Zahtjevi za političke stranke
Ciljevi unaprjeđenja zaštite životinja u Hrvatskoj
1. Unaprjeđenje Zakona o zaštiti životinja
Novi Zakon o zaštiti životinja unaprijedit će standarde zaštite životinja, osigurati strože kazne za zlostavljače i osigurati bolje uvjete za životinje u različitim sektorima (poput farma, laboratorija, skloništa za životinje itd.) te pratiti dobre primjere iz inozemstva. Primjerice, uvođenjem kastracije kao obaveznog načina kontrole razmnožavanja životinja, uz propisane izuzetke, mogao bi se riješiti golem problem za cijelu zajednicu i životinje, kojih se u Hrvatskoj napusti više od deset tisuća godišnje.
Postojeći Zakon o zaštiti životinja je zastario i nedovoljno štiti životinje od zlostavljanja i zanemarivanja. Novi Zakon sadržavat će nove odredbe kako bi se postojeća zaštita podigla na novu razinu u skladu s vrijednostima hrvatskih građana. Uvest će modernije standarde, koji su usklađeni s najnovijim spoznajama o potrebama i pravima životinja.
2. Preventivne mjere socijalizacije i kastracije u Pravilniku o opasnim psima
Obavezna kastracija i socijalizacija snažnijih pasmina pasa smanjuju broj napada pasa na ljude i druge životinje te smanjuju populaciju napuštenih pasa. Preventivne mjere doslovno mogu spasiti živote.
Broj napada pasa, ponajviše snažnijih pasmina, uzrokovan neodgovornim skrbnicima, može biti smanjen provedbom obavezne kastracije i socijalizacije pasa. Istraživanja pokazuju da su kastrirani psi manje agresivni i podložni manje problematičnom ponašanju. Osim toga, sprječava se nekontrolirano razmnožavanje. Preventivnim mjerama skrbnici će biti obavezni ispuniti neke uvjete ako žele posjedovati psa snažnije pasmine, a ujedno će se mjerama dodatno zaštititi psi koji se koriste za borbe s obzirom na to da kastrirane pse nije moguće zlorabiti u tu svrhu.
3. Osnivanje Sektora za zaštitu životinja pri Ministarstvu poljoprivrede
Osnivanje sektora koje bi se bavilo zaštitom životinja unutar Ministarstva poljoprivrede omogućava bolju provedbu zakona i politika vezanih uz zaštitu životinja.
Sektor za zaštitu životinja bolje će razumjeti specifične potrebe i izazove u području zaštite životinja. Imat će više resursa da se bavi isključivo temom zaštite životinja, za što postoji izuzetno velika potreba. Nužno je povećanje broja zaposlenih na području zaštite životinja kako bi se uspjele napraviti izmjene Zakona o zaštiti životinja, ali i drugih propisa koji čekaju godinama. S nedostatnim brojem zaposlenih u nadležnoj Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane nemoguće je provesti i minimum, a kamoli sve potrebno. Zato sve godinama stagnira, životinje pate, a problemi za cijelu zajednicu samo se gomilaju.
4. Osnivanje inspekcije za zaštitu životinja pri Državnom inspektoratu
Inspekcija za zaštitu životinja unutar Državnog inspektorata omogućila bi bolju kontrolu i provođenje zakona vezanih za zaštitu životinja na terenu. Trenutačna situacija nije zadovoljavajuća i traži reformu.
Postojanje inspektora za zaštitu životinja omogućilo bi bržu, adekvatniju i stručniju reakciju na prijave zlostavljanja ili zanemarivanja životinja te povećalo ukupnu razinu nadzora nad primjenom zakona. Osim toga, povećanjem broja inspektora rasteretit će se trenutačni Sektor za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane.
5. Zabrana prodaje i trgovine krznom
Zabrana prodaje i trgovine krznom štiti životinje od patnje u industriji uzgoja krzna i potiče promjenu prema održivijim alternativama.
