Glad i 'Hrana za mir'
Iscjeljivanje Zemlje i ekonomije
Kao da ne shvaćamo da bi naša ekonomija bila mnogo zdravija da prijeđemo na prehranu namirnicama biljnoga podrijetla. Kada bismo svi jeli takvu hranu, mogli bismo se nahraniti pomoću samo malog dijela zemlje i žitarica koji su potrebni za prehranu namirnicama životinjskoga podrijetla. Primjerice, znanstvenici tvrde da dva i pol jutra zemlje mogu zadovoljiti prehrambene potrebe dvadeset i dvoje ljudi koji se hrane krumpirima, devetnaest ljudi koji se hrane kukuruzom, dvadeset i troje ljudi koji se hrane kupusom, petnaest ljudi koji jedu pšenicu ili pak dvoje ljudi koji jedu piletinu ili mliječne proizvode te samo jedne osobe koja jede govedinu ili jaja. Svi ljudi na Zemlji imali bi hrane jer trenutno uzgajamo dovoljno žitarica da nahranimo deset milijardi ljudi. Budući da tim žitaricama hranimo milijarde životinja i potom ih jedemo, više od jedne milijarde ljudi pati od kronične pothranjenosti i gladi, a još jedna milijarda pati od pretilosti, dijabetesa, raka i srčanih bolesti koji su povezani s unosom hrane životinjskoga podrijetla.Dvije trećine američkog izvoza žitarica otpada na prehranu stoke, umjesto da se njima nahrane gladni ljudi.
'Svakoga dana četrdeset tisuća djece umire u svijetu zbog manjka hrane. Mi koji se prejedamo na Zapadu, koji životinje hranimo žitaricama u svrhu proizvodnje mesa, mi jedemo meso te djece.'
Thich Nhat Hanh, iz knjige Hrana za mir Willa Tuttlea
