24.05.24. Neizdavanje suglasnosti za održavanje štraparijade Mužilovčica
- poslano Veterinarskoj inspekciji
Poštovani,
iz javnih objava dobili smo informaciju da se u subotu 1. lipnja 2024. održava prva štraparijada na Lonjskom polju, u Mužilovčici, a organizator događanja je OPG Strmić: https://www.youtube.com/watch?v=gW92CnMtA5U. Na najavnom plakatu navodi se kao kontakt za informacije Željko Strmić: 098 9789 515 i informacija da će se ulaz naplaćivati 5 eura.
Nažalost, suočavamo se s bizarnom situacijom da veterinarska inspekcija, koja bi trebala štititi životinje i provoditi zakon, redovito daje suglasnost za održavanje štraparijada diljem Hrvatske kršeći pritom i sama zakonske odredbe po kojima bi morala postupati. Smatramo da se to treba promijeniti jer takvo postupanje inspekcije, osim što je protuzakonito, izaziva zgražanje građana, od kojih više od 80 posto njih u javnim anketama izražava želju da se štraparijade zabrane.
Definicija natjecanja je „sudjelovanje u sportskim nadmetanjima radi postizanja sportskih rezultata”. Tzv. štraparijade ili šlajs su događanja na kojima ljudi privežu za konje, pojedinačno ili u paru, trupce teške i više od dvije tone, a s ciljem zarade na konjima koji će u najkraćem vremenu dovući golemi trupac do kraja za to predviđene staze. Znamo da konji neće vući niti pretovarena kola, već će stati. Potpuno je jasno da neće niti dobrovoljno vući trupce od dvije tone. Konji nisu izabrali da se žele natjecati niti pokazuju da im vučenje teškog tereta predstavlja zadovoljstvo. Upravo suprotno! Ono što možemo vidjeti na štraparijadama je da se konji muče, povuku trupac pa stanu jer ne mogu dalje, upiru sve svoje snage da se pokrenu, čak i odbijaju vući, pokazuju snažnu uznemirenost, povlače se natrag, propinju na stražnje noge… U prirodi, propinjanje konja je snažan komunikacijski signal koji označava intenzivnu upozoravajuću situaciju nakon koje može slijediti napad. Tjeranje konja na takvu reakciju u okviru štraparijade izaziva u životinji stres i strah. Jasno je da konji neće dobrovoljno mučiti se i naprezati da povuku teret koji premašuje njihovu snagu. Njihovo povlačenje trupca uvjetovano je postupanjem i urlanjem njihovih vlasnika, koji ih s prednje strane grubo povlače za žvale, a potezanjem i dizgina i podbradnog lanca uzrokuju dodatnu oštru bol u ustima i čeljusti konja zbog pritiska žvala na jezik, desni i ispod na čeljust konja, što može dovesti do sitnih fraktura. Dodatni napor koji konji ulažu kako bi povukli preteški trupac rezultat je uvjetovane reakcije na strah od udarca pa reagiraju već na povik, deranje, podizanje ruke (ponekad i udaranje rukom po stražnjem dijelu tijela) ili zamah biča (ponekad i bičevanje). Konji na štraparijadama reagiraju poslušno ne zato što žele vući teške trupce, već zbog straha da će u protivnom dobiti batine. Naime, udaranje i batinanje konja dio je redovite „pripreme” za štraparijade. Prošle godine društvenim mrežama širila se upravo takva jedna snimka batinanja konja u naselju Orlovac kod Karlovca, kojima su se počinitelji hvalili, a koja nije izuzetak, već pravilo. DIRH je tom prilikom poduzimao mjere iz svoje nadležnosti i privremeno oduzeo premlaćivanog konja. Batinanje konja je i kazneno djelo iz članka 205. Kaznenog zakona, što se sankcionira kaznom zatvora i oduzimanjem životinje. Vlasnici konje „kondicijski treniraju” udaranjem drvenim batinama u štalama, iz dana u dan, godinama, a sve s ciljem da dobiju poslušne konje, koji će reagirati već na podizanje ruke ili zamah bičem i automatski povući teške trupce na „natjecanjima”. Sama ta činjenica dovoljna je da se za nijednu štraparijadu ne smije izdati suglasnost!
Članak 60. Zakona o zaštiti životinja propisuje da se korištenje životinja za natjecanja životinja može obavljati nakon što nadležni veterinarski inspektor izda suglasnost, a zahtjev za izdavanje suglasnosti dostavlja se nadležnom veterinarskom inspektoru najmanje sedam dana prije korištenja životinja i mora sadržavati popis svih životinja koje će se koristiti (vrstu, kategoriju i broj) te podatak o dosadašnjem načinu držanja i korištenja životinja, svrsi korištenja, uvjetima držanja životinja tijekom korištenja i mjestu održavanja natjecanja. Nažalost, veterinarska inspekcija u Hrvatskoj izdaje suglasnost za štraparijade pozivajući se na ove odredbe Zakona, a potpuno ignorirajući činjenicu da nije riječ o natjecanjima, iako ih organizatori vole tako nazivati jer time mučenju konja žele dati sportski natjecateljski legitimitet. Na štraparijadi u Velikoj Gorici 5. 5. 2024. bila je, prema najavi voditelja događanja, prisutna i veterinarska inspekcija. Unatoč tome, ignorirala je prizore koje smo vidjeli i snimili na licu mjesta: mnogi konji imali su ožiljke i rane na koži od udaraca i bilo je vidljivo da se boje svojih vlasnika, od kojih su ih neki udarali bičevima prije natjecanja, a konje su udarala bičevima i starija djeca. Bičevi su se prodavali kao suveniri i igračke za djecu, što dovoljno govori o mentalnom sklopu prisutnih i o tome što organizatori i sudionici ovakvih događanja smatraju dopuštenim i prikladnim u odnosu prema konjima. Jedan konj otrgnuo se od straha i počeo bježati okolo. Konji su posrtali od napora i više puta stali, da bi se vlasnici nakon kratke pauze nastavili derati na njih, pljeskati im iza leđa i povlačiti ih za žvale tjerajući ih da vuku dalje. Apsurdno je da veterinarska inspekcija u svemu tome nije vidjela temelja za postupanje. Natjecanja ne uključuju agresiju i dominaciju prema natjecateljima i inspekcija je morala reagirati kako bi osigurala dobrobit životinja.
