Savjetovanje s javno¹æu o Nacrtu prijedloga Kaznenog zakona 2026.
Savjetovanje s javno¹æu o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona 2026.: komentari udruge Prijatelji ¾ivotinja
U tijeku je Savjetovanje s javno¹æu o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Pozdravljamo èinjenicu da je Ministarstvo pravosuða, uprave i digitalne transformacije u ovom Nacrtu prepoznalo potrebu za daljnjim jaèanjem kaznenopravne za¹tite ¾ivotinja i predlo¾ilo va¾ne iskorake u tom podruèju. Posebno cijenimo ¹to su u Nacrt ukljuèena rje¹enja koja odgovaraju na probleme na koje na¹a udruga kontinuirano upozorava ukljuèujuæi uvoðenje zasebnog kaznenog djela spolnog iskori¹tavanja ¾ivotinja, znaèajno poveæanje kazni za ubijanje i muèenje ¾ivotinja te jaèanje za¹titne funkcije zabrane dr¾anja i nabavljanja ¾ivotinja. Smatramo da je rijeè o va¾nom koraku prema uèinkovitijoj kaznenopravnoj za¹titi ¾ivotinja, ¹to svesrdno podr¾avamo te oèekujemo da æe se u daljnjem radu na izmjenama uva¾iti i prijedlozi koje dostavljamo ovim putem.
U nastavku su na¹i komentari i prijedlozi:
Èlanak 31. – Povisivanje kazni za kazneno djelo „Ubijanje ili muèenje ¾ivotinja”
Podr¾avamo predlo¾ene izmjene èlanka 205. stavaka 1. i 2. Kaznenog zakona kojima se znaèajno poveæavaju kazne za ubijanje ili muèenje ¾ivotinja. Posebno pozdravljamo poveæanje kazne za kazneno djelo iz stavka 1. na raspon od ¹est mjeseci do pet godina zatvora te za kvalificirani oblik iz stavka 2., kada je djelo poèinjeno iz koristoljublja, na raspon od jedne do osam godina zatvora.
Smatramo da predlo¾ene izmjene predstavljaju va¾an korak u jaèanju kaznenopravne za¹tite ¾ivotinja i primjerenijem sankcioniranju najte¾ih oblika njihova zlostavljanja. Trenutaène kazne u Hrvatskoj za te¹ko zlostavljanje ¾ivotinja, usmræivanje i izlaganje nepotrebnim patnjama su maksimalno do dvije godine zatvora (tri godine u sluèaju koristoljublja) te do ¹est mjeseci za dugotrajno izlaganje ¾ivotinja tegobnom stanju. U mnogim zemljama Europske unije za slièna kaznena djela propisane su znatno veæe kazne. Primjeri ukljuèuju zatvorske kazne do pet ili deset godina, pa èak i do 12 godina, naroèito za djela poèinjena iz koristoljublja ili poèinjena na osobito okrutan naèin.
Osim toga, visina kazni propisana u èlanku 205. va¾eæeg Kaznenog zakona nije odgovarajuæa i ne osigurava pravednost ka¾njavanja u usporedbi s nekim drugim odredbama Kaznenog zakona. Primjerice, èlanak 235. („O¹teæenje tuðe stvari”) Kaznenog zakona predviða stro¾e sankcije nego za kazneno djelo ubijanja ili muèenja ¾ivotinja, iako su ¾ivotinje ¾iva biæa koja nesporno osjeæaju bol i patnju, ne samo fizièku nego i psihièku. Stoga potpuno podr¾avamo povisivanje kazni za kazneno djelo „Ubijanje ili muèenje ¾ivotinja”.
Predlo¾eno poveæanje kazni u velikoj mjeri odgovara prijedlozima koje je navodila na¹a udruga. Dodatno smo predlagali da se u èlanku 205. dodaju i sljedeæe odredbe:
„(xx) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga èlanka poèini iz koristoljublja, radi snimanja i distribuiranja videomaterijala ili iz drugih niskih pobuda,
kaznit æe se kaznom zatvora od tri do osam godina.