Etika, ali i znanstveni dokazi, ukazuju na to da je uzgoj životinja zbog krzna izuzetno okrutan prema životinjama koje pate cijeli svoj život te bivaju ubijene na užasno bolne i brutalne načine. Unatoč postojećoj i hvalevrijednoj zabrani uzgoja životinja za krzno, trebalo bi napraviti dodatan korak i zabraniti trgovinu krznom. Alternativni materijali za krzno sve su popularniji i mogu adekvatno zamijeniti upotrebu pravog krzna bez stvaranja dodatnih žrtava i znatno manje ekološke štete.
6. Regulacija držanja egzotičnih životinja i uvođenje Pozitivne liste
Hrvatska gotovo da nema nikakvu regulaciju držanja egzotičnih životinja i to je veliki problem. Pozitivna lista ograničava popis životinjskih vrsta koje se smiju uzgajati ili držati kao kućni ljubimci na one koje su pogodne za držanje u humanim uvjetima.
Uvođenje Pozitivne liste osigurava da se samo vrste koje su prikladne za držanje kao kućni ljubimci legalno uzgajaju i drže. Time se smanjuje rizik od zlostavljanja ili zanemarivanja životinja koje nisu prikladne za život u kućnim uvjetima, ilegalna trgovina egzotičnim vrstama, patnja onih životinja koje ne mogu živjeti ispunjen i prirodan život te koje nisu pripitomljene i u zatočeništvu izuzetno pate. Time se smanjuje i potreba njihova zbrinjavanja i štedi javni novac.
7. Potpuna zabrana držanja pasa na lancu
Zabrana držanja pasa na lancu nužna je i prijeko potrebna jer postojeća odredba zbog loše formulacije još uvijek omogućava neodgovornim skrbnicima da drže pse gotovo uvijek vezane, a komunalnim redarima otežava provedbu kontrole.
Psi koji su stalno vezani na lancu pate od zanemarivanja, tjeskobe i agresivnosti. Studije su pokazale da takvi psi imaju veću vjerojatnost da postanu opasni i agresivni prema ljudima i drugim životinjama. Stradavaju u elementarnim nepogodama jer nemaju mogućnost pobjeći i zaštititi se, često se ne mogu adekvatno zaštititi od sunca, kiše i ostalih vremenskih uvjeta te im općenito nedostaje interakcije s ljudima i ostalim psima.
8. Zabrana držanja svih životinja u cirkusima
Zabrana držanja životinja u cirkusima štiti životinje od zlostavljanja, okrutnog prisilnog treninga i životnih uvjeta koji ne zadovoljavaju njihove potrebe neovisno o tome radi li se o divljim ili domaćim životinjama.
Cirkusi koriste prisilne metode treninga kako bi kontrolirali životinje, što uzrokuje patnju i stres kao i pojavu psihičkih poremećaja, tzv. zoohoza. Mnoge životinje u cirkusima žive u skučenim i neadekvatnim uvjetima, a to negativno utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
9. Zabrana korištenja pridnenih koća u cijelom Jadranskom moru
Zabrana pridnenih koća štiti morski ekosustav od destruktivnog ribolova i čuva podvodni okoliš.
Pridnene koće kompletno uništavaju morske ekosustave uključujući koraljne grebene i podvodna staništa. Zabrana pridnenih koća pomogla bi u obnovi i očuvanju morskog okoliša, broju riba i ostalih morskih životinja te zaustavljanju klimatskih promjena.
10. Zabrana držanja divljih životinja u zatočeništvu privatnih osoba
Zabrana držanja divljih životinja u privatnom zatočeništvu štiti te životinje od loših uvjeta, zlostavljanja i neprikladnog tretmana i sprječava nastanka neželjenih primjeraka koje treba zbrinuti.
Držanje divljih životinja u privatnom zatočeništvu često rezultira lošim uvjetima i zanemarivanjem njihovih specifičnih potreba. Osim toga, takve prakse mogu poticati ilegalnu trgovinu divljim životinjama i ugrožavati njihovu populaciju u prirodi, dok pojedinci zarađuju na njihovoj patnji.
11. Uvođenje veganske opcije u javne ustanove poput vrtića, škola i studentskih restorana
Iako je u Hrvatskoj više od pet posto vegetarijanaca i vegana, a njihov broj stalno raste, taj rast ne odražava se na dostupnost veganskih obroka u javnim institucijama. Osim toga, sve više ljudi ne želi biti prisiljeno jesti namirnice životinjskog podrijetla u svakom obroku i žele izbor.
