Pravilnik o hotelima za životinje
PRIJEDLOZI UDRUGE PRIJATELJI ŽIVOTINJA NA SAVJETOVANJU S JAVNOŠĆU ZA PRIJEDLOG PRAVILNIKA O UVJETIMA KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI OBJEKTI ZA PRIVREMENI SMJEŠTAJ KUĆNIH LJUBIMACA – KOLOVOZ 2021.
Općenito smatramo da ovaj Prijedlog Pravilnika ne propisuje ni približno dovoljno minimalne uvjete kojima moraju udovoljavati objekti za privremeni smještaj kućnih ljubimaca. Alarmantno je što ne propisuje konkretno čak ni najmanju korisnu podnu površinu, osobito s obzirom na činjenicu da zakonodavstvo, primjerice, čak za privremene udomitelje koji drže životinje u svrhu udomljavanja propisuje vrlo jasne i konkretne uvjete držanja.
Također, propisane su najmanje korisne podne površine i u skloništima za životinje, trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i u uzgojima pa nema razloga ni opravdanja da isto ne bude propisano i za hotele za životinje. Propust da se odredbama ovoga Pravilnika to regulira imat će loše posljedice za dobrobit životinja jer se ne može odrediti ni ukupni kapacitet hotela, a nije niti pravedno prema skloništima i privremenim udomiteljima. Stanovi ili garaže pretrpani životinjama ne smiju biti legalizirani privremeni smještaji, već se za hotele za životinje trebaju propisati i veći uvjeti nego što su za životinje u skloništima.
Smatramo i da se uvjeti smještaja ne smiju prepustiti tržištu jer u Hrvatskoj postoji mnogo ljudi koji su spremi staviti svojega psa u najjeftiniji smještaj ne obazirući se na uvjete. Stoga psi i mačke u objektima za privremeni smještaj trebaju najmanje jednake uvjete smještaja kao i one u najboljim skloništima, odnosno što bliže uvjetima kakve imaju u svojim domovima.
Naziv Pravilnika
S obzirom na to da u Hrvatskoj postoje samo hoteli za pse i mačke, a Prijedlog Pravilnika je jako općenit i ne propisuje uvjete čak ni za te dvije vrste, predlažemo da se naziv ovoga propisa izmijeni u: „Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti za privremeni smještaj pasa i mačaka” te da se u Dodacima propišu uvjeti za smještaj pasa i mačaka.
Ako će naziv Pravilnika uključivati sve kućne ljubimce, tada je nužno u Dodacima propisati i uvjete smještaja drugih kućnih ljubimaca: pitomih vretica, sisavaca (glodavaca i dvojezubaca), ptica, riba, gmazova i vodozemaca.
Korisna podna površina i uvjeti smještaja pasa i mačaka
Članak 2. stavak 1. točka d. Pravilnika definira pojam „korisna podna površina”: „podna površina koju životinje mogu nesmetano koristiti i koja im je potrebna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba”
Predlažemo da pojam „korisna podna površina” glasi:
„korisna podna površina – podna površina koju životinje mogu nesmetano koristiti i koja im je potrebna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba u što se ne ubraja površina koju zauzimaju oprema za hranjenje i napajanje, posuda s pijeskom, ležaj i druga oprema i dodaci, ovisno o vrsti”
Obrazloženje: Pojam „korisna podna površina” iz članka 2. stavka 1. točke d. Pravilnika koristi se samo u članku 11. ovoga Pravilnika, i to kao „najmanja korisna podna površina”.
Članak 11. Pravilnika glasi:
„(1) Za držanje odrasle mačke u unutarnjem prostoru mora se osigurati najmanja korisna podna površina kojom se omogućava da mačka može slobodno hodati, okrenuti se, stajati na stražnjim nogama, držati rep uspravno i leći potpuno ispružena te povišena površina za odmor. Isti uvjeti moraju se osigurati za svaku mačku pri skupnom držanju.