(xx) Ako su kaznenim djelima iz stavaka 1. i 2. ovoga èlanka prouzroèene te¹ke tjelesne ozljede, te¹ko naru¹avanje zdravlja ¾ivotinje ili smrt veæeg broja ¾ivotinja,
poèinitelj æe se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
(xx) Posebne naprave, sredstva, raèunalni programi ili podaci namijenjeni, prilagoðeni ili uporabljeni za poèinjenje ili olak¹avanje poèinjenja kaznenog djela iz prethodnih stavaka ovoga èlanka æe se oduzeti, a video materijal koji je nastao poèinjenjem kaznenog djela iz stavka 2. ovoga èlanka æe se i uni¹titi.”
Obrazlo¾enje:
Praksa pokazuje i potrebu sankcioniranja kaznenih djela poèinjenih radi snimanja i distribuiranja videomaterijala ili iz drugih niskih pobuda, kao i strogih kazni za sluèajeve u kojima djela iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka dovedu do te¹kih ozljeda, te¹kog naru¹avanja zdravlja ¾ivotinje ili do smrti veæeg broja ¾ivotinja. Time bi se popunila praznina u sada¹njem tekstu, gdje ne postoji zasebna kvalifikacija za iznimno te¹ke posljedice muèenja ili smrt veæega broja ¾ivotinja.
Èlanak 32. – Spolno iskori¹tavanje ¾ivotinja
Sna¾no podr¾avamo uvoðenje novog kaznenog djela spolnog iskori¹tavanja ¾ivotinja iz èlanka 205.b Kaznenog zakona. Sankcioniranje spolnog iskori¹tavanja ¾ivotinja kao samostalnog kaznenog djela u skladu je s ocjenom da je takvo pona¹anje izuzetno dru¹tveno neprihvatljivo i skandalozno, a ¾rtvi ostavlja te¹ke fizièke i psihièke posljedice. Internetska mre¾a razmjene fotografija i videosnimaka ovih kaznenih djela, gdje se poèinitelji doslovce natjeèu tko æe na okrutniji naèin silovati ¾ivotinje, omoguæava i motiviranje pojedinaca na izvr¹enje ovakvih ili sliènih kaznenih djela. Sve to ukazuje na njihovu visoku dru¹tvenu opasnost, a time i potrebu uvoðenja moguænosti znatno stro¾eg sankcioniranja poèinitelja propisivanjem spolnog iskori¹tavanja ¾ivotinja kao zasebnog kaznenog djela. Usporedna analiza 15 europskih zemalja pokazuje trend kriminalizacije seksualne zlouporabe ¾ivotinja kao zasebnog kaznenog djela (ne samo kao okrutnosti), s obrazlo¾enjem za¹tite dobrobiti ¾ivotinja i javne sigurnosti: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7341256/.
Rijeè je o iznimno va¾nom iskoraku jer se spolno opæenje sa ¾ivotinjom i drugi oblici spolnog iskori¹tavanja ¾ivotinja konaèno prepoznaju kao zasebno kazneno djelo, neovisno o tome je li potrebno dokazivati da je ¾ivotinji takvim postupanjem nanesena bol ili patnja. Time se ¹alje jasna pravna i dru¹tvena poruka da spolni odnos sa ¾ivotinjom predstavlja radikalnu zloupotrebu ranjivog biæa i ne mo¾e se relativizirati u okviru opæe kategorije zlostavljanja. Upravo je na¹a udruga predlagala takvo rje¹enje kako bi se uklonila postojeæa pravna praznina i onemoguæilo da kazneni progon ovisi o dokazivanju patnje i posljedica seksualnog nasilja nad ¾ivotinjom. ®ivotinje se nalaze u izrazito ranjivom polo¾aju: potpuno su ovisne o ljudima, ne mogu se za¹tititi od nasilja niti tra¾iti pomoæ, ne mogu verbalno prijaviti zlostavljanje i, ¹to je kljuèna pravna èinjenica, nikada ne mogu dati pristanak na seksualne radnje. Upravo zato njihov polo¾aj zahtijeva posebno kazneno-pravno prepoznavanje jer se prisila podrazumijeva veæ samom èinjenicom da je ¾ivotinja ukljuèena u spolni èin.
