15.07.13. Prijedlozi i primjedbe udruge Prijatelji životinja na modul Živjeti zdravo Kurikuluma zdravstvenoga odgoja
Smatramo pozitivnim što Kurikulum zdravstvenoga odgoja donosi smjernice za zdravu i uravnoteženu prehranu te upućuje učenike na važnost brige za vlastito zdravlje. Ovim dopisom želimo sugerirati načine na koji se pojedini dijelovi Kurikuluma mogu unaprijediti točnim i obuhvatnim informacijama o postojećim tipovima prehrane. U modulu Živjeti zdravo Kurikuluma zdravstvenoga odgoja, u dijelu koji se odnosi na pravilnu prehranu, djeci se sugerira da trebaju jesti ribe i ostalo meso, a nedostaje informacija o tome da osim standardnog, postoje i drugi oblici prehrane kao što su vegetarijanska i veganska prehrana. Ta je informacija važna zato što su neka djeca već od vrtićke dobi na nekom od navedenih oblika prehrane, što za njih predstavlja svakodnevnu, uobičajenu prehranu. Također, važno je da sva djeca imaju informaciju kako, osim prehrane koja uključuje namirnice životinjskog podrijetla, postoje i drugi, nutritivno zdravi i uravnoteženi oblici prehrane te da među njihovim vršnjacima postoje oni koji ne jedu meso, ribe i/ili ostale namirnice životinjskog podrijetla.
Ne smije se zanemariti niti činjenica da postoje djeca i odrasli koji iz zdravstvenih razloga poput alergija ne mogu konzumirati neke ili sve namirnice životinjskog podrijetla. Usto, sve je veći broj ljudi čija je prehrana velikim dijelom vegetarijanska ili veganska, a namirnice životinjskog podrijetla konzumiraju rijetko, tako da djecu kroz Kurikulum treba informirati o tim činjenicama.
Prema zadnjim istraživanjima javnoga mnijenja, čak 86 posto hrvatskih građana podržava vegetarijanstvo, dok se njih gotovo 30 posto izjasnilo da bi mogli i sami postati vegetarijanci. Bezmesnu prehranu prakticira već preko 160 tisuća građana Hrvatske, tako da se kroz Kurikulum zdravstvenoga odgoja ne bi smjeli ignorirati i diskriminirati djeca i odrasli koji su vegetarijanci ili vegani. Djeca bi kroz obrazovanje trebala imati pravo na informaciju o svim oblicima prehrane, pri čemu je važna činjenica da drugi oblici prehrane nisu alternativni, već uobičajen, svakodnevan i cjeloživotni način prehrane velikoga broja ljudi, a taj broj iz dana u dan raste.
Zdravu i uravnoteženu vegetarijansku i vegansku prehranu za djecu i odrasle podržavaju i znanstveno utemeljene informacije. Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju (posljednja dopuna je iz lipnja 2009.), koja kao rezultat ima stajalište da je “dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije“. Nadalje, studija iznosi stav “da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti“. Svjetski poznati pedijatar dr. Benjamin Spock u knjizi “Odgoj i njega djeteta“ preporučuje upravo vegansku prehranu kao potpuno prihvatljivu za djetetovo zdravlje.
U modulu Živjeti zdravo Kurikuluma zdravstvenoga odgoja želimo skrenuti pozornost i uputiti na potrebu izmjena sljedećih dijelova Kurikuluma:
- Osnovna škola (V. razred) - str. 16: kod sadržaja B (Pravilna prehrana) u Ishode dodati: “objasniti da neki ljudi ne jedu ribe i ostalo meso”
- Osnovna škola (VI. razred) - str. 19: kod sadržaja B (Pravilna prehrana) u Ishode dodati: “objasniti da neki ljudi ne jedu ribe i ostalo meso”
- Osnovna škola (VIII. razred) - str. 24: kod sadržaja A (Pravilna prehrana) u Ishode dodati: “navesti objašnjenje i primjere uravnotežene vegetarijanske i veganske prehrane”
- Srednja škola (I. razred) - str. 28: kod sadržaja A (Pravilna prehrana) u Ishode dodati: “navesti objašnjenje i primjere uravnotežene vegetarijanske i veganske prehrane”
- Srednja škola (II.razred) - str. 31: kod sadržaja A (Pravilna prehrana) u Ishode dodati: “navesti objašnjenje i primjere uravnotežene vegetarijanske i veganske prehrane”
- Srednja škola (III. razred) - str. 34: kod sadržaja A (Pravilna prehrana) u Ishode dodati “navesti koristi uravnotežene vegetarijanske i veganske prehrane za zdravlje”
U Radnim materijalima i radionicama za provođenje Kurikuluma zdravstvenog odgoja na satu razrednika Agencije za odgoj i obrazovanje želimo uputiti primjedbe na sljedeće sadržaje iz modula Živjeti zdravo:
- za prvi razred osnovne škole (“Piramida pravilne prehrane i higijena jela“) predstavljena je piramida pravilne prehrane u kojoj je zastupljeno meso, a učitelji trebaju djeci postavljati pitanje: “Jedeš li meso i ribu? (Preporuka: najmanje jednom tjedno riblji obrok.)“. Na taj način djeci koja se kod kuće hrane vegetarijanski ili veganski nameće se da moraju jesti ribe i ostalo meso kao obavezne i nezaobilazne sastojke zdrave prehrane. Smatramo da bi se to pitanje trebalo izostaviti ili preoblikovati u: “Ako jedeš meso i ribu, jedeš li najmanje jednom tjedno riblji obrok?“.
