Megafarme su izdaja naroda: “Prodajete vodu, zemlju i budućnost Hrvatske!”

Udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te 12 građanskih inicijativa, uz podršku 159 organizacija, uputili su otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske u kojemu traže hitno zaustavljanje planiranih industrijskih projekata intenzivnog…
Megafarme2026Dopisi medijima
SHARE

Udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te 12 građanskih inicijativa, uz podršku 159 organizacija, uputili su otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske u kojemu traže hitno zaustavljanje planiranih industrijskih projekata intenzivnog uzgoja i prerade peradi u Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji. Navode da se radi o međusobno povezanim zahvatima koji zajedno čine jedinstvenu industrijsku cjelinu s potencijalno razornim kumulativnim učincima na okoliš, vodne resurse, poljoprivredu i lokalne zajednice: „Ne obraćamo vam se protiveći se radu i razvoju naše države, već zato što postoje projekti koji po svojem opsegu, lokacijama, potrošnji resursa i mogućim posljedicama više nisu pitanje obične gospodarske aktivnosti, nego javnog interesa, zaštite voda, zdravlja ljudi, očuvanja prostora i odgovornosti države prema vlastitim građanima.”

Više od 170 udruga i građanskih inicijativa uputilo otvoreno pismo Vladi protiv industrijalizacije peradarstva

Gnoj, smrad i zagađena voda u neposrednoj blizini naselja i zaštićenih prirodnih područja

Organizacije ukazuju da se, prema dostupnoj dokumentaciji, planiraju zahvati sa stotinama milijuna pilića godišnje, desecima tisuća tona stajskog gnoja te velikim opterećenjem na vodu, zrak i infrastrukturu. Posebno naglašavaju činjenicu da se sve namjerava realizirati u neposrednoj blizini iznimno vrijednih prirodnih područja: „Jedan dio zahvata planira se na oko 35 metara od zaštićenog Značajnog krajobraza Sunjsko polje, a drugi na oko jedan kilometar od Parka prirode Lonjsko polje. To nisu udaljene industrijske zone, nego prostori neposredno vezani uz vodu, livade, pašnjake, sela i način života koji je stoljećima nastajao u suživotu s prirodom.” Dodaju da se slično planira i u Koprivničko-križevačkoj županiji kod Legrada, gdje bi industrijska farma bila na svega nekoliko desetaka i stotina metara od zaštićenih prirodnih područja, te u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, gdje se planiraju pogoni s milijunima pilića godišnje u blizini rijeka, naselja i zaštićenih prostora.

„Voda ne poznaje administrativne granice. Zrak ne poznaje parcelne čestice. Smrad ne staje na rubu katastra. Ptice, rijeke, podzemne vode i ljudi ne žive prema linijama nacrtanima u uredima”, ističu potpisnici. Upozoravaju i da bi posljedice takvih projekata, uz negativne posljedice na okoliš, uključivale i pad kvalitete života, gubitak ruralnog stanovništva i dugoročno napuštanje pogođenih područja: „Nitko ne želi odgajati djecu i graditi budućnost u smradu i zagađenju od intenzivnih farmi i klaonica.” Podsjećaju da iskustva drugih država pokazuju često nepovratne posljedice ovakvih sustava intenzivne proizvodnje. Zato, stoji u pismu, Hrvatska bi se prihvaćanjem ovakvih megakompleksa peradarske proizvodnje izložila ozbiljnom riziku neusklađenosti s ključnim propisima Europske unije i povećanom regulatornom pritisku u provedbi direktiva o nitratima, vodama, industrijskim emisijama i o procjeni utjecaja na okoliš.

Hrvatska ima pravo i obavezu odbiti projekte koji nisu u interesu njezinih građana, sve drugo je čin veleizdaje

Posljedice štetnih odluka ostaju desetljećima

Građanske inicijative traže od Vlade Republike Hrvatske donošenje jasne nacionalne odluke kojom bi se ovakvi projekti proglasili neprihvatljivima, provedbu kumulativnih i strateških procjena utjecaja svih povezanih zahvata te procjenu dugoročnih posljedica na vodne resurse i lokalne zajednice: „Ne radi se o pitanju treba li dokazivati štetnost ovakvih projekata jer o tome postoji opsežna stručna i znanstvena podloga. Svaki intenzivni uzgoj ima niz negativnih posljedica, a šteta poprima nepopravljive razmjere kada uzmemo u obzir da je riječ o trenutačno poznata 24 megaprojekta.”

Poručuju da građani Hrvatske odbijaju ovakve projekte na svojem prostoru te od Vlade traže da stane uz ljude, vodu, zemlju i budućnost zemlje, a ne uz modele koji dugoročno ostavljaju štetu i dobit privatnim interesima: „Ovakve odluke ne nestaju nakon jednog mandata; one ostaju desetljećima! Ako stavimo volju hrvatskog naroda u podređen položaj ne samo drugoj državi nego i inozemnom korporativnom kapitalu, nije li to čin veleizdaje?”

Žrtvovanje hrvatskih krajeva radi industrijskih farmi nije u interesu građana

Stoga apeliraju na Vladu da ne dopusti da se vrijedni hrvatski krajevi pretvore u štetan industrijski peradarski pojas: „Pozivamo vas da jasno stanete na stranu vode, zemlje, ljudi i dugoročnog interesa naše domovine. Dođite u Posavinu. Provezite se kroz sela uz Savu. Stanite kod Lonjskog polja. Pogledajte rode u Čigoču. Vidite Sunjsko polje. Otiđite do Mure i Drave, do Legrada i Velikog Pažuta. Pogledajte prostore koje se danas pokušava pretvoriti u okolinu industrijskih farmi, a onda sami sebi odgovorite: ‘Vrijedi li to žrtvovati?’” Zaključuju da ne vrijedi i da Hrvatska ima pravo i obavezu odbiti projekte koji nisu u interesu njezinih građana: „Voda nije roba. Priroda nije višak. Dom nije na prodaju!”

Prethodna objava
Otvoreno pismo Vladi RH
Sljedeća objava
Otvoreno pismo Vladi RH – megafarme

Najnovije

Najnovije