Testiranje na životinjama u razvoju lijekova
Na 105.-om godišnjem sastanku Asocijacije američkih sociologa iznesena je analiza prakse farmaceutskih kompanija pri predstavljanju i prodaji vlastitih proizvoda.
Prema izvještaju jednog od sociologa, Donalda Lighta, proizvodi farmaceutskih kompanija nisu toliko učinkoviti i sigurni kao što se potrošače uvjerava da jesu. Na oglašavanje proizvoda troši se dva do tri puta više nego na istraživanje, a liječnicima se predstavljaju nepotpune informacije.
Prema njegovoj studiji, čak 85% novih lijekova nudi samo malo ili ništa koristi. Uz to, potiče se korištenje lijekova za svrhu za koju nije prvotno namijenjeno, takozvano off-label korištenje.
Kliničke studije koje se obavljaju nepotpune su ili slabe kvalitete, a kompanije odlučuju koji rezultati studija će biti objavljeni. Zbog takve pristranosti kod čak 49% odobrenih proizvoda postoji mogućnost nastanka opasnih nuspojava.
Pacijenti/bolesnici tako se izlažu opasnosti upravo tamo gdje je najmanje očekuju.
Kakve to veze ima sa životinjama?
Životinje se koriste u predkliničkim fazama istraživanja potencijalnih ljekovitih pripravaka. Milijuni životinja svake godine bivaju tretirani kojekakvim kemikalijama u raznim koncentracijama da bi se saznalo koliki spektar efekata imaju pojedini spojevi; kako pripravci djeluju na različita patološka stanja u kojima se životinje inducirano nalaze; koje sve efekte i pojave izazivaju; na koje tjelesne sustave djeluju ili ne djeluju, ali se očekivalo da bi mogli djelovati; koliko snažno djeluju; kako se prerađuju u organizmu te da li se akumuliraju, ili koliko im treba da ih tijelo izluči, a i mnoge druge parametre.
Životinje su u današnjoj farmaceutskoj industriji jedan od temelja istraživanja a ipak, dobivaju se tako loši rezultati studija ljekovitih pripravaka da u čak 85% slučajeva oni imaju male ili nikakve koristi.
Osnovni razlozi za to nisu samo studije koje su loše organizirane i nekvalitetne nego i činjenica da temelji studija, životinje, jednostavno nisu odgovarajući modeli za ljude i njihova patološka stanja. Iako sa životinjama dijelimo brojne sličnosti, razlike su one zbog kojih u tako velikom postotku izostaju koristi od takvih istraživanja.
Naknadne kliničke studije na ljudima, temeljene na studijama na drugim životinjama i njihovim podacima mogu kod ljudi dati znatno drugačije i nepredvidljive rezultate jer su ljudi druga vrsta, drugačijeg metabolizma i fiziologije. Nije stoga nikakvo čudo što se studije, nakon što u njih biva sliveno već toliko sredstava i vremena (više godina), moraju nekako isplatiti bez obzira zvuče li rezultