Apsurdi pokusa na životinjama
1. Testiranje cigareta (Belgija)
Cilj istraživanja:
Usporedba sigurnosti novog tipa kretek-cigareta (indonezijske cigarete s mješavinom duhana i klinčića) nasuprot konvencionalnim cigaretama.
Što se dogodilo sa životinjama?
560 štakora držana su u cijevima i bila prisiljena svaki dan po šest sati udisati različite koncentracije duhanskog dima tijekom 90 dana. Životinje su nakon ovoga gubile na tjelesnoj težini, pokazivale znakove upala i prekanceroznih promjena u nosnoj šupljini i plućima. Na kraju pokusa, sve životinje ubijene su, a njihova pluća secirana i analizirana.
Zašto je ovo apsurdno?
Ne trebamo ispitivanja na životinjama kao potvrdu da je pušenje (bilo koje vrste) štetno. Ne trebamo nove marke cigareta. Opće poznato je da je ispitivanje učinaka pušenja na životinjama vrlo nepouzdano.
Tko je ovo učinio?
Pokuse je provodila duhanska tvrtka Philip Morris u svojim laboratorijima u Leuvenu (Belgija).
Izvor: Toxicological assessment of kretek cigarettes part 3: Kretek and American-blended cigarettes, inhalation toxicity. (2014). Regulatory Toxicology and Pharmacology, 70: S26-S40.
2. Starenje lemura (Francuska)
Cilj istraživanja:
Stvaranje životinjskog 'modela' starenja. Testovi su imali za cilj pokazati da se lemuri starenjem ponašaju slično kao i ljudi.
Što se dogodilo sa životinjama?
41 patuljasti mišji lemur (mali majmuni) u različitim dobnim skupinama (mladi lemuri, lemuri srednje dobi i stariji lemuri) svaki dan tijekom osam tjedana bio je podvrgnut nizu testova koji su ispitivali njihovo ponašanje. Lemuri su bili prisiljeni obavljati različite testove tijekom kojih su ocijenjivali njihovo pamćenje, fizičku snagu i prisutnost anksioznosti. Primjerice, jedan od takvih testova prisiljavao ih je da vise obješeni na šipkama sve dok se ne umore i otpadnu sa šipke. Drugi test prisiljavao ih je da trče na pokretnoj traci, koja je vremenom povećavala brzinu, sve dok ne padnu od umora.
Zašto je ovo apsurdno?
Testovi pokazuju ono što nam je već poznato kod ljudi - da pojedinci starenjem gube mentalnu i fizičku snagu. Ispitivanja na životinjama, čak i na čovjekolikim primatima poput lemura, unatoč površnim sličnostima, vrlo su nepouzdana u predviđanju hoće li lijekovi djelovati, a posebice lijekovi za liječenje kognitivnih bolesti. Još uvijek nije jasno niti želi li društvo lijek protiv starenja.
Tko je ovo učinio?
Nacionalni centar za znanstvena istraživanja Francuske, francuski Nacionalni muzej prirodne povijesti, Brunoy, Francuska. Istraživanje su financirali: Sedmi okvirni program Europske komisije i projekt 'Pharma-Cog' Inovativne inicijative za lijekove (IMI), uz potporu tvrtki Eli Lilly i GlaxoSmithKline u Velikoj Britaniji.
Izvor: Deficits of psychomotor and mnesic functions across aging in mouse lemur primates. (2015). Frontiers in Behavioural Neuroscience, 8: 446.
3. Posljedice alkohola na fetus (Italija)
Cilj istraživanja:
Opisivanje posljedica izazvanih djelovanjem alkohola na stanice mozga kod novorođenih štakora.
Što se dogodilo sa životinjama?
Novorođeni štakori odvojeni su od svojih majki i stavljeni u komore u kojima su bili prisiljeni svaki dan po tri sata tijekom tri mjeseca udisati alkoholna isparavanja. Jedna grupa štakora anestezirana je, a onda su izravno u njihov mozak ubrizgavane kemikalije. Četiri dana kasnije ubili su ih. Ostale štakore također su ubili, a njihove mozgove secirali.
Zašto je ovo apsurdno?
Učinci alkohola na razvoj fetusa dobro su opisani i vrlo dobro poznati (fetalni alkoholni sindrom), a i odavno se preporučuje da majke ne konzumiraju alkohol tijekom trudnoće. Ovo istraživanje malo pridonosi već postojećim saznanjima iz ovog područja i vrlo je manjkavo zbog osebujne metodologije. Vrsne razlike između štakora i ljudi ukazuju na to da su novorođeni štakori u istoj fazi razvoja kao i ljudski fetus dok je još u maternici. To znači da je istraživanje bilo puno očitih nedostataka jer su novorođeni štakori izravno i umjetno izloženi alkoholu, na način na koji ljudske bebe nikada ne bi bile.
Tko je ovo učinio?
Odjel psihologije Katoličkog sveučilišta u Milanu (Italija).
Izvor: Reduced density of dendritic spines in pyramidal neurons of rats exposed to alcohol during early postnatal life. (2015). International Journal of Developmental Science, 41: 74-79.
4. Stres u djetinjstvu dovodi do bolesti desni (Norveška)
Cilj istraživanja:
Istraživanje o tome dovodi li stres u ranoj životnoj dobi do većeg rizika pojave bolesti desni.
Što se dogodilo sa životinjama?
Novorođene štakore odvajali su svaki dan na tri sata od njihovih majki i ostavljali ih same u kavezima tijekom dva tjedna. Kada su štakori bili stari 13 tjedana, njihova izmjerena anksioznost pokazivala je visoke vrijednosti. Tjedan dana kasnije, dali su im sedative, a oko jednog od kutnjaka vezali su im končanu nit koja je trebala izazvati bolest desni. Tri tjedna kasnije, svim životinjama odrezali su glave, a njihove zube poslali su na ispitivanje.
Zašto je ovo apsurdno?
Brojni drugi testovi ranije provedeni na životinjama pokazali su vezu između stresa u ranoj životnoj dobi i povećane osjetljivosti na bolesti. Također, povezanost stresa u ranoj životnoj dobi i bolesti desni može se istražiti i putem anketa.
Tko je ovo učinio?
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Oslu (Norveška), uz potporu instituta Norwegian Defence Research Establishment.
Izvor: Maternal deprivation of lewis rat pups increases the severity of experimental periodontitis in adulthood. (2015). The Open Dentistry Journal, 9: 65-78.
5. Dugoročan učinak nikotina (Švedska)
Cilj istraživanja:
Istraživanje posljedica koje izaziva dugoročno izlaganje mozga nikotinu.
Što se dogodilo sa životinjama?
30 štakora proučavali su devet mjeseci. Ubrizgavali su im nikotin više od 15 puta tijekom tri tjedna. Nakon toga, uslijedilo je sedam mjeseci stanke kada štakorima nisu davali nikotin. Poslije stanke štakorima su ponovno ubrizgavali nikotin svaki dan tijekom tjedan dana. Životinje su i jednom tjedno podvrgnute testovima ponašanja: stavljali su ih u kutije na 30 minuta, a za to vreme pratili su njihove pokrete i ponašanje. Na kraju pokusa, sve životinje su ubili, a njihove mozgove secirali.
Zašto je ovo apsurdno?
Dugoročni učinci nikotina dobro su poznati kod ljudi i dobro su proučeni u prethodnim ispitivanjima na životinjama.
Tko je ovo učinio?
Akademija Sahlgrenska na Sveučilištu Gothenburg (Švedska), uz potporu Švedskog medicinskog istraživačkog vijeća i potporu vlade prema sporazumu LUA/ALF, Švedske nacionalne zaklade Brain Foundation, Zaklade Bror Gadelius Minnesfond, Zaklade za znanost Wilhelm i Martina Lundgrens i Zaklade Magnus Bergvall.