Posebno pozdravljamo i propisivanje stro¾e kazne ako je spolnim iskori¹tavanjem prouzroèena smrt ¾ivotinje te obavezno oduzimanje ¾ivotinje.
Istodobno predla¾emo dopuniti èlanak 205.b odredbama kojima bi se posebno sankcionirali proizvodnja, prodaja, distribucija i posjedovanje pornografskog materijala nastalog poèinjenjem ovog kaznenog djela. Takvo je postupanje va¾no za uèinkovito suzbijanje tr¾i¹ta takvog sadr¾aja, koje mo¾e poticati daljnje seksualno iskori¹tavanje ¾ivotinja. Stoga predla¾emo da u èlanku 205.b stavak 3. postane stavak 5. i da se èlanak dopuni sljedeæim stavcima:
„ (3) Tko prodaje, distribuira i posjeduje pornografski materijal nastao poèinjenjem kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga èlanka,
kaznit æe se kaznom zatvora od jedne do tri godine.
(4) Posebne naprave, sredstva, raèunalni programi ili podaci namijenjeni, prilagoðeni ili uporabljeni za poèinjenje ili olak¹avanje poèinjenja kaznenog djela iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga èlanka æe se oduzeti, a pornografski materijal koji je nastao poèinjenjem kaznenog djela iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga èlanka æe se i uni¹titi.”
Obrazlo¾enje:
Smatramo da bi time kaznenopravna za¹tita bila cjelovita, od samog poèinjenja djela do sprjeèavanja njegova dokumentiranja, ¹irenja i ponavljanja radi stvaranja ili distribucije takvog sadr¾aja. Visoke kazne za osobe koje snimaju i distribuiraju pornografske materijale spolnih odnosa sa ¾ivotinjama, kao i za internetske stranice i oglasnike koji omoguæavaju razmjenu takvih sadr¾aja, djelovale bi preventivno. Napominjemo da zakonodavstva drugih dr¾ava sankcioniraju veæ samu proizvodnju, prodaju, ¹irenje i posjedovanje pornografije koja prikazuje seksualne radnje sa ¾ivotinjama: primjerice, Njemaèka, ©vicarska, Latvija i Norve¹ka kaznom zatvora do tri godine, a Turska kaznom zatvora do èetiri godine.
Podr¾avamo stoga uvoðenje èlanka 205.b te predla¾emo njegovo dodatno dopunjavanje u navedenom dijelu.
Èlanak 9. – Zabrana dr¾anja i nabavljanja ¾ivotinja
Podr¾avamo predlo¾enu izmjenu èlanka 76.a stavka 1. Kaznenog zakona kojom se rijeè „mo¾e” zamjenjuje rijeèju „æe”.
Smatramo posebno va¾nim ¹to se time osigurava da se poèinitelju koji predstavlja opasnost od ponavljanja istog ili sliènog kaznenog djela sigurnosna mjera zabrane dr¾anja i nabavljanja ¾ivotinja ne izrièe proizvoljno, nego obavezno. Time se jaèa preventivna funkcija kaznenog prava i neposredno smanjuje rizik od ponovnog zlostavljanja ¾ivotinja.
Predla¾emo i izmjene stavka 2. èlanka 76.a tako da glasi:
„(2) Mjera iz stavka 1. ovoga èlanka izrièe se u trajanju od pet do deset godina. Ako je mjera izreèena poèinitelju osuðenom za nehotièno kazneno djelo, njezino trajanje ne mo¾e biti dulje od pet godina. Poèinitelju koji je osuðen na kaznu zatvora, a nije mu izreèena uvjetna osuda niti je kazna zatvora zamijenjena radom za opæe dobro, mjera iz stavka 1. ovoga èlanka izreæi æe se u trajanju koje je od pet do deset godina dulje od izreèene kazne zatvora.”