(2) Za držanje psa u unutarnjem prostoru mora se osigurati najmanja korisna podna površina kako bi pas mogao slobodno hodati, stajati u uspravnom položaju, sjediti, okrenuti se, mahati repom i leći potpuno ispružen.
(3) Ostalim vrstama kućnih ljubimaca, moraju se osigurati, s obzirom na vrstu i kategoriju istih primjereni uvjeti u skladu s njihovim biološkim i biheviorističkim potrebama.”
Smatramo da članak 11. treba brisati. Naime, tim člankom određuje se da se za držanje psa ili mačke „mora osigurati najmanja korisna podna površina” koja omogućava da životinja može: slobodno hodati, stajati, okrenuti se, leći potpuno ispružena, držati rep uspravno/mahati repom. Ovakav opis vrlo je nejasan jer životinja ne može imati dovoljno prostora na istoj površini da npr. i „stoji” i „slobodno hoda”; hodanje podrazumijeva veći prostor od onoga na kojemu pak životinja može leći potpuno ispružena.
Ovako općenito propisana najmanja korisna podna površina omogućava natrpavanje u objekte velikoga broja životinja, čime se narušava njihova dobrobit. Ako se ne propiše konkretna i mjerljiva najmanja korisna podna površina za pse i mačke, veterinarska inspekcija pri nadzoru neće imati nikakav jasan kriterij za određivanje kapaciteta objekta definiranog člankom 2. stavkom 1. točkom e. Pravilnika kao „ukupan broj mjesta za držanje pojedine vrste životinja u objektu”, već će to biti prepušteno subjektivnoj procjeni inspekcije. To je bio i razlog zašto se npr. pri izradi Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje (NN 99/2019, NN 8/2021) na inicijativu upravo veterinarske inspekcije propisala najmanja korisna podna površina s obzirom na vrstu životinja smještenih u sklonište jer inspekcija samo tako može utvrditi jesu li zadovoljeni minimalni uvjeti držanja i smještaja.
Objekti za privremeni smještaj životinja morali bi imati propisane minimalne uvjete za smještaj životinja kakvi su propisani u skloništima, no logično bi bilo i da ti uvjeti budu znatno bolji od onih u skloništu s obzirom na to da se životinjama trebaju osigurati uvjeti najsličniji onima kakve imaju kod kuće, u suživotu s vlasnikom.
Propisivanje konkretne najmanje korisne podne površine ovim Pravilnikom ne bi trebala predstavljala problem vlasnicima postojećih objekata jer bi već sada svi trebali imati dimenzije najmanje korisne podne površine kakve su propisane u skloništima za životinje, a koje su zaista minimalni standard kojim se zadovoljava dobrobit životinja.
Primjerice, članak 55. Zakona o zaštiti životinja (Posjed pasa i mačaka) određuje da privremeni udomitelji više od devet pasa i mačaka moraju udovoljiti uvjetima držanja i skrbi o njima kao u skloništima, a ako imaju više od 20 životinja moraju imati iste uvjete kao sklonište i biti odobreni kao sklonište. Nelogično je i apsurdno da se za vlasnike hotela za životinje, koji se bave komercijalnom djelatnošću, propisuju manji uvjeti držanja životinja nego za privremene udomitelje koji privremeno skrbe o životinjama za udomljavanje, bez ikakvog financijskog interesa i samo zato što žele pomoći napuštenim životinjama i lokalnoj zajednici.
Osim toga, psi i mačke imaju uvijek jednake potrebe koje treba zadovoljiti u privremenom smještaju neovisno jesu li privremeno smješteni u skloništu, u uzgoju za prodaju ili u hotelu za životinje.
