Životinje i njihova prava (FAQ)
Često postavljana pitanja (FAQ) o životinjama i njihovim pravima
ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD PRAVIMA ŽIVOTINJA?
Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu, neovisno o tome da li ih ljudi smatraju 'slatkima', da li su korisne za ljude, da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep, koristan, pa i ako ga nitko ne voli). To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za hranu, za odjeću, za zabavu ili za eksperimentiranje.
KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU 'PRAVA ŽIVOTINJA' I 'DOBROBITI ŽIVOTINJA'?
Teorije o dobrobiti životinja prihvaćaju da životinje imaju prava, no dozvoljavaju da im ta prava budu uskraćena tako dugo dok postoje dobrobiti za čovjeka, za koje se smatra da opravdavaju takvu žrtvu.
Prava životinja znače da životinje, kao i ljudi, imaju prava koja ne mogu biti žrtvovana ili uskraćena, samo zato jer bi to moglo koristiti drugima. Međutim sam status prava ne znači da su ta prava apsolutna; životinjska prava, baš kao i ljudska moraju ponekad biti ograničena, a različita prava svakako mogu doći i u konflikt.
Prava životinja znače da one nisu naše vlasništvo koje možemo koristiti za hranu, odjeću, zabavu ili za eksperimentiranje. Dobrobit životinja dopušta sve to, tako dugo dok se to čini na 'human' način.
KAKVA PRAVA BI ŽIVOTINJE TREBALE IMATI?
Životinje imaju pravo na ravnopravno razmatranje njihovih interesa. Primjerice, pas zasigurno ima pravo da mu se nepotrebno ne nanosi bol. Naša je dužnost da uzmemo u obzir i poštujemo to pravo psa. Međutim, životinje nemaju uvijek ista prava kao i ljudi, jer životinjski interesi nisu uvijek isti kao naši, a neka bi prava bila neprimjenjiva na živote životinja. Na primjer, pas nema svog interesa u tome da glasa, pa stoga i nema pravo glasanja, jer to bi bilo jednako besmisleno kao i dati to pravo djeci.
KAKO ODREDITI GRANICU?
Poznati humanist Albert Schweitzer, koji je za svoga života učinio mnogo dobra i za ljude i za životinje, našao bi vremena da se sagne i pomakne crva s vrućeg pločnika na hladniju zemlju. Svjestan problema i odgovornosti koje sa sobom nosi razvijena etika, rekao je da svi mi trebamo 'živjeti svakodnevno od odluke do odluke, donoseći je za svaki slučaj posebno, najmudrije i najmilosrdnije što možemo'.
Ne možemo zaustaviti svu patnju, no to ne znači da ne bismo trebali zaustaviti onu koju možemo. U današnjem svijetu praktično neograničenih izbora, za većinu nas obično postoje 'pažljiviji, nježniji' načini da se nahranimo, obučemo, zabavimo ili obrazujemo, nego ubijanjem životinja.
ŠTO JE S BILJKAMA?
Trenutno nemamo razloga vjerovati da biljke mogu trpjeti bol, jer one nemaju centralni nervni sistem, nervne završetke, niti mozak. Teoretizira se da je glavni razlog zbog kojeg životinje imaju sposobnost osjećanja boli, jedan vid samozaštite. Ako taknete nešto što nanosi bol i može vas ozlijediti, bol će vam pomoći da naučite ubuduće se toga kloniti. Budući da se biljke ne mogu kretati i nemaju potrebe učiti izbjegavati određene situacije, taj im je osjet suvišan.
Biljke se fiziološki potpuno razlikuju od sisavaca. Ako odrežemo jednu granu na biljci, narast će druga (to se ne može reći za životinjske udove). Za razliku od dijelova tijela životinja, mnogi dijelovi višegodišnjih biljaka, voća i povrća mogu se ubirati nanovo i nanovo, što neće izazvati smrt biljke ili stabla.
Ukoliko je netko zabrinut zbog utjecaja poljoprivrede na okoliš treba znati da je i tada vegetarijanska prehrana u znatnoj prednosti u odnosu na mesnu, budući da se danas velika većina žitarica i mahunarki uzgaja za prehranu stoke. Jedući biljke direktno, a ne životinje poput krava koje moraju pojesti 16 kilograma bilja kako bi proizvele jedan kilogram mesa, spašava se puno više života biljaka (i uništava se manje tla).
