Hrana i ekologija
"Hrana i ekologija" namijenjena je svima koji imaju priliku širiti informacije iz nje i koristiti ju za daljnju edukaciju. Brošura je stručna i puna relevantnih podataka, no opet pristupačna najširoj publici. Objašnjava povezanost uzgoja hrane za ljudsku prehranu s gladi u svijetu, klimatskim promjenama, potrošnjom vode, krčenjem šuma i mnogim drugim aspektima zagađenja okoliša dajući konkretne smjernice prema održivom življenju i ekološkim principima prehrane.
Trenutačnim svjetskim prehrambenim navikama ugrožavamo sami sebe, našu djecu i cjelokupnu ljudsku rasu, kao i sve ostale poznate oblike života.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) još je 2006. objavila da stočarski sektor utječe na klimatske promjene više od cjelokupnog svjetskog prometa. Usto, svake sekunde samo u SAD-u nastaju 53 tone izmeta životinja na farmama, koji truje okoliš. Švicarski Istraživački institut za organsku poljoprivredu (FiBL) zaključio je da svjetska godišnja proizvodnja 125 milijuna tona dušikovih gnojiva korištenih u stočarstvu otpušta 800 milijuna tona ugljikova dioksida.
Čak trećina cjelokupne svjetske površine postupno se pretvara u pustinje, za što je također odgovorno isušivanje i zagađivanje tla zbog stočarske industrije. Stočne farme uzrokuju i 85 posto ukupne emisije dušika u obliku amonijaka, što je glavni uzrok kiselih kiša, a time i odumiranja šuma. Nizozemski Institut za zdravlje zbog toga navodi da amonijak iz stočarstva uzrokuje više štete nego sve tvornice svijeta zajedno.
Stočarstvo je izravno odgovorno i za krčenje više od stotinu milijuna hektara šume kako bi se oslobodile nove površine za ispašu životinja uzgajanih za hranu. Čak 88 posto uništene Amazonske prašume u Brazilu uzrokovano je pretvaranjem zemljišta u nove pašnjake.
Moguće je zapitati se zašto se o ovim temama uporno šuti, iako je ulog očuvanje cjelokupnog života na Zemlji. No, kada shvatimo da je u posljednjih 20 godina u svijetu smaknuto više od 1000 aktivista za zaštitu okoliša koji su se bavili ovim temama, jasno je da svjetske korporacije nisu spremne ugroziti svoj profit čak ni po cijenu istrebljenja čovječanstva i sveg života na Zemlji.
Najizravniji, najučinkovitiji, ali ujedno i najlakši način na koji svaki pojedinac može pridonijeti očuvanju okoliša jest prestanak kupnje namirnica životinjskog podrijetla, odnosno prestanak financiranja industrije koja razara jedini dom koji svi imamo – planet Zemlju.
![Hrana i ekologija [ 285.54 Kb ]](/data/image_3_10737.jpg "Hrana i ekologija [ 285.54 Kb ]")
![Svjetski dan hrane [ 529.63 Kb ]](/data/image_3_11077.png "Svjetski dan hrane [ 529.63 Kb ]")
![Zemlja u tvojim rukama [ 54.61 Kb ]](/data/image_2_4771.jpg "Zemlja u tvojim rukama [ 54.61 Kb ]")
![Stočarstvo će nam doći glave [ 34.29 Kb ]](/data/image_2_2743.jpg "Stočarstvo će nam doći glave [ 34.29 Kb ]")