Treba istaknuti i da se ovaj Pravilnik donosi temeljem članka 56. Zakona o zaštiti životinja, a ne nekog propisa koji se odnosi na samu infrastrukturu objekata i da zato treba promisliti kakve uvjete treba osigurati u privremenom smještaju životinja, a da bude osigurana njihova dobrobit. Osim toga, razumno je vlasnicima objekata Pravilnikom propisati i najmanje korisne podne površine i dovoljno prijelazno razdoblje kako bi svoj rad uskladili s Pravilnikom. Ako su skloništa za napuštene životinje tijekom prijelaznog razdoblja mogla udovoljiti propisanim najmanjim korisnim podnim površinama, onda to ne bi trebao biti problem ni za hotele za životinje koji se bave komercijalnom djelatnošću i naplaćuju svoje usluge. Financijski interesi objekata za privremeni smještaj kućnih ljubimaca nikako ne bi smjeli biti iznad osiguravanja minimalnih standarda za dobrobit životinja.
Na temelju svega navedenoga, jasno je da se kapacitet objekta ne može odrediti bez određivanja najmanje korisne podne površine za svaku vrstu. To je osnova za osiguravanje dobrobiti životinja i ne može se prepustiti na proizvoljno određivanje vlasnicima hotela. Stoga predlažemo da se u Dodacima ovome Pravilniku, koji su njegov sastavni dio, detaljnije propišu uvjeti za smještaj pojedinih vrsta životinja, kao što je to regulirano npr. u Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji (NN 56/2009) i Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine za prodaju kućnih ljubimaca i prostori veleprodaje (NN 69/2019).
Naime, smještaj pasa i mačaka, koji su najčešće vrste životinja u privremenom smještaju, ima svoje specifičnosti koje se trebaju regulirati ovim Pravilnikom i ne mogu se propisati općenitim odredbama koje bi vrijedile za obje vrste ili čak za sve vrste životinja, kao što je sada u Pravilniku, koji svojim nazivom upućuje da se odnosi na sve vrste kućnih ljubimaca. Neke odredbe vrlo su važne za smještaj mačaka, npr. da svaka treba imati WC u svojoj nastambi i specifične su samo za držanje mačaka, nemaju veze s držanjem pasa, dok neke odredbe vrijede samo za pse, kao što je npr. obaveza šetnje barem triput dnevno. Zato se ovim Pravilnikom trebaju posebno navesti uvjeti držanja specifični samo za pse ili samo za mačke. U propisima se ništa ne podrazumijeva i ništa ne smije biti podložno subjektivnom tumačenju, već je potrebno sve detaljno propisati kako bi se osigurala dobrobit životinja. Hoteli koji dobro rade ne bi trebali imati prigovor tome jer vjerujemo da im je i samima stalo do što boljih uvjeta za životinje i da već rade na način kako predlažemo. Sve navedene dimenzije, kao i sve drugo što navodimo, samo su prijedlozi dani u najboljoj namjeri i u skladu s već propisanim sličnim uvjetima u drugim sličnim pravilnicima. Također, svi ti Dodaci već se nalaze u nekim pravilnicima koji su na snazi a odnose se na privremeni smještaj pasa i mačaka pa nema razloga da se ne primijene i na ovaj Pravilnik. Čak i ako se ne usvoje svi naši prijedlozi, smatramo nužnim da Ministarstvo poljoprivrede pokuša naći rješenja koja će osigurati dobrobit životinja u objektima za njihov privremeni smještaj.
S obzirom na navedeno, u nastavku navodimo uvjete držanja pasa i mačaka kakve već imaju hoteli za pse i mačke u Hrvatskoj koji posluju stavljajući na prvo mjesto dobrobit životinja. Predlažemo sljedeće dodatke Pravilniku jer njegovi postojeći članci navode samo vrlo općenite odredbe:
„DODATAK I.
SMJEŠTAJ PASA
Psima u zatvorenom prostoru i u stambenim prostorima moraju se osigurati sljedeći uvjeti:
(1) Prostor mora biti primjereno zagrijan i zračan, s ležajem odgovarajuće veličine sa suhom i čistom prostirkom za svaku životinju.
(2) U nastambi je potrebno osigurati korisnu podnu površinu od najmanje 4 m² po psu.