Obrazlo¾enje:
Postoji potreba poveæanja trajanja sigurnosne mjere zabrane dr¾anja i nabavljanja ¾ivotinja s dosada¹njih jedne do pet godina na pet do deset godina. Prema èlanku 66. Kaznenog zakona, sigurnosne mjere (ukljuèujuæi zabranu dr¾anja i nabavljanja ¾ivotinja), imaju cilj otkloniti „okolnosti koje omoguæavaju ili poticajno djeluju na poèinjenje novog kaznenog djela”. Kod poèinitelja koji su npr. silovali ¾ivotinje ili sustavno zlostavljali ¾ivotinje ta okolnost (imanje i nabava ¾ivotinja) oèito predstavlja aktivni rizik ponavljanja djela. Dulji vremenski rok zabrane izravno podr¾ava ciljeve specijalne prevencije – sprjeèavanja novih kaznenih djela.
Za najte¾a kaznena djela protiv ljudi (npr. seksualna djela nad maloljetnicima) Zakon propisuje sankcije i mjere dugotrajnije naravi. Iako zabrana dr¾anja ¾ivotinja nije istovjetna zabrani obavljanja zanimanja ili zabrani pribli¾avanja ¾rtvi, s obzirom na sklonost recidivista ka ponovnom kori¹tenju ¾ivotinja za nasilje, razmjerno je da i ova mjera traje dulje. Dodatno, i kod npr. mjere zabrane pribli¾avanja ¾rtvi iz èlanka 73. stavka 2. Kaznenog zakona propisano je trajanje mjere od jedne do pet godina. S obzirom na to da su npr. muèenje ili silovanje ¾ivotinja neusporedivo ozbiljniji prekr¹aji, mo¾e se opravdano veæa kazna.
Odgovarajuæe o¹trija i dulja mjera odvraæa potencijalne poèinitelje i poma¾e u dugoroènom reintegracijskom procesu – onemoguæava im da u razdoblju najveæe potrebe (prvih pet do deset godina nakon presude) raspola¾u ¾ivotinjama. Pritom ostaje moguænost ranije revizije mjere jer sud prema opæim pravilima, propisanima èlankom 76.a stavkom 4. Kaznenog zakona, mo¾e obustaviti izvr¹enje ako se poka¾e da je opasnost nestala.
Osim svega navedenoga, posebno te¹ki oblici zlostavljanja ¾ivotinja, kao ¹to je npr. seksualno iskori¹tavanje ¾ivotinja, izazivaju veliko zanimanje i zgra¾anje javnosti. Dulja zabrana slala bi jasnu poruku dru¹tvene osude i podupirala strate¹ke ciljeve za¹tite dobrobiti ¾ivotinja.
Èlanak 1. – Sigurnosna mjera zabrane dr¾anja i nabavljanja ¾ivotinja za neubrojive osobe
Zahvaljujemo ¹to je Ministarstvo prihvatilo prijedlog da se sigurnosna mjera zabrane dr¾anja i nabavljanja ¾ivotinja mo¾e izreæi i neubrojivoj osobi. Stoga podr¾avamo dopunu èlanka 24. stavka 4. Kaznenog zakona kojom se meðu sigurnosne mjere koje se mogu izreæi neubrojivoj osobi uvr¹tava i zabrana dr¾anja i nabavljanja ¾ivotinja.