Sve navedeno ukazuje da se štraparijade ne mogu smatrati natjecanjima, s obzirom na to da ono što se događa na tim događanjima nije „sudjelovanje u sportskim nadmetanjima radi postizanja sportskih rezultata”, već otvoreno maltretiranje i zlostavljanje konja! Dužnost je veterinarske inspekcije da ne izda suglasnost za događanja na kojima su konji izloženi mučenju, već da zabrani takvo postupanje prema životinjama.
No čak i kada bi inspekcija promatrala štraparijade kao natjecanja, i dalje ne bi smjela izdati suglasnost za njihovo održavanje jer članak 5. stavak 2. točka 11. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19) zabranjuje koristiti životinje za natjecanja „ako ih se pri tome prisiljava na ponašanje koje kod životinja izaziva bol, patnju, ozljede ili smrt”. Smisao štraparijada je upravo izazivanjem boli i patnje natjerati konje da povuku trupce, dakle, svaka štraparijada je u svojoj biti već protuzakonita. Da je tjeranje konja da vuku trupce mučenje životinja zaključio je i zakonodavac pa članak 5. stavak 2. točka 31. Zakona o zaštiti životinja zabranjuje „korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma i iznošenje ogrjevnog drva, osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara”. I u slučaju tzv. radnih konja i u slučaju konja koje iskorištavaju za štraparijade, konji doživljavaju bol, patnju, strah i stres zbog vuče teških tereta, koji premašuju njihove fizičke snage. Stoga je jasno da veterinarska inspekcija ne može primjenjivati različite kriterije u procjeni patnje koju konjima izaziva povlačenje teških tereta, i to ovisno o tome proživljavaju li tu patnju kada se muče da izvlače trupce iz šume ili se muče da povuku trupce zbog trivijalnih i besmislenih događanja u zabavne svrhe i u svrhu ostvarenja nelegalnog profita.
Osim zlostavljanja koje prethodi tzv. natjecanjima, i same štraparijade su golem napor i patnja za konje. Vlasnici i prije natjecanja tuku svoje konje i po sat vremena kako bi ih „nabrijali”. Događa se da konje i tijekom natjecanja udaraju rukom ili ubadaju štapovima. Konji su izloženi teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca. Kako imaju jako osjetljiv sluh pa čuju i ultrazvučne frekvencije, izlaganje buci izaziva im paniku i strah. Kada se nalaze na novoj, nepoznatoj lokaciji, još su reaktivniji na zvukove koje čuju nego kada su na poznatom terenu. Osim toga, konji pate i u transportu, s obzirom na to da ih često prevoze na velike udaljenosti, čak i iz susjednih država, i to tijekom vrućina, pri čemu se ne poštuju propisi vezani za prijevoz životinja.
Štraparijade ne služe promicanju ljubavi prema konjima, već profitiranju na mučenju životinja. Ističemo da pobjedniku poraste cijena na do 10 tisuća eura, a zlostavljači na takva dva-tri konja godišnje, koje jeftino kupe i skupo prodaju, zarade godišnju ili dvogodišnju plaću. Zaradu donosi i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura, što je također u nadležnosti DIRH-a, koji navedeno tolerira umjesto da spriječi i sankcionira nezakonito stjecanje profita, i to još na štetu životinja.
Naglašavamo još jednom da štraparijade nisu natjecanja jer su konji izloženi patnji i zlostavljanju, i prije i tijekom događanja, što ih čini ilegalnima. Kada veterinarska inspekcija izda suglasnost za takva događanja, i sama krši odredbe Zakona o zaštiti životinja, podržava mučenje konja i ignorira kontinuirana upozorenja udruga i građana koji najoštrije osuđuju i batinanje konja prije štraparijade i iskorištavanje konja zbog ljudske zabave i zarade. Osim toga, izdavanjem suglasnosti za održavanjem štraparijade veterinarska inspekcija jamči da nijedan konj koji sudjeluje na događanju nije izložen batinanju u štalama prije natjecanja, što je neodrživo.
S obzirom na to da su veterinarski inspektori, sukladno članku 31. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu, državni službenici, iz toga nadalje proizlazi da se na njih primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima (NN 155/23). Prema odredbi članka 108. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima te ako postupaju protivno zakonu. Iz članka 112. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, razvidno je da se, između ostaloga, teškim povredama službene dužnosti smatraju:
- „neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obaveza” (točka 1.)
- „nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je državni službenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti” (točka 2.).
(Ne)postupanje veterinarske inspekcije u slučajevima održavanja štraparijada očigledno je suprotno navedenim zakonskim propisima, kao i propisima iz područja veterinarstva i saznanjima da je zlostavljanje konja sastavni dio treninga za štraparijade. Stoga vas molimo da veterinarska inspekcija ne izdaje suglasnost za održavanje bilo koje štraparijade i da žurno donese rješenje o zabrani održavanja štraparijade u Mužilovčici 1. 6. 2024.
S poštovanjem,
Snježana Klopotan Kačavenda
Koordinatorica projekata