Izvor: Nicotine produces chronic behavioural sensitisation with changes in accumbal neurotransmission and increased sensitivity to re-exposure. (2015). Addiction Biology, doi: 10.1111/adb.12219.
6. Čini li vas opijanje impulzivnijima? (Ujedinjeno Kraljevstvo)
Cilj istraživanja:
Istraživanje utjecaja 'opijanja' na impulzivnost kod mladih osoba.
Što se dogodilo sa životinjama?
Skupini od 24 adolescentna miša ubrizgan je alkohol izravno u njihov trbuh u četiri navrata tijekom dva dana (oponašanje opijanja vikendom), a onda im je hrana reducirana kako bi se njihova tjelesna težina smanjila za 85 posto. Miševi su zatim podvrgnuti testovima ponašanja, uključujući 'mišji zadatak kockanja', u kojima kao nagradu dobivaju mlijeko. Na ovaj način ispitivali su jesu li razdoblja izlaganja alkoholu utjecala na njihovu impulzivnost.
Zašto je ovo apsurdno?
Naivno je i besmisleno pokušati oponašati složene društvene i fiziološke uzroke i posljedice ovisnosti o alkoholu kod ljudi, pomoću miševa i ovakvog umjetnog i pojednostavljenog istraživanja.
Tko je ovo učinio?
Škola psihologije Sveučilišta u Sussexu (Brighton), uz potporu InterRegova projekta Europske komisije 'AlcoBinge'.
Izvor: Repeated ethanol exposure during early and late adolescence: double dissociation of effects on waiting and choice impulsivity. (2014). Alcoholism: Clinical and Experimental Research, 38(10): 2579-2589.
7. Što se događa nakon što prestanete vježbati? (Ujedinjeno Kraljevstvo)
Cilj istraživanja:
Istraživanje što se događa kada prestanete vježbati nakon razdoblja intenzivnog treniranja (tzv. 'smanjenje intenziteta vježbanja').
Što se dogodilo sa životinjama?
Štakori su bili prisiljeni trčati na posebnim trakama za trčanje koje su izazivale male elektrošokove svaki put kada se pokušaju zaustaviti i odmoriti. Štakori su morali nastaviti trčati, dok su istodobno povećavani brzina i nagib pokretne trake, sve dok nisu bili potpuno iscrpljeni. Nakon četiri tjedna intenzivnog vježbanja, štakori su ostavljeni da se četiri tjedna odmore, a onda su bili ponovo vraćeni na traku za trčanje. Jedna grupa štakora primala je injekcije dvaput dnevno izravno u trbuh. Neke druge životinje primile su sedative zbog praćenja rada njihova srca, prije nego što su ih ubili i secirali.
Zašto je ovo apsurdno?
Učinci tjelovježbe na srce i mišiće dobro su poznati. Znamo i da se pozitivni učinci tjelovježbe smanjuju tijekom razdoblja nevježbanja. Podvrgnuti životinje ovako stresnom postupku radi proučavanja učinka tjelovježbe nije opravdano. Dijelovi ovog istraživanja mogli su se provesti pomoću ljudskih volontera.
Tko je ovo učinio?
Research Institute for Sport and Exercise Sciences, Sveučilište John Moores (Liverpool), uz potporu Britanske zaklade za srce te različitih projekata Sedmog okvirnog programa Europske komisije.
Izvor: Cardiac adaptions from 4 weeks of intensity-controlled vigorous exercise are lost after a similar period of detraining. (2015). Physiological Reports, 3(2): e12302.
Objavljeno: travanj 2015.
![stakorcic [ 71.20 Kb ]](/data/image_3_9505.jpg "stakorcic [ 71.20 Kb ]")
