Uzgoj životinja za krzno i prijelazno razdoblje
Zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna donesena je uz čak deset godina prijelaznog razdoblja. Daljnje produljivanje prijelaznog razdoblja značilo bi prijevaru građana te nepravedan i nepotreban potez.
Zabrana uzgoja životinja radi krzna u Hrvatskoj donesena je Zakonom o zaštiti životinja 2006. godine. Odluka je donesena gotovo jednoglasno i uz podršku više od 73 posto građana Hrvatske. Raspravljalo se prvenstveno o duljini prijelaznog razdoblja, odnosno hoće li ono biti pet, sedam ili deset godina. Propisano je iznimno dugačko desetogodišnje prijelazno razdoblje koje istječe 1. siječnja 2017. Produljenje prijelaznog razdoblja predstavljalo bi kršenje ljudskih i životinjskih prava te negiralo samu bit funkcioniranja pravne države.
Šteta za uzgajivače koji su prestali s proizvodnjom
Većina uzgajivača činčila radi krzna poštovala je Zakon i prijelazno razdoblje te preorijentirala svoje poslovanje već nakon nekoliko godina. Manji broj uzgajivača svjesno je ignorirao zakonsku odredbu, odnosno prijelazno razdoblje, i sedam godina nakon početka prijelaznog razdoblja krenuo u inicijativu nepoštovanja Zakona i njegova rušenja. Prema izjavama nekih uzgajivača u medijima, neki od njih čak su namjerno pokretali ili širili svoju proizvodnju pred kraj prijelaznog razdoblja, što ukazuje na svjesnu namjeru suprotnu namjerama Zakona.
Zakonske odredbe vrijede jednako za sve i svi ih trebaju jednako provoditi. Produljenjem prijelaznog razdoblja pogodovalo bi se nekolicini uzgajivača koji nameću Hrvatskoj ideju zakonodavnog kaosa i anarhije, gdje svatko izigrava zakonske odredbe zbog svojih interesa. Također, produljenjem prijelaznog razdoblja Hrvatska bi poručila uzgajivačima koji su prestali s uzgojem da su pogriješili kada su poslovali sukladno Zakonu. Zakon o zaštiti životinja nema svrhu pogodovanja tvrtkama i pojedincima koji profitiraju na uzgoju i usmrćivanju životinja, nego propisuje zaštitu životinja sukladno dosad postignutim propisima o zaštiti životinja u drugim državama i etičkoj osviještenosti svojih građana. Primjeri drugih država pokazuju da se prijelazno razdoblje poštuje kao razumno propisan rok za uzgajivače.
Iako su sami uzgajivači činčila tvrdili da je preostalo 50-ak uzgajivača, što je tek petina od njihova broja iz vremena donošenja zabrane, Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je 2016. godine da je registrirano samo 20 uzgajivača. Ne zna se jesu li su svi i dalje aktivni te koliko ih je s radom započelo nakon donošenja zabrane, svjesno kršeći Zakon.
Šteta za činčile
Nizozemska je zabranila uzgoj činčila radi krzna još 1997. godine zbog nemogućnosti postizanja adekvatnih uvjeta za dobrobit činčila u uzgoju i etičkih razloga te volje građana, s prijelaznim razdobljem od deset godina, a imala je znatno veći broj uzgajivača, odnosno cijelu industriju.
Stručna mišljenja veterinara i ostalih stručnjaka za životinje navode da je nemoguće osigurati dobrobit činčila u uzgoju.
Produljenjem prijelaznog razdoblja dopustilo bi se preostalim uzgajivačima da nastave s okrutnom praksom koja je etički nedopustiva i uzrokuje patnju velikoga broja životinja.
Hrvatski građani protive se produljenju prijelaznog razdoblja
Dok vodeće europske države zabranjuju uzgoj životinja za krzno, Hrvatska bi produljenjem prijelaznog razdoblja učinila presedan u suprotnome smjeru. Proizvodnja krzna od činčila u Hrvatskoj znatno je manja u odnosu na vrijeme kada je donesena zabrana uzgoja i nema razloga za produljenje prijelaznog razdoblja.
Proizvodnja krzna nije važna za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, a popularnost krzna s godinama sve više opada. Većina hrvatskih i drugih europskih građana smatra da nije etički opravdano uzgajati i usmrćivati životinje radi proizvodnje krzna i snažno se protive produljenju prijelaznog razdoblja. Također, mišljenja veterinara, stručnjaka, političara, udruga civilnoga društva, modne industrije i poznatih osoba u Hrvatskoj podupiru ostanak zabrane uzgoja svih životinja u svrhu proizvodnje krzna, i to bez produljenja već ionako dugačkog prijelaznog razdoblja.
Ruganje zakonodavstvu i prebacivanje odgovornosti
Činjenica da se većina uzgajivača već nakon nekoliko godina preorijentirala, a preostala manjina namjerno ne poštuje prijelazno razdoblje, dokaz je da je deset godina bilo i više nego dovoljno te da nema nikakva uporišta u traženju produljenja.
Osim toga, produljivanje prijelaznog razdoblja značilo bi prebacivanje odgovornosti na drugu Vladu u drugom mandatu, kao i ohrabrivanje svih onih koji su namjerno odlučili ne poštovati Zakon. Time bi se odaslala poruka da će se možda otvoriti nova mogućnost za rušenje Zakona, što je nedopustivo prema hrvatskom zakonodavstvu, građanima, kao i životinjama koje Zakon treba zaštititi, te nije u skladu s već propisanom odredbom.
Stoga je važno zaštititi postojeću zakonsku odredbu koja već uključuje prijelazno razdoblje od 10 godina, a koje istječe 1 siječnja 2017., i spriječiti daljnju manipulaciju zakonskim odredbama.
![Foto: Ana-Maria Bljaić [ 785.86 Kb ]](/data/image_3_10819.jpg "Foto: Ana-Maria Bljaić [ 785.86 Kb ]")