U èlanku 24. Kaznenog zakona ureðeno je da se neubrojivoj osobi ne mo¾e izreæi kazna, nego se s njom postupa prema odredbama Zakona o za¹titi osoba s du¹evnim smetnjama, dok se za postupanje koje ne ostaje bez posljedica mogu primijeniti sigurnosne mjere. Dosada¹nji katalog mjera u stavku 4. obuhvaæa zabranu obavljanja du¾nosti ili djelatnosti, zabranu upravljanja vozilom, zabranu pribli¾avanja, udaljenje iz zajednièkog kuæanstva i zabranu pristupa internetu. Dopuna stavka 4. ogranièenjem dr¾anja i nabavljanja ¾ivotinja uvodi specifiènu, preventivnu mjeru usmjerenu na sprjeèavanje ponovne ¹tete ¾ivotinjama i okolini u sluèajevima kada je u pro¹losti do¹lo do zlostavljanja ili nemara nad ¾ivotinjom. Rijeè je o va¾noj preventivnoj mjeri kojom se omoguæava za¹tita ¾ivotinja i u sluèajevima kada poèinitelju zbog neubrojivosti nije moguæe izreæi kaznu. Smatramo osobito va¾nim da kaznenopravni sustav i u takvim sluèajevima mo¾e sprijeèiti ponavljanje opasnog pona¹anja prema ¾ivotinjama.
Dopuna zakonske odredbe omoguæava sinkroniziranu primjenu medicinske za¹tite i sigurnosne mjere u kriminalno–pravnom smislu, pa æe nadle¾ni sud pri jednom odluèivanju moæi propisati i hospitalizaciju (prema Zakonu o za¹titi osoba s du¹evnim smetnjama) i istodobno zabraniti dr¾anje i nabavu ¾ivotinja (prema Kaznenom zakonu). Time se postavlja jedinstven, dosljedan standard primjene sigurnosnih mjera usklaðujuæi svrhu medicinskog tretmana neubrojive osobe i nu¾ne preventivne mjere u kaznenopravnom podruèju.
Èlanak 52. – Zlostavljanje ¾ivotinja ne mo¾e se pravno oznaèiti kao produljeno kazneno djelo
Predla¾emo pro¹iriti èlanak 52. (Produljeno kazneno djelo) va¾eæeg Kaznenog zakona i na kaznena djela koja predstavljaju napad na ¾ivot, tijelo ili slobode ¾ivotinje tako da se iza rijeèi: „osobe” dodaju rijeèi: „ili ¾ivotinje”, i da odredba glasi:
„(2) Kaznena djela koja predstavljaju napad na ¾ivot, tijelo, spolnu ili druge slobode osobe ili ¾ivotinje ne mogu se pravno oznaèiti kao produljena.”
Obrazlo¾enje:
Podr¾avamo smjer predlo¾enih izmjena Kaznenog zakona kojima se dodatno jaèa kaznenopravna za¹tita ¾ivotinja te predla¾emo da se u tom okviru razmotri i dopuna èlanka 52. stavka 2. va¾eæeg Kaznenog zakona na naèin da se zabrana pravnog oznaèavanja kaznenog djela kao produljenog pro¹iri i na kaznena djela koja predstavljaju napad na ¾ivot, tijelo, spolnu ili druge slobode ¾ivotinje.
Spolno iskori¹tavanje ¾ivotinja posebno je okrutan oblik zlostavljanja ¾ivotinja, zbog èega je nu¾no njegovo sankcioniranje kao zasebnog kaznenog djela. Pritom je svaka ¾ivotinja ne samo razlièita zbog pripadnosti drugoj vrsti, veæ i unutar iste vrste postoje razlièite osobnosti, èemu svjedoèi svatko tko ima iskustvo su¾ivota sa psom, maèkom ili nekim drugim kuænim ljubimcem. S obzirom na ranjivi polo¾aj ¾ivotinja u odnosu u kojima ih netko spolno iskori¹tava te na pro¾ivljenu fizièku i psihièku bol i patnju, nu¾no je svako pojedinaèno te¹ko zlostavljanje ¾ivotinje pravno vrednovati kao zaseban napad na zasebnu ¾rtvu. Zato postoji potreba da se jednako tretira svaki pojedinaèni napad na ¾ivotinju i da se za svaku silovanu ¾ivotinju izrièe zasebna kazna, a zatim jedinstvena, sukladno èlanku 51. Kaznenog zakona. Ovo isto vrijedi i za sva druga kaznena djela – ubijanje, muèenje i napu¹tanje ¾ivotinja.