(3) Za kuju sa štencima do starosti od tri mjeseca mora se osigurati najmanje 6 m2 korisne podne površine.
(4) Nastambe za smještaj pasa ne smiju biti kavezne, već zidovi moraju biti puni i lako perivi.
(5) Podovi u objektu moraju biti od materijala koji ne djeluju štetno na životinje te tako izvedeni da se životinje ne mogu ozlijediti i da ne pate zbog načina njihove izvedbe i održavanja.
(6) Obvezno je svim psima osigurati izlazak iz nastambe najmanje triput dnevno, a štencima najmanje četiri puta dnevno, ne kraće od 20 minuta, uz obavezno istrčavanje pasa koji imaju visoku razinu energije.
(7) Temperatura zatvorenog prostora na mjestu gdje pas boravi treba, ovisno o godišnjem dobu i potrebama psa, biti u rasponu od +15 ºC do +26 °C.
(8) Svaka nastamba mora sadržavati ležaj, posudu/zdjelicu za hranu i vodu koja je dostupna 24 sata i igračke kojima se psi zanimaju.
(9) U cilju osiguravanja transparentnosti i sigurnosti životinja, hoteli za pse moraju imati uživo videonadzor 24 sata na dan i putem aplikacije omogućiti vlasniku psa uvid u prostor, prostoriju ili nastambu u kojoj pas boravi.
10) U vanjskim nastambama u dvorištima mogu se držati samo odrasli psi koji su navikli boraviti vani, pri čemu se za njih moraju osigurati uvjeti držanja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i sa stavcima 2., 4., 5., 6., 8. i 9. ovoga članka.”
„DODATAK II.
SMJEŠTAJ MAČAKA
Mačkama u zatvorenom prostoru i u stambenim prostorima moraju se osigurati sljedeći uvjeti:
(1) Za držanje odrasle mačke u nastambi mora se osigurati najmanja korisna podna površina od 2 m2.
(2) Obavezno je svim mačkama osigurati izlazak iz nastambe najmanje triput dnevno po dva sata.
(3) Nastambe, kao i prostor za slobodno kretanje mačaka, moraju biti primjereno zagrijani i zračni te se u njima mačkama mora osigurati mjesto za spavanje, dio za igru s igračkama, strukture za penjanje i odgovarajući materijali za trošenje kandži.
(4) U svakoj nastambi mora biti i WC za mačke, koji koristi isključivo ta mačka, a u objektu se ne smije držati zajednički WC za mačke različitih vlasnika kako bi se spriječila mogućnost prenošenja zaraznih bolesti.
(5) Zabranjuje se držanje mačaka u kavezima, osim ako su kavezi minimalnih dimenzija 120 x 75 x 80 cm, prikladno smješteni te da u njih stanu skrivalica, mačji WC, posude s hranom i vodom te da se mačka može u njima slobodno kretati.
(6) Odraslim mačkama u zatvorenom prostoru mora se osigurati odgovarajuća temperatura od minimalno +15 °C, a u ljetnim danima obavezna klimatizacija prostora, kao i mogućnost provjetravanja prostorija više puta dnevno.
(7) Ako nije dostupno dnevno svjetlo, mačkama u nastambama treba osigurati umjetno svjetlo u skladu s ritmom dnevnog svjetla, dok se u prostoru za slobodno kretanje mačaka mora obavezno osigurati i dnevno svjetlo.
8) Hoteli za mačke moraju imati sklopljen dogovor s veterinarskom ambulantom prema vlastitom izboru za eventualno potrebe veterinarske skrbi 24 sata tjedno tijekom cijele godine.
(9) U cilju osiguravanja transparentnosti i sigurnosti životinja, hoteli za mačke moraju imati uživo videonadzor 24 sata na dan te putem aplikacije omogućiti vlasniku mačke uvid u prostor, prostoriju ili nastambu u kojoj mačka boravi.
(10) Sve igračke, ležaljke, deke i skrivalice moraju biti perive na minimalno 60 stupnjeva uz odgovarajući dezinficijens.
