01.11.14. Zašto neke životinje mazimo, a druge jedemo?
Udruga Prijatelji životinja poziva na obilježavanje Svjetskog dana veganstva
- Veganstvom izlazimo iz sustava karnizma u kojem je ubijanje životinja prihvaćeno kao normalno
Je li pravedno i logično to što pse i mačke volimo, a kokoši i krave jedemo? Ovo i slična pitanja možemo si osobito postaviti povodom 1.11. kada se diljem svijeta obilježava Svjetski dan veganstva. Ovaj dan utemeljila je 1994. godine Louise Wallis, tadašnja predsjednica britanskog Veganskog društva, kako bi se skrenula pozornost na suosjećanje prema životinjama te promicali etički, zdravstveni i ekološki aspekti veganstva.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana veganstva, udruga Prijatelji životinja objavila je na zanimljivo edukativno predavanje socijalne psihologinje dr. Melanie Joy, autorice knjige "Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave: Uvod u karnizam". Ona objašnjava da neke životinje jedemo, a neke ne, bez razmišljanja o tome zašto to radimo, jer to podržava nevidljiv sustav vjerovanja u kojem smo odrasli i u kojem smo odgojeni, a koji naziva se karnizam.
Mnogi od nas žive s kućnim životinjama i smatraju ih članovima obitelji dok, s druge strane, ne razmišljaju jednako o drugim životinjama koje završavaju na njihovu tanjuru. Kao što neka životinja može biti ljubimac, tako može biti i odrezak, i obrnuto, što potvrđuju primjeri iz drugih kultura u kojima su na jelovniku i mačke i psi. Karnizam kao nasilna ideologija navodi humane ljude da sudjeluju u nehumanim praksama i da iskorištavanje i ubijanje drugih životinja smatraju normalnim.
Telići su svima dražesni i slatki, no zbog gušenja naše svjesnosti i empatije, što je svojstveno karnizmu, malo tko razmišlja o tome da pijenjem mlijeka izravno utječe na njih i njihove majke. Ljudska vrsta jedina pije mlijeko druge vrste, i to u odrasloj dobi, prikazujući to kao nešto potpuno prirodno i normalno pa čak i nužno. Pritom se zanemaruju upozorenja o štetnim posljedicama konzumiranja mliječnih proizvoda na zdravlje, kao i činjenica da su krave podvrgnute godišnjim trudnoćama, a telad se odvaja od majke da bi postala teletina.
Ove godine Svjetski dan veganstva poziva sve da razmisle o vrijednosti života svih životinja. Ovaj dan izvrsna je prilika za uživanje s članovima svoje obitelji, prijateljima i kolegama u blagodatima biljne hrane i za informiranje drugih o veganstvu. Uz postizanje vitalnosti i zdravstvenih prednosti, prebacivanje na vegansku prehranu postaje i pitanje opće održivosti s obzirom na to da je iskorištavanje životinja zbog hrane povezano s golemom potrošnjom prirodnih resursa, gladi u svijetu i kataklizmičkim uništenjem okoliša.
U SAD-u, gdje potražnja za mesom iz godine u godinu dramatično opada, broj vegana premašuje broj vegetarijanaca, a broj vegana nezaustavljivo raste i svugdje drugdje u svijetu. Veganska prehrana postaje sve važnija prehrana budućnosti. Obiluje slasnim okusima i primamljivim mirisima, nutritivno je bogatija i zdravija od uobičajene zapadnjačke prehrane, a pritom se, preko veganskih varijanti tradicionalnih jela, može uživati u istim jelima i okusima na koje smo naviknuli. Osim užitka u jelu, veganskom prehranom svatko spašava brojne životinje te čuva okoliš i svoje zdravlje.
Osim što ne jedu meso, ribe, jaja, mlijeko i mliječne proizvode i med, oni koji odaberu veganski način života također ne nose obuću i odjevne predmete od životinjske kože, krzna, vune, svile i perja, koriste kozmetiku i sredstva za čišćenje koji nisu testirani na životinjama, ne posjećuju cirkuse sa životinjskim točkama i zoološke vrtove te ne kupuju životinje nego ih udomljuju.
Zapitajmo se - ako ne bismo pojeli psa ili mačku, zašto bismo to isto učinili konju, kravi, svinji ili zecu? Neka Svjetski dan veganstva bude poticaj za iskorak iz karnizma i početak sudjelovanja u izgradnji pravednijeg svijeta za sve kroz vegansku prehranu i nenasilan moderan način života.
Korisni tekstovi, recepti veganskih jela i više informacija nalaze se na sljedećim stranicama.