Ovim prijedlogom jasno se utvrðuje da svako pojedinaèno zlostavljanje ¾ivotinje podlije¾e zasebnom ka¾njavanju, bez moguænosti zakonskog oznaèavanja kao „produljenog kaznenog djela”, a ¹to je uglavnom sluèaj u praksi, iako se radi o iznimno te¹kim kaznenim djelima.
Smatramo da bi ovakva dopuna bila logièan nastavak predlo¾enog jaèanja kaznenopravne za¹tite ¾ivotinja te molimo predlagatelja da razmotri ovaj prijedlog.
Prijedlog novog èlanka 205.c: Borbe ¾ivotinja
Predla¾emo uvr¹tavanje novoga èlanka 205.c, koji glasi:
„(1) Tko uzgaja, proda ili preda drugome ¾ivotinju za borbe, obuèava ¾ivotinje za borbe, organizira borbe ¾ivotinja, ogla¹ava borbe, organizira klaðenje ili sudjeluje u klaðenju u vezi s borbama ¾ivotinja, kao gledatelj prisustvuje borbama ¾ivotinja ili omoguæava prisustvovanje maloljetnoj osobi, kaznit æe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga èlanka poèini iz koristoljublja, radi snimanja i distribuiranja videomaterijala ili iz drugih niskih pobuda ili ako su kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga èlanka prouzroèene te¹ke tjelesne ozljede, te¹ko naru¹avanje zdravlja ili smrt ¾ivotinje, kaznit æe se kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(3) ®ivotinja iz ovoga èlanka oduzet æe se.”
Obrazlo¾enje:
Borbe ¾ivotinja kategorizirane su kao prekr¹aj, no bez propisane kazne, pa se u praksi mogu djelomièno sankcionirati samo kroz opæenite odredbe i nedovoljno visoke kazne propisane èlankom 205. Kaznenog zakona, bez moguænosti sankcioniranja onih koji sudjeluju kao gledatelji i uzgajivaèi/prodavatelji ¾ivotinja za borbe, ¹to potièe recidivizam. Primjerice, po cijeloj Hrvatskoj vrlo su ra¹irene borbe pasa, no te¹ko ih je dokazati jer se odvijaju skrivene daleko od oèiju javnosti. Borbe pasa dio su organizirane, ponekad i meðunarodne, mre¾e kriminala, ¹to ukljuèuje uzgoj, prodaju i obuèavanje pasa za tu svrhu, pri èemu su psi podvrgnuti napornim i nasilnim treninzima, muèenju i krvoloènim borbama, koje zavr¹avaju ozljedama i smræu pasa. Kako je rijeè o ilegalnim dogaðanjima, ozljede pasa rijetko lijeèe veterinari, a ako i lijeèe, tada su i oni ukljuèeni u kazneno djelo muèenja ¾ivotinja, koje ne prijavljuju. Organizatori i sudionici ostvaruju astronomske zarade putem klaðenja i parenja pasa, èime se ¾eli postiæi njihova borbenost i agresivnost. Organizatori, ujedno i vlasnici borbenih pasa, distribuiraju videosnimke borbi reklamirajuæi ovu krvavu razonodu. Borbe se redovito odr¾avaju, a ako i kada su psi spa¹eni i oduzeti, njihova rehabilitacija u ionako veæ prepunim skloni¹tima je duga. To predstavlja veliki tro¹ak lokalnim zajednicama koje su du¾ne financirati rad skloni¹ta za ¾ivotinje, tro¹ak struènjaka koji rade na resocijalizaciji pasa, a takvi psi te¾e su udomljivi ili ostaju do¾ivotno neudomljivi i na teret skloni¹ta.