NIJE LI I HITLER ZASTUPAO PRAVA ŽIVOTINJA?
Iako su nacisti tvrdili da žele donošenje zakona o zabrani vivisekcije, oni to nisu učinili. U stvarnosti zakon ih je obvezivao da svoje eksperimente najprije izvode na životinjama, prije nego ih počnu izvoditi na ljudima. Eksperimenti na ljudima nisu zamijenili one na životinjama; upravo suprotno, eksperimenti na životinjama omogućili su one na ljudima. John Vyvyan u svom djelu The Dark Face of Science to je ispravno rezimirao: 'Eksperimenti vršeni na zatvorenicima bili su brojni i različiti, no imali su jednu zajedničku karakteristiku: bili su nastavak ili nadopuna eksperimenata na životinjama. U koncentracionim logorima Buchenwald i Auschwitz eksperimenti na ljudima i na životinjama izvodili su se istodobno, kao dijelovi istog programa.'
Međutim, čak da to i nije bio slučaj, vrijednost neke ideje ne može se određivati karakteristikama njenih pristaša. Ako je Hitler vjerovao u evoluciju, znači li to da mi ne bismo trebali vjerovati u evoluciju? Što ako je i Gandhi vjerovao u evoluciju - kako bi mogli izjednačiti njih dvojicu? Ideja mora biti procijenjena na osnovu svojih vlastitih vrijednosti.
U REDU JE ŠTO VI VJERUJETE U PRAVA ŽIVOTINJA, NO NE BI TREBALI DRUGIMA GOVORITI ŠTO DA RADE.
Sada vi meni govorite što da radim!
Svatko je slobodan da misli što hoće, no sloboda misli ne znači uvijek i slobodu djelovanja. Mi smo slobodni da vjerujemo u što god hoćemo, tako dugo dok to ne povređuje druge. Možete vjerovati da životinje trebaju biti ubijane, da crnci trebaju biti porobljavani, da žene treba tući, ali nemate uvijek pravo svoja uvjerenja provoditi u praksu.
Kada je riječ o govorenju drugima što da rade, organizirano društvo i postoji kako bi pravila vladala ljudskim ponašanjem. U osnovi prirode svih reformatorskih pokreta je reći drugima što da rade - ne koristite druge ljude kao robove, nemojte seksualno zlouporabljivati žene, itd. - i svi ti pokreti u svojim su počecima nailazili na otpor onih ljudi koji su željeli nastaviti sa kritiziranim ponašanjem.
ŽIVOTINJE NE RAZMIŠLJAJU, NE RAZUMIJU POJAM PRAVA I NE POŠTUJU UVIJEK NAŠA PRAVA, PA ZAŠTO BI MI TREBALI PRIMJENJIVATI NAŠE IDEJE O MORALU NA NJIH?
Jer nemogućnost životinja da razumiju i drže se naših pravila jednako je tako neumjesna u ovom pitanju kao i nemogućnost malog djeteta ili osobe s poremećajem u razvoju. Životinje obično nisu u stanju odlučiti da promijene ponašanje, no ljudska bića imaju inteligenciju pomoću koje mogu izabrati između ponašanja koje nanosi bol drugima i onog koje to ne čini.
KAKAV JE STAV POKRETA ZA PRAVA ŽIVOTINJA O ABORTUSU?
U pokretu za prava životinja ima ljudi oba profila - onih za i protiv abortusa, baš kao što među ljudima koji su protiv abortusa ima onih koji su za ili protiv prava životinja. I baš kao što pokret protiv abortusa nema službeni stav o pravima životinja, tako ni pokret za prava životinja nema službeni stav o abortusu.
GOTOVO JE NEMOGUĆE IZBJEĆI KORIŠTENJE SVIH ŽIVOTINJSKIH PROIZVODA; AKO JOŠ UVIJEK UZROKUJETE ŽIVOTINJSKU PATNJU A DA TO I NE ZNATE, U ČEMU JE SMISAO?
Nemoguće je živjeti bez uzrokovanja neke štete; svi smo nekad slučajno stali na mrava ili udahnuli mušicu, ali to ne znači da trebamo namjerno uzrokovati nepotrebnu patnju. Samo zato što biste nekoga slučajno mogli udariti svojim automobilom, ne znači da ga trebate namjerno pregaziti.