(11) U prostorijama u kojima mačke zajedno borave pokrivala za podove ne smiju biti od materijala koji se ne može očistiti i dezinficirati, a zidovi moraju biti perivi.
(12) Zajedničke prostorije u kojima mačke borave i ostali sadržaj unutar tih prostorija moraju se najmanje jednom dnevno temeljito očistiti i dezinficirati te više puta dnevno provjetravati, a za to vrijeme mačke moraju biti u svojim nastambama.
(13) U prostorijama u kojima borave mačke ne smiju se držati biljke i cvijeće jer većina njih može biti otrovna za mačke.
(14) Prozori, vrata, balkoni, lođe i terase moraju biti adekvatno ograđeni žičanom fiksnom ogradom radi sprječavanja bijega mačke.
(15) Svaku mačku treba postupno uvoditi u zajednički prostor s ostalim mačkama, a za nedruželjubivu mačku treba osigurati zasebni prostor ili prostoriju s istim sadržajima kao i u prostoru za slobodno kretanje mačaka.
(16) U prostor gdje borave mačke osoblje smije ulaziti samo u obući u kojoj boravi isključivo u prostoru s mačkama, a prije ulaska treba osigurati dezinfekciju ruku.
(17) Zajednički prostor za boravak mačaka mora osigurati najmanju korisnu podnu površinu po mački jednaku onoj u nastambi.”
Predložene uvjete privremenog smještaja pasa i mačaka smatramo osnovom. Ovaj Pravilnik nikako ne bi trebao propisivati uvjete manje od drugih pravilnika koji propisuju smještaj životinja, prvenstveno Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje (NN 99/2019, NN 8/2021), koji propisuje i uvjete privremenog čuvanja životinja od strane udomitelja, jer bi se time nanijela nepravda i ugrozila zaštita životinja, a smatramo i da to nije ni u interesu hotela za pse i mačke koji već imaju takve ili bolje uvjete.
Stambeni prostor
Predlažemo da se u pojmovnik u članku 2. doda pojam „stambeni prostor”:
„stambeni prostor – prostor u objektu za privremeni smještaj kućnih ljubimaca u kojemu zajedno borave životinje i osoblje objekta”
Obrazloženje: Smatramo da je važno promisliti i jasno definirati što je unutarnji prostor objekta za privremeni smještaj u odnosu na stambeni prostor od kojega je dio prostora namijenjen za privremeni smještaj kućnih ljubimaca. Naime, za objekte koji su stambeni prostori u zgradi trebalo bi odrediti i posebne uvjete koji se ne bi trebali razlikovati po osnovnim uvjetima, a to su nastambe za svaku životinju i točne dimenzije tih nastambi.
Standardni operativni postupci
Predlažemo da se u pojmovnik u članku 2. doda pojam „standardni operativni postupci”:
„standardni operativni postupci – niz pisanih uputa kojima se želi postići jednoobraznost izvođenja postupaka u objektu, čime se osigurava zdravlje i dobrobit životinja”
Obrazloženje: Članak 5. Prijedloga Pravilnika propisuje postupanje u objektu za privremeni smještaj kućnih ljubimaca prema standardnim operativnim postupcima pa bi zato taj pojam trebalo definirati u pojmovniku u članku 2. Tako je propisano npr. u Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje (NN 99/2019, NN 8/2021), slično kako smo i ovdje predložili, i nužno je propisati i ovdje.
Obavljanje poslova u objektu
Članak 4. Prijedloga Pravilnika nabraja općenite uvjete koje je potrebno osigurati u objektu za privremeni smještaj kućnih ljubimaca.
Predlažemo da se u članku 4. dodaju sljedeće odredbe:
„(1) U objektu se mora osigurati najmanje:
– uvjeti smještaja životinja u skladu s postojećom praksom i znanstvenim saznanjima o potrebama pojedinih vrsta i kategorija životinja
– 24-satni videonadzor nastambi”
ili da se postojeća odredba:
„– kontrola kućnih ljubimaca od strane osoblja najmanje triput dnevno (ujutro, popodne i navečer) ”
izmijeni i da glasi:
„24-satni nadzor i kontrola kućnih ljubimaca od strane osoblja”.
