Gnojivo kao boomerang
'Moderna gnojiva baziraju se na dušiku, no na žalost sva gnojiva koja upotrebljavaju farmeri ne ostaju u tlu. Neka se ispiru u potoke, rijeke i jezera gdje dušik može izazvati otrovno cvjetanje. To se dešava kada alge koje prirodno rastu u vodi počnu usvajati višak dušika. Zbog toga što su pognojene, alge počnu rasti brže bez kontrole, zatvarajući pristup sunčevog svjetla ostalim biljkama i životinjama. To cvjetanje može iskoristiti sav kisik u vodi, na taj način gušeći vodene biljke i životinje do smrti.
'Postoje i drugi problemi za okoliš. Zato jer se ogroman broj životinja na farmama diljem Europe i SAD-a drži u hangarima, ima toliko gnoja da nitko ne zna što s njime učiniti. Ima ga previše da bi se njime pognojila zemlja, a preotrovan je da bi se ispustio u rijeke. Zovu ga mrlja (što je samo ljepše ime za tekuća govna) a čuvanog u jezerima zovu ga (vjerovali ili ne) laguna.'*
Populacija životinja na farmama proizvodi 550 tona izmeta svake sekunde, što je 20 puta više od količine ljudskog izmeta!
'Samo u Njemačkoj i Nizozemskoj postoje 3 tone uskladištenog tekućeg gnojiva za svakog člana populacije što se sveukupno približava broju od 200 milijuna tona te tvari. Preko složenih serija kemijskih reakcija kiselina isparava iz tekućeg gnojiva uzrokujući kisele kiše. U nekim dijelovima Europe tekuće gnojivo predstavlja najveći pojedinačni uzročnik kiselih kiša što izaziva ogromno uništavanje okoliša - ubijanje drveća, beživotnost rijeka i jezera te oštećenje tla. Velik dio njemačkih Crnih Šuma umire, u Švedskoj su neka jezera gotovo potpuno mrtva, a u regiji Pel u Nizozemskoj 90% drveća je umrlo zbog kiselih kiša uzrokovanih svinjskim izmetom.'*
Situacija je ista s amonijakom. Stočne farme uzrokuju 85% ukupnog isparavanja dušika u obliku amonijaka koji se smatra glavnim uzročnikom umiranja šuma. Amonijak iz životinjskih otpada i umjetnih gnojiva uzrokuje kisele kiše koje uništavaju vodeni i biljni život. 528.000 tona amonijaka godišnje isparava samo u Njemačkoj. Amonijak i dušik mogli bi se u znatnoj mjeri smanjiti reduciranjem stočnih farmi što znači promjenama u prehrani te redukcijom iznošenja životinjskog otpada. Ovo bi bilo poželjno ne samo radi ekološkog aspekta već također i ekonomskog - s obzirom na visoke troškove u svrhu pošumljavanja.
Institut za zdravlje i očuvanje okoliša Nizozemskoj navodi: 'Dušik koji isparava u zrak iz životinjskog otpada u obliku amonijaka otrov je za okoliš koji uzrokuje kisele kiše i druge oblike kiselina. Plin amonijak koji dolazi iz štala gdje se drže goveda uzrokuje više štete nego svi automobili i tvornice na svijetu zajedno.'
* Isječci iz knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan britanske autorice Juliet Gellatley
![Refleksija u moru [ 48.35 Kb ]](/data/image_2_873.jpg "Refleksija u moru [ 48.35 Kb ]")
![Farma svinja [ 125.01 Kb ]](/data/image_3_874.jpg "Farma svinja [ 125.01 Kb ]")