ŠTO JE SA SVIM OBIČAJIMA, TRADICIJOM I POSLOVIMA KOJI OVISE O KORIŠTENJU ŽIVOTINJA?
Pronalazak automobila, ukidanje ropstva i završetak drugog svjetskog rata su također zahtijevali promjenu i pripremu novih poslova. To je jednostavno sastavni dio svakog društvenog napretka - a ne razlog za odbacivanje napretka.
KAKO MOŽETE OPRAVDATI TROŠENJE SVOG VREMENA NA ŽIVOTINJE KADA IMA TOLIKO MNOGO LJUDI KOJIMA TREBA POMOĆ?
U svijetu ima vrlo ozbiljnih problema koji zaslužuju našu pažnju; okrutnost prema životinjama je jedan od njih. Mi bismo trebali ublažiti patnju gdje god to možemo. Pomaganje životinjama nije više ili manje važno od pomaganja ljudskim bićima - oboje je važno. Životinjska patnja i ljudska patnja su međusobno povezane.
VEĆINA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE ZA HRANU, KRZNO ILI EKSPERIMENTE, UZGAJA SE ZA TU NAMJENU.
Uzgoj životinja za određenu namjenu ne mijenja njihov biološki potencijal da osjećaju bol i strah.
BOG JE STVORIO ŽIVOTINJE DA BISMO IH MI KORISTILI; BIBLIJA NAM DAJE PRAVO VLADAVINE NAD ŽIVOTINJAMA.
Vladavina nije isto što i tiranija. Engleska kraljica ima 'vlast' nad svojim podanicima, ali to ne znači da ih može jesti, koristiti za odjeću ili eksperimentirati nad njima. Ako imamo vlast nad životinjama, onda je to bez dvojbe zato da ih zaštitimo, a ne da ih iskorištavamo za naše vlastite ciljeve. U Bibliji nema nijednog retka koji bi opravdavao naše današnje metode i programe koji oskrnavljuju okoliš, uništavaju čitave divlje vrste i uzrokuju mučenje i smrt milijardi životinja svake godine. Biblija propovijeda duboko poštovanje prema životu; Bog koji ljubi ne bi mogao pomoći, ali bi bio užasnut načinom na koji se postupa sa životinjama.
ŽIVOTINJE U KAVEZIMA NA UZGAJIVAČKIM FARMAMA ILI U LABORATORIJIMA NE PATE TAKO JAKO, JER I NE ZNAJU ZA NEŠTO DRUGO.
Ako se sustavno onemogućava najelementarnije instinktivno ponašanje, to uzrokuje golemu patnju. I životinje rođene u kavezima također osjećaju potrebu da se kreću, da njeguju svoju dlaku ili perje, da protežu svoje udove ili krila i da koriste svoje mišiće. Životinje koje žive u stadu ili u jatu doživljavaju stres kada su primorane živjeti u izolaciji ili kada su stavljene u prevelike grupe u kojima ne mogu prepoznavati druge članove. Nadalje, sve zatočene životinje pate od intenzivne dosade - neke toliko jako, da to može dovesti do samoozljeđivanja i drugog nasilnog ponašanja prema samima sebi.
DA JE ISKORIŠTAVANJE ŽIVOTINJA POGREŠNO, TADA BI BILO NEZAKONITO.
Zakonitost nije jamstvo za moralnost. Tko ima ili nema zakonita prava jednostavno je određeno stavovima današnjih zakonodavaca. Zakoni se mijenjaju kako se mijenja javno mnijenje ili politički motivi, ali etika nije toliko proizvoljna. Pogledajte samo neke druge stvari koje su jednom bile sasvim legalne - rad djece, ropstvo ljudi, ugnjetavanje žena.
JESTE LI IKADA BILI U KLAONICI ILI U LABORATORIJU ZA VIVISEKCIJU?
Ne, ali je bilo dovoljno ljudi, koji su snimili i napisali što se događa na takvim mjestima. Da biste ga kritizirali, ne morate izbliza svjedočiti zlostavljanju životinja, kao što ne morate imati osobno iskustvo silovanja ili zlostavljanja djece, da biste bili protiv toga. Nitko nikada neće biti svjedok sve patnje na svijetu, ali to ne znači da je ne bismo trebali pokušati zaustaviti.