Obrazloženje: Prva odredba s razlogom je npr. dio Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje (NN 99/2019, NN 8/2021) i trebala bi biti dio i ovoga Pravilnika.
Također, u objektima se mora 24 sata dnevno osigurati neka vrsta nadzora prostora u kojima životinje borave jer, primjerice, noću može doći do požara ili do neke nezgode koja zahtijeva hitnu intervenciju. Hotel za životinje nikada ne bi smio ostati bez određene vrste nadzora – ljudskog ili videonadzora. Hotel za mačke, s čijom smo vlasnicom komunicirali, ima ugovor sa zaštitarskom službom, a noću i videonadzor kojim se može pratiti je li sve u redu. Nabava tehnologije za videonadzor pritom nije značajan financijski izdatak za objekte u odnosu na sve druge troškove za otvaranje i registraciju objekta.
Osoblje u objektu
Predlažemo da se u Pravilnik doda članak koji regulira broj i osnovne uvjete za zapošljavanje osoblja u objektu:
„Članak QY
(1) Svaki objekt mora imati najmanje dva djelatnika koji skrbe o životinjama, koji su osposobljeni u skladu s člankom 6. ovoga Pravilnika.
(2) Objekti čiji je kapacitet veći od 20 pasa moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te na svakih dodatnih smještenih 10 pasa moraju osigurati još po jednog djelatnika koji skrbi o životinjama.
(3) Objekti za privremeni smještaj mačaka, koji su veličine do 120 m2 moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a objekti veći od 120 m2 moraju na svakih dodatnih 60 m2 u kojima su smještene životinje osigurati po još jednog djelatnika koji skrbi o životinjama.
(4) Osobe koje skrbe o životinjama u objektu ne smiju biti pravomoćno osuđene za prekršajno i kazneno djelo iz područja dobrobiti životinja (za djela zanemarivanja, zlostavljanja, mučenja i ubijanja životinja) i protiv njih se ne smije voditi prekršajni i kazneni postupak, o čemu moraju pribaviti potrebnu dokumentaciju.”
Obrazloženje: Za sve objekte trebalo bi vrijediti da imaju zaposlena najmanje dva djelatnika koji skrbe o životinjama, neovisno o sezoni, jer u objektu je nužno osigurati rad u dvije smjene. Ako toga nema, objekti ne mogu životinjama pružiti adekvatnu skrb, a u slučaju pasa niti ih prošetati nekoliko puta dnevno i omogućiti im istrčavanje i obavljanje nužde izvan nastambe.
Također, kada se radi o hotelima za pse, neovisno o sezoni, s povećanjem broja primljenih pasa nužno je osigurati veći broj djelatnika koji će skrbiti o psima jer dva djelatnika (svaki u jednoj smjeni) teško mogu svaki dan prošetati ili osigurati druge potrebne uvjete psima na smještaju.
U predloženim stavcima 2. i 3. objekti moraju osigurati više od dvije osobe koje su osposobljene za skrb o životinjama samo u slučaju ako je smješten veći broj životinja nego što im dva djelatnika (svaki u jednoj smjeni) mogu pružiti adekvatnu skrb i brigu kako bi se osigurala dobrobit smještenih životinja. To znači da vlasnici objekata trebaju, osim nužna dva djelatnika koji će pokrivati dvije dnevne smjene, tijekom npr. sezone godišnjih odmora i u razdobljima povećane potrebe građana za uslugama objekta osigurati dodatne djelatnike, a ne tijekom cijele godine kada je možda manje posla.