U školama, vrtićima i studentskim menzama nije moguće dobiti veganski obrok, iako se radi o osobama koje su građani kao i svi drugi i iako plaćaju poreze i doprinose zajednici na brojne načine. Danski sud nedavno je donio značajnu odluku da su vegani zaštićeni člankom 9. Europskog suda za ljudska prava. U presudi se navodi da ljudi koji vode veganski način života imaju pravo da se ne „tretiraju gore od ljudi bez veganskih uvjerenja koji su u sličnoj ili usporedivoj situaciji”. Hrvatska bi trebala slijediti taj primjer i omogućiti veganske obroke u svim javnim institucijama kako zbog vegana tako i svih ostalih koji barem povremeno žele odabrati veganski obrok.
12. Promocija niskougljičnih biljnih proizvoda i jela
Promocija niskougljične biljne prehrane pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova, smanjenju globalnog zatopljenja i promicanju održivog razvoja te podiže svijest građana o njegovoj važnosti.
Znanstveni dokazi pokazuju da prelazak na niskougljičnu biljnu prehranu smanjuje emisije stakleničkih plinova povezane s uzgojem životinja za hranu. Utjecaj stočarstva na klimatske promjene veći je od cjelokupnog prometa na fosila goriva. Također, biljna prehrana pokazala se u brojnim istraživanjima kao zdravija za ljude, što smanjuje i troškove u javnom zdravstvu. Smanjuje i iskorištavanje i zagađenje prirodnih resursa poput vode i zemlje.
13. Regulacija i oporezivanje uzgoja i trgovine životinjama
Kontrola obavezne registracije gospodarske djelatnosti uzgajivača životinja omogućila bi bolju kontrolu i nadzor nad uvjetima u kojima se životinje uzgajaju i dovela bi u red trgovinu milijunske vrijednosti.
Svaka gospodarska djelatnost po definiciji podliježe i poreznim propisima, a njima bi trebali podlijegati i uzgajivači kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, što se trenutačno ne radi. Državni inspektorat nadležan je provoditi inspekcijski nadzor nad uzgajivačima kućnih ljubimaca tako da svaku takvu djelatnost koja nije odgovarajuće registrirana (u smislu registracije gospodarske djelatnosti) zabrani i sankcionira.
14. Uvrštenje borbi pasa u Kazneni zakon
Borbe životinja su, nažalost, prisutne u Hrvatskoj. U praksi se mogu djelomično sankcionirati samo kroz općenite odredbe i nedovoljno visoke kazne, bez mogućnosti sankcioniranja onih koji sudjeluju kao gledatelji i uzgajivači.
Psi uzgajani za borbe podvrgnuti su napornim i nasilnim treninzima, mučenju i krvoločnim borbama, koje završavaju ozljedama i smrću, a kako je riječ o ilegalnim događanjima, ozljede pasa rijetko liječe veterinari. Organizatori i sudionici ostvaruju astronomske zarade putem klađenja i parenja pasa, kojim se želi postići njihova borbenost i agresivnost. Ako su psi spašeni i oduzeti, njihova rehabilitacija predstavlja veliki trošak lokalnim zajednicama, a takvi psi teže su udomljivi ili ostaju doživotno na teret skloništa.
15. Zabrana natjecanja u vuči trupaca – šlajsa
Korištenje konja za natjecanja u povlačenju trupaca, tzv. štraparijade ili šlajs, iznimno je okrutno jer se ne radi „samo” o natjecanju, već pripreme za takva natjecanja uključuju svakodnevno batinanje konja u štalama kao dio treninga.
I tijekom samih natjecanja konje se udara rukom, ubada štapovima s metalnim šiljcima ili čak bičuje do krvi. Iako su takva natjecanja već sada ilegalna i krše odredbe Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti životinja, zlostavljanje konja neće prestati dok se izričito ne zabrani takva vrsta iskorištavanja konja, odnosno štraparijade.