ŽIVOTINJE NISU JEDNAKO INTELIGENTNE, NITI NAPREDNE KAO LJUDI.
Ako jedan čovjek posjeduje veću inteligenciju od drugog, to mu ne daje pravo da tog drugog zlouporabljuje za svoje vlastite svrhe, pa zašto bi to davalo pravo ljudima da zlouporabljuju druge vrste?
Postoje životinje koje su neupitno inteligentnije, kreativnije, svjesnije, komunikativnije i sposobnije u korištenju jezika nego neki ljudi, kao što je to slučaj s čimpanzom u odnosu na malo dijete ili osobu s poremećajima u razvoju. Ima li u tom slučaju inteligentnija životinja svoja prava, dok bi manje inteligentnom čovjeku ta prava trebalo zanijekati?
UVJETI NA UZGAJIVAČKIM FARMAMA ILI FARMAMA KRZNA NISU LOŠIJI NEGO U DIVLJINI, GDJE ŽIVOTINJE UGIBAJU OD GLADI, BOLESTI ILI OD GRABEŽLJIVACA. NA FARMAMA SU ŽIVOTINJE BAREM SITE I ZAŠTIĆENE.
Taj argument se koristio i da bi se dokazalo kako je crncima bolje kao robovima na plantažama, nego kao slobodnim muškarcima i ženama. Isto se može tvrditi i za ljude u zatvorima, pa ipak se zatvori smatraju jednim od najoštrijih oblika kažnjavanja u našem društvu.
Životinje na uzgajivačkim farmama toliko mnogo pate, da je nezamislivo da bi im u divljini moglo biti još gore. Divljina nije 'divljina' za životinje koje tamo žive; ona je njihov dom. Tamo one imaju slobodu i mogu biti zaokupljene svojim prirodnim aktivnostima. Činjenica da životinje mogu patiti u divljini nije razlog da ih se prisili da pate u zatočeništvu.
POMAŽUĆI ŽIVOTINJAMA, POMAŽE SE I LJUDIMA, JE LI TO TOČNO?
Kao vegetarijanci, jedemo zdravije, a to ne pomaže samo u spašavanju milijardama životinja svake godine, već istodobno i u spašavanju ljudskog zdravlja. Možemo pridonijeti pomaganju izgladnjele djece širom svijeta ako više pripazimo što stavljamo na vlastiti tanjur. Konzumirajući vegetarijanski način prehrane ostaje 16 puta više hrane za druge ljude nego što bi to bio slučaj ukoliko se konzumira meso. Kada bismo eliminirali uzgoj životinja na farmama spasila bi se ogromna količina pitke vode i površinski sloj tla. Učeći ljude da poštuju životinje, pridonosimo i prevenciji nasilja među ljudima.
ZAGOVARAJU LI PRIJATELJI ŽIVOTINJA UPORABU NASILJA?
Prijatlelji životinja ne odustaju od uvjerenja nenansilja i ne zagovaraju akcije u kojima bilo tko, čovjek ili druga živa bića mogu biti povrijeđena. Mi smo legalna aktivistička organizacija koja radi na edukaciji javnosti o užasima i okrutnostima prema životinjama kroz mirne, nenasilne načine. Nitko nije nikada u Hrvatskoj bio ubijen kroz aktivnosti za zaštitu životnja. Naprotiv, kada uzmemo u obzir brojne primjere iz svijeta,vidimo da su oni koji štite životinje ti kojima se bilo naštetilo: Dian Fossey, Chico Mendez, George Adamson i zaštitari parkova u cijelom svijetu se ubijaju ili tuku do smrti zbog njihovog rada sa životinjama.
PODRŽAVAJU LI PRIJATELJI ŽIVOTINJA BILO KOJU POLITIČKU STRANKU ILI PRIHVAĆAJU LI BILO KOJEG POLITIČKOG KANDIDATA?
Prijatelji životinja su izvanstranački. PŽ su neprofitna, nevladina i edukativna organizacija, no mi, međutim, radimo sa zakonodavcima svih stranačkih članova i priznajemo postignuća političara koji su pomogli progurati zakone o zaštiti životinja, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost.