Članak 12. Prijedloga Pravilnika ispravno propisuje da podnositelj zahtjeva za registraciju objekta, između ostaloga, mora dostaviti „dokaz da nije pravomoćno osuđen za neko prekršajno i kazneno djelo iz područja dobrobiti životinja (za djela zanemarivanja, zlostavljanja, mučenja i ubijanja životinja) te da se za ova djela protiv podnositelja zahtjeva ne vodi prekršajni i kazneni postupak ”. Logično je da isto vrijedi i za ostalo osoblje koje radi u objektu sa životinjama, kako smo i definirali u stavku 4. našega prijedloga.
Smatramo i da nije dobro rješenje da se broj zaposlenog osoblja navodi u standardnim operativnim postupcima, propisanima člankom 5. Prijedloga Pravilnika. U tom slučaju bi odluka o broju zaposlenog osoblja koje skrbi o životinjama bila prepuštena vlasnicima objekata umjesto da se temelji na kapacitetu objekta i broju smještenih životinja, što je jedino logično i zato bi trebalo biti regulirano posebnim člankom. Cilj ove odredbe je osigurati dovoljan broj ljudi koji brinu o životinjama s obzirom na broj životinja u smještaju i nužno je za to pronaći rješenje kao što se pronašlo i kod drugih sličnih pravilnika.
Smještaj kućnih ljubimaca
Predlažemo da se u članak 9. dodaju sljedeće odredbe:
„– U objektu odnosno nastambi mora se osigurati mikroklima primjerena vrsti i kategoriji životinja.
– U zatvorenom prostoru i stambenom objektu moraju se osigurati temperaturni uvjeti u skladu s potrebama životinjske vrste koja se drži u nastambi.
– U prostorijama za smještaj životinja mora biti osiguran sustav prozračivanja, a prema potrebi i klimatizacijski sustav, koji će osigurati dostatno prozračivanje, grijanje ili hlađenje.
– Objekti odnosno nastambe moraju imati izvor svjetlosti i svježeg zraka kako je primjenjivo s obzirom na vrstu životinje.
– Ako prirodna svjetlost ne osigurava odgovarajući ciklus svjetla i tame, potrebno je omogućiti umjetno svjetlo koje udovoljava biološkim potrebama životinja.
– Oprema za hranjenje i napajanje mora biti tako oblikovana, izrađena i postavljena da se omogući uzimanje hrane i vode na način prilagođen vrsti i starosti životinje, da se spriječi kontaminacija vode i hrane te da se oprema može održavati čistom.
– Hrana i voda životinjama moraju se nuditi na način prilagođen njihovoj vrsti, stanju i dobi, a o izuzecima zbog zdravstvenog stanja životinja vlasnik životinje informira objekt.
– Objekt mora po kapacitetu odgovarati broju i veličini životinja smještenih u nastambi.
– Korisna podna površina objekta odnosno nastambe mora svojom površinom odgovarati vrsti, kategoriji, veličini i broju životinja te, prema potrebi, imati u svojem sklopu odgovarajući ispust primjeren potrebama životinje koja se u njemu nalazi.
– Nastambe moraju biti konstruirane, izgrađene, korištene i održavane na način da ne dolazi do ozljeda životinja te da se može osigurati zaštita životinja od drugih životinja i od ljudi, zaštita ljudi od životinja i da se spriječi bijeg životinja.
– Nastambe moraju onemogućiti ispadanje tvari (primjerice fekalije, stelja, hrana) u druge nastambe.
– Objekti odnosno nastambe moraju biti opremljeni predmetima za obogaćivanje prostora koji odgovaraju potrebama svake životinjske vrste koja je smještena u nastambi.
– Osoblje objekta mora svakodnevno provjeravati opće stanje životinja i o svim utvrđenim promjenama (životinja ne jede, ne defecira, apatična je, agresivna ili drugo) obavijestiti vlasnika te, u dogovoru s njim, osigurati veterinarsku skrb, o čemu se vodi evidencija.