Kako borbe ¾ivotinja imaju sve elemente kaznenog djela, prije nego prekr¹ajnog, svrha ka¾njavanja bolje bi se postigla reguliranjem borbi i organiziranja borbi ¾ivotinja kao kaznenog djela, po uzoru na neke druge dr¾ave, npr. Kanadu koja poèinitelje sankcionira kaznom zatvora do pet godina, Maðarska s tri do pet godina zatvora, ©vicarska takoðer zatvorskom kaznom, kao i Crna Gora u kojoj je odredbama Kriviènog zakonika od prosinca 2023. godine propisana kazna zatvora do tri godine. Izmjenama Kaznenog zakona u Italiji od lipnja 2025. oni koji organiziraju borbe ¾ivotinja mogu dobiti dvije do èetiri godine zatvora, s kaznama do 30 000 eura za sudionike: https://euroweeklynews.com/2025/06/04/fines-up-to-e60000-and-jail-time-introduced-to-protect-animals. U srpnju 2025. izglasane su izmjene Kaznenog zakona u Bugarskoj prema kojima se organiziranje ili sudjelovanje u borbama ¾ivotinja ili uzgoj, dresura ili davanje ¾ivotinja za takve borbe ka¾njava s jednom do ¹est godina zatvora i novèanom kaznom, a ako se borbe snimaju radi distribucije, kazna se poveæava na dvije do osam godina zatvora: https://www.bta.bg/en/news/933119-bulgarian-parliament-increases-penalties-for-animal-cruelty.
Borbe ¾ivotinja, bez obzira na vrstu, poèivaju na istom obrascu okrutnosti: namjernom poticanju agresije, nano¹enju boli, straha i ozljeda ¾ivotinji radi zabave, klaðenja ili profita. Svaka ¾ivotinjska borba ukljuèuje istu razinu patnje, istu dru¹tvenu opasnost, iste kriminogene obrasce i istu povezanost s ilegalnim klaðenjem, organiziranim kriminalom i nasiljem u zajednici. Posebno imenovanje borbi ¾ivotinja kao kaznenog djela jaèa preventivni uèinak jer svatko tko razmi¹lja o ukljuèivanju u tu djelatnost odmah æe vidjeti da ga oèekuju o¹tre sankcije. Pravnici, policija i sudovi dobit æe precizno zakonsko upori¹te, bez traganja za analogijom u èlanku 205. ili primjenom razlièitih prekr¹ajnih odredbi.
Osim toga, uvr¹tavanjem borbi ¾ivotinja kao kaznenoga djela Hrvatska æe ispuniti preporuke Europske komisije i Vijeæa Europe za jaèanje kaznenopravne za¹tite protiv organiziranog nasilja nad ¾ivotinjama.
Prijedlog novoga èlanka 302.a: Obaveza prijavljivanja kaznenog djela ubijanja ili muèenja ¾ivotinja
Predla¾emo uvr¹tavanje novoga èlanka 302.a, koji glasi:
„(1) Tko zna da je poèinjeno kazneno djelo protiv ¾ivotinja iz èlanka 205. ovoga Zakona i to neodgodivo ne prijavi nadle¾nim tijelima,
kaznit æe se novèanom kaznom do pedeset dnevnih iznosa ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Slu¾bena ili druga odgovorna osoba koja je za poèinjenje kaznenog djela iz stavka 1. saznala obavljajuæi svoju du¾nost i ne prijavi ga,
kaznit æe se kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga èlanka ne primjenjuju se izuzeæa iz èlanka 302. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
(4) Sud mo¾e uz kaznu odrediti i sigurnosnu mjeru oduzimanja predmeta kojim je djelo poèinjeno ako postoji opasnost od njegova ponavljanja.”
Obrazlo¾enje:
Predla¾emo da se odmah nakon èlanka 302. uvede novi èlanak 302.a kojim se propisuje obaveza prijavljivanja kaznenog djela ubijanja ili muèenja ¾ivotinja. Ovo rje¹enje u potpunosti prati model iz èlanka 302. (obaveza prijave najte¾ih kaznenih djela), a primjenom na èlanku 205. KZ-a osigurava da svatko tko dozna za takvo djelo bude pravovremeno du¾an obavijestiti policiju ili dr¾avno odvjetni¹tvo.