- za drugi razred osnovne škole (“Važnost prvoga jutarnjeg obroka i međuobroka“) među preporukama pravilnih jutarnjih obroka navedeni su obroci koji uključuju kravlje mlijeko i mliječne proizvode, jaja, med i meso, no nema primjera obroka za djecu na veganskoj prehrani. Smatramo da bi se to moglo ispraviti navođenjem informacije da djeca koja ne jedu mlijeko i mliječne proizvode mogu npr. doručkovati žitarice i piti kakao s biljnim mlijekom (zobeno, rižino, sojino, bademovo itd.).
- za peti razred osnovne škole (“Samostalna priprema jednostavnijih međuobroka/obroka za mlade“) u primjerima pravilnog izbora namirnica za prvi jutarnji obrok učenike bi trebalo informirati da, osim kravljeg mlijeka i jogurta, djeca mogu koristiti i biljna mlijeka i jogurte (zobeno, rižino, sojino, bademovo itd.).
- za šesti razred osnovne škole (“Izrada jelovnika prema godišnjim dobima-pravilna prehrana i tradicijska jela kraja“) u Prilogu 2 (Primjer proljetnog jelovnika za kontinentalno podneblje i Primjer ljetnog jelovnika za mediteransku prehranu) navode se jela od riba, mesa i ostalih namirnica životinjskog podrijetla. Smatramo da bi uz te primjere trebalo navesti i primjere namirnica biljnog podrijetla koje se mogu koristiti u tim jelovnicima, za učenike koji ne konzumiraju namirnice životinjskog podrijetla.
- za treći razred srednje škole (“Pravilna prehrana kod pojačanih umnih i tjelesnih napora“) navodi se piramida pravilne prehrane, a u tablici 1. (“Učestalost konzumiranja pojedinih skupina prehrambenih namirnica“) navedene su skupine namirnica i učestalost njihovog konzumiranja - pritom se učenicima nameće da npr. ribe trebaju konzumirati 1-2 puta tjedno, a mlijeko i mliječne proizvode svaki dan. Na taj način diskriminira se učenike koji su na veganskoj prehrani, a ostalima se daje informacija da je nužno konzumirati ribe i mliječne proizvode u zdravoj prehrani, što nije točno. Smatramo da bi kod tih preporuka trebalo dodati napomenu “osim za učenike na vegetarijanskoj i veganskoj prehrani“, kako bi učenici dobili točnu informaciju.
U prezentaciji “Prehrambeni stilovi i navike“ također smatramo neophodnim da se spomene kako se neki ljudi hrane zdravo, a pritom ne jedu ribe i drugo meso te ostale namirnice životinjskog podrijetla, a nužno je spomenuti i stajalište Američke nutricionističke udruge da je “dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije“.
Među radnim listovima “Moji prehrambeni stilovi i navike“ u radnom listu 5. preporučuju se “šareni sendviči“, “zdrave palačinke“ i “žuta juha“ s mesom i ostalim sastojcima životinjskog podrijetla. Smatramo da bi u navedenim jelima trebalo navesti i sastojke biljnog podrijetla, koje mogu koristiti učenici koji su na vegetarijanskoj, odnosno veganskoj prehrani.
Poslani obrazac pročitajte na:
Obrazac - Kurikulum zdravstvenog odgoja [PDF, 99.66 Kb]