– Svaku životinju treba smjestiti u zasebnu nastambu, osim u slučaju kada se radi o životinjama jednoga posjednika, koje su već naviknute na zajedničko držanje, te se one mogu smjestiti u jednu zajedničku nastambu primjerene minimalne podne površine s obzirom na vrstu i veličinu životinja.
– U zajednički prostor za socijalizaciju može se puštati više životinja iste vrste ako su međusobno prijateljski raspoložene i stalno pod kontrolom osoblja objekta.
– Ako se neprijateljski raspoložene životinje drže u nastambama koje su smještene u neposrednoj blizini mora se spriječiti kontakt među životinjama i nepotrebno uznemiravanje životinja te je u tu svrhu potrebno osigurati i vizualnu zaštitu među nastambama.
– U prostorima u kojima se drže životinje mora se izbjegavati nepotrebna promjena jačine osvjetljenja i iznenadna buka te životinje moraju biti zaštićene od nepotrebnog uznemiravanja.”
Obrazloženje: Ovi prijedlozi reguliraju uvjete držanja i smještaja životinja u drugim sličnim pravilnicima (smještaj životinja u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca, u uzgoju za prodaju i u skloništima) pa nema prepreke da se ne propišu ovim Pravilnikom. Riječ je o osnovnim uvjetima držanja i smještaja životinja bez kojih ne bi smio raditi nijedan objekt i vjerujemo da ih objekti koji su usmjereni na dobrobit životinja već imaju, tako da je važno propisati ih i za one koji će ubuduće željeti registrirati hotele za životinje. Nema razloga niti opravdanja da se ovi logički uvjeti ne propišu s obzirom na to da su oni već propisani drugim pravilnicima za smještaj životinja jer nema razlike u uvjetima u kojima se trebaju držati životinje neovisno radi li se o napuštenim životinjama ili onima koje se privremeno čuvaju; u oba slučaja životinje trebaju jednaku skrb i propisane uvjete držanja. Navedeni prijedlozi mogu se dodati i u članak 4. ili se članak 4. i članak 9. mogu objediniti u jedan članak koji će propisati općenite uvjete smještaja i držanja životinja u hotelima za životinje.
Kapacitet objekta i standardni operativni postupci
U članku 13. stavku 2. navodi se da se u Upisnik objekata za privremeni smještaj kućnih ljubimaca, između ostaloga, upisuje i: „kapacitet objekta s obzirom na vrstu životinja sukladan standardnim operativnim postupcima”. Kao što smo ranije naveli, standardni operativni postupci su pisane upute osoblju objekta i kapacitet objekta ne može se određivati na takav način, već trebaju postojati jasno propisane najmanje korisne podne površine, što smo argumentirali ranije. Stoga predlažemo da se briše „sukladan standardnim operativnim postupcima” i da ta odredba u članku 13. stavku 2. glasi:
– „kapacitet objekta s obzirom na vrstu životinja”.
Time se automatski sprječava i mogućnost da se legaliziraju stanovi pretrpani životinjama. Ako je Zakon o zaštiti životinja privremenim udomiteljima zabranio da imaju u stanu npr. 15 pasa, onda se isto treba zabraniti i osobama koje se žele baviti privremenim smještajem životinja, odnosno treba propisati da oni koji se žele baviti smještajem životinja trebaju osigurati i primjerene uvjete.
Objavljeno: kolovoz 2021.
![PetPalace - hotel za pse [ 541.22 Kb ]](/data/image_3_15315.jpg "PetPalace - hotel za pse [ 541.22 Kb ]")
![PetPalace - hotel za pse - videonadzor [ 395.16 Kb ]](/data/image_3_15316.jpg "PetPalace - hotel za pse - videonadzor [ 395.16 Kb ]")
![Royal Cat Hotel - mačka [ 457.49 Kb ]](/data/image_3_15317.jpg "Royal Cat Hotel - mačka [ 457.49 Kb ]")
![Royal Cat Hotel - mačke [ 476.02 Kb ]](/data/image_3_15318.jpg "Royal Cat Hotel - mačke [ 476.02 Kb ]")