Takoðer, predla¾emo da se u èlanak 65. doda sigurnosna mjera „oduzimanje predmeta kojim je djelo poèinjeno” radi sprjeèavanja ponavljanja djela. Naime, predlo¾enom stavku 4. u novom èlanku 302.a dodaje se meðu sigurnosne mjere i moguænost oduzimanja predmeta kojim je djelo poèinjeno. Ta bi mjera poèela teæi od izvr¹nosti presude (kao i sve druge sigurnosne mjere), prema èlanku èlanku 67.a, trajala bi dok postoji opasnost da bi predmet mogao poslu¾iti za novo djelo te bi podlijegala obaveznom preispitivanju opravdanosti.
Uzimajuæi u obzir da se radi o propustu (neèinjenju), odnosno o kaznenom djelu „pomoæi poèinitelju nakon poèinjenja djela”, ali usmjerenom na za¹titu ¾ivotinja, u stavku 1. predlo¾enog novog èlanka predla¾emo kaznu zatvora do jedne godine ili novèanu kaznu do 50 dnevnih iznosa. Taj prijedlog omoguæava sudu dovoljnu fleksibilnost da kaznu proporcionalno prilagodi te¾ini konkretnog sluèaja, a istovremeno ostaje u okvirima zakonom propisanog minimuma i maksimuma dnevnog iznosa prema stavcima 2. i 4. èlanka 42. KZ-a.
Stoga predla¾emo uvoðenje obaveze prijave zlostavljanja ¾ivotinja kao nadopunu postojeæeg okvira kaznenih djela protiv ¾ivotinja iz èlanka 205. KZ-a, kojim se ¹tite ranjivi subjekti od nepotrebnih patnji i zlostavljanja te radi usklaðivanja s modelom iz èlanka 302. KZ-a., prema kojemu se veæ propisuje graðanska i slu¾bena obaveza prijave te¾ih kaznenih djela radi pravovremenog otkrivanja i suzbijanja kriminaliteta. Obavezom prijave omoguæava se br¾a reakcija nadle¾nih tijela, pravovremeno oduzimanje ¾ivotinja i pokretanje postupka protiv poèinitelja, a to jaèa preventivnu funkciju kaznenog prava i ranije za¹tite ¾ivotinja.
Preno¹enje zaraznih bolesti ¾ivotinja te proizvodnja i promet ¹tetnih sredstava za lijeèenje ¾ivotinja
Podr¾avamo predlo¾ene izmjene èlanaka 33. i 34. Nacrta prijedloga kojima se kroz izmjene èlanaka 206. i 207. va¾eæeg Kaznenog zakona pro¹iruje opseg kaznenopravne za¹tite te poveæavaju propisane kazne za kaznena djela povezana s preno¹enjem zaraznih bolesti ¾ivotinja te proizvodnjom i prometom ¹tetnih sredstava za lijeèenje ¾ivotinja.
Podr¾avamo i predlo¾ene izmjene koje se odnose na kaznena djela protiv okoli¹a, kojima se dodatno jaèa kaznenopravna za¹tita okoli¹a i osigurava uèinkovitije sankcioniranje najte¾ih oblika ugro¾avanja okoli¹a.
Nesavjesno pru¾anje veterinarske pomoæi i Neovla¹teno obavljanje veterinarske djelatnosti
Podr¾avamo prijedloge sadr¾ane u èlancima 35. i 36. Nacrta prijedloga. Posebno smatramo va¾nima predlo¾ene izmjene èlanka 208. va¾eæeg Kaznenog zakona, kojima se zakonski opis kaznenog djela pro¹iruje na ¹iri oblik oèito nesavjesnog postupanja pri obavljanju veterinarske djelatnosti. Pozdravljamo i poveæanje propisane kazne za ovo kazneno djelo.
Podr¾avamo i uvoðenje novog kaznenog djela neovla¹tenog obavljanja veterinarske djelatnosti iz èlanka 208.a Kaznenog zakona. Smatramo da navedene izmjene predstavljaju dodatno va¾no jaèanje kaznenopravne za¹tite ¾ivotinja te pridonose uèinkovitijem sankcioniranju postupanja kojima se ugro¾ava njihovo zdravlje i dobrobit.