ČUO SAM GLASINE DA UDRUGE KOJE SE BORE ZA ŽIVOTINJSKA PRAVA OSLOBAĐAJU PSE IZ KAVEZA U KOJIMA SE NALAZE ZA VRIJEME IZLOŽBI PASA. JE LI TO ISTINA?
Nikako! Takva optužba ne samo da nije istinita nego je potpuno apsurdna. Iako mi i druge organizacije za životinjska prava ne podržavamo izložbe pasa koje promoviraju pse na osnovu njihovog izgleda, jer mnoge te 'predivne' fizičke karakteristike mogu izazvati mnoštvo zdravstvenih problema u mnogih pasmina pasa. Nadalje, standardi za mnoge pasmine zahtijevaju rezanje ušiju i repa, što je nepotrebno i okrutno. Izložbe pasa također promoviraju čistokrvne pse (što znači i njihovo parenje i množenje) radije nego spašavanje pasa mješanaca iz šinteraja. No, bilo bi protivno svim našim uvjerenjima da plašimo, dezorijentiramo i riskiramo fizičke ozljede pasa time što bi ih puštali iz kaveza na izložbama pasa.
IMAM INTERES I ŽELIO BIH SE VIŠE UKLJUČITI U BORBU PROTIV ZLOSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, ALI NISAM SIGURAN GDJE POČETI.
Pisanje protestnih pisama poslovnim ljudima i zakonodavcima pomaže probijanju određene poruke. Organizacija i sudjelovanje u lokalnim demonstracijama su također odlični načini uključivanja u borbu za prava životinja . Čak i stavljanje naljepnica s određenom porukom na vaš auto može privući nečiju pozornost i navesti njega ili nju da se zamisli. Budite kreativni i domišljati. Neki naši aktivisti ostavljaju brošure i promidžbene letke u lječničkim čekaonicama ili avionima. Drugi pak pozivaju prijatelje na veganske zakuske. Razmislite o pridruživanju udruzi koja se bavi pravima životinja i širite u svojoj zajednici promotivne materijale. Ako se želite još više uključiti, postanite aktivist naše udruge i biti ćete obaviješteni o svim događanjima u Zagrebu i ostalim gradovima gdje imamo naše podružnice.
HTIO BIH NAPISATI PISMO SVOJIM LOKALNIM NOVINAMA KAO ODGOVOR NA GROZNU PRIČU KOJA JE U NJIMA OBJAVLJENA, ALI NISAM OSOBITI PISAC. POSTOJI LI NEŠTO NA ŠTO TREBAM OBRATITI POZORNOST?
Novine, časopisi, radio i televizijske postaje, baš poput ostalih poslovnih objekata, cijene povratne informacije od svojih čitatelja, slušatelja i gledatelja. I dok se pisma koja im šalju razne udruge smatraju samo kao interesantna dužnost tih udruga, pisma od čitatelja i slušatelja zajednice mogu biti mnogo učinkovitija. Urednici se ne obaziru na savršenstvo izraza, već ih u prvom redu zanimaju vaša mišljenja. Pisanje pisma uredniku, poslovnim ljudima i zakonodavcima je odličan način iznošenja vlastitog mišljenja.
RAZMIŠLJAM O RADNOM MJESTU ČIJA SU DOMENA PRAVA ŽIVOTINJA . ŠTO MI SAVJETUJETE?
Razmislite o volontiranju u našoj udruzi Prijatelji životinja, a isto tako možete pogledati liste ponuđenih plaćenih poslova stranih udruga za prava životinja kao što je PETA ili neke druge. Čak i ako se ne zaposlite u organizaciji koja se bori za prava životinja, uvijek se možete boriti za prava životinja na druge načine. Primjerice, ljudi koji rade s djecom mogu učiti djecu o ljubavi prema životinjama ili pomoći u zaustavljanju anatomskih seciranja životinja u svojim školama, odvjetnici mogu ponuditi besplatno svoje usluge u zastupanju aktivista u slučajevima koji su u vezi sa pravima životinja, itd. Bilo tko bez obzira na zanimanje može učiniti puno za životinje u svoje slobodno vrijeme. Za više informacija o aktivizmu obratite se našoj udruzi.
![Glava vepra [ 45.12 Kb ]](/data/image_2_2309.jpg "Glava vepra [ 45.12 Kb ]")
