesnosti o zdravstvenom učinku biljnog mlijeka;
➢ Utvrđivanje podrške povećanju ponude biljnih mlijeka domaćih proizvođača.
Najveći broj ispitanika smatra kako je razlog za proizvodnju kravljeg mlijeka na farmama taj što „sve krave automatski počinju proizvoditi mlijeko kad postanu spolno zrele” (40%). Najčešće mišljenje o tome što se dešava na hrvatskim farmama nakon oteljenja je kako „tele ostaje s kravom sve dok mu mlijeko više ne treba (35%). Najveći broj ispitanika slaže se kako je dojam prikaza bezbrižnog života krava na farmama na reklamama zavaravajuć (85%). 92% ispitanika ne podržava praksu odvajanja teleta od majki isti dan kad su rođeni.
Skoro polovina ispitanika (48%) smatra kako kravlje mlijeko ne sadrži gnoj, krv i fekalije, dok 18% smatra kako sadrži. Više od dvije trećine ispitanika (69%) slaže s tvrdnjom kako su biljna mlijeka zdrava. 70% ispitanika pruža podršku povećanju ponude biljnih mlijeka domaćih proizvođača, a ta podrška je najprimjetnija kod žena i ispitanika u dobnoj skupini 18-30.
METODA PRIKUPLJANJA PODATAKA:
Prikupljanje podataka provedeno je metodom usmene telefonske ankete u elektronskom obliku, koristeći CATI tehniku anketiranja (CATI - „Computer-assisted telephone interviewing“), odnosno tehniku kompjuterski potpomognutog usmenog telefonskog anketiranja ispitanika od strane anketara uz pomoć računala.
POŠTIVANJE ETIČKIH NAČELA TIJEKOM PROVEDBE ISTRAŽIVANJA
Nakon uspostavljanja kontakta s potencijalnim ispitanikom te inicijalnog predstavljanja, anketari su odgovarajućim ispitanicima ukratko objasnili pozadinu, svrhu te ciljeve istraživanja. U skladu s GDPR uredbom („General Data Protection Regulation” ili Opća Uredba o zaštiti osobnih podataka) koja je stupila na snagu 25. svibnja 2018. godine, a koja generalno regulira zaštitu osobnih podataka građana Europske unije, anketari su od ispitanika (sudionika istraživanja) tražili informirani pristanak (privolu) za sudjelovanje u istraživanju. Sudionici istraživanja upoznati su s pravom da odbiju sudjelovanje u istraživanju i pravom po kojem u bilo kojem trenutku trajanja anketiranja bez objašnjenja imaju mogućnost prekinuti sudjelovanje u istraživanju te im je pojašnjena politika obrade i zaštite osobnih podataka. Sudjelovanje u istraživanju bilo je dobrovoljno, dok su istraživački rezultati anonimni i povjerljivi, odnosno prikupljeni podatci korišteni su isključivo za svrhu izrade ovoga izvještaja te nisu davani na uvid drugim pojedincima ili ustanovama. Odgovori ispitanih analizirani su skupno na razini ukupnog uzorka korištenjem anonimizirane baze podataka, pri čemu dobivene rezultate istraživanja nije moguće povezati s identitetom ispitanih.
PROSJEČNO TRAJANJE ISPUNJAVANJA UPITNIKA
10 minuta.
VREMENSKI PERIOD PRIKUPLJANJA PODATAKA
Podatci su prikupljani u razdoblju od 5. do 12. rujna 2022. godine.
CILJNA POPULACIJA
Ciljna populacija na koju se dobiveni rezultati istraživanja poopćavaju (generaliziraju) obuhvaća punoljetne građane Republike Hrvatske, starije od 18 godina.
OKVIR UZORKOVANJA
Za potrebu izrade okvira uzorkovanja (okvira za izbor uzorka), odnosno za potrebu selekcije relevantnih ispitanika, korištena je baza privatnih telefonskih brojeva Republike Hrvatske. Samim time, iz istraživanja su isključeni pripadnici ciljne populacije koji su u trenutku provođenja istraživanja bili institucionalno smješteni (u zatvorima, bolnicama ili u bilo kojem drogom obliku institucionalnog smještaja), stanovnici koji nemaju pristup fiksnoj/mobilnoj telefonskoj liniji te svi ostali koji zbog trećih razloga u trenutku provođenja istraživanja nisu bili u mogućnosti sudjelovati u istraživanju.
VELIČINA UZORKA
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 pripadnika ciljne populacije (punoljetnih građana Republike Hrvatske) iz 360 naselja Republike Hrvatske.
VRSTA UZORKA
Istraživanje je provedeno na slučajnom stratificiranom proporcionalnom uzorku. Pri tome, uzorak je stratificiran obzirom na teritorijalnu pripadnost ispitanih (županijsku pripadnost te veličinu naselja), dok je proporcionalnost uzorka definirana proporcionalnim udjelima ispitanih u okviru realiziranog uzorka iz svakog pojedinog stratuma u odnosu na njihove populacijske parametre. Drugim riječima, udjeli ispitanika u realiziranom uzorku u svakom pojedinom stratumu, proporcionalni su njihovom njihovim udjelima u referentnoj populaciji. Naknadnim postupkom ponderiranja (utežavanja) RIM metodom (Rim Iterative Method) socio-demografska struktura realiziranog uzorka (spolna, dobna te obrazovna struktura) izjednačena je s populacijskim parametrima, čime je osigurana reprezentativnost uzorka za referentnu ciljnu populaciju u odnosu na spomenuta socio-demografska obilježja ispitanih. Prilikom utežavanja korišteni su podatci Državnog zavoda za statistiku (Popis stanovništva RH 2011.,DZS). Samim time, tendencije uočene u okviru realiziranog uzorka, mogu poslužiti kaoindikator populacijskih parametara.
PRIMIJENJENE STATISTIČKE METODE ANALIZE PODATAKA
Empirijski podatci analizirani su metodama i postupcima deskriptivne te inferencijalne (induktivne) statistike. U okviru deskriptivne statistike, varijable se analiziralo univarijatnim tehnikama, koristeći primjerene deskriptivne statističke pokazatelje (postotne raspodjele odgovora) te su podatci prikazani grafičkim prikazima. Obzirom da su radi simplifikacije prikaza na grafovima prikazane zaokružene postotne vrijednosti, u određenim slučajevima suma postotka na pojedinom grafikonu može biti veća ili manja od 100%. U okviru inferencijalne statističke analize podataka, varijable se analiziralo bivarijatnim tehnikama, pri čemu su za testiranje statističke značajnosti razlika korišteni odgovarajući neparametrijski testovi. Prilikom testiranja statističke značajnosti razlika postotnih udjela među skupinama, korišten je z-test.Pri tome, svi su statistički testovi provedeni uz pet postotnu razinu rizika, odnosno vjerojatnost pojavljivanja testovnog statistika manja od 0,05 smatrana je statistički značajnom.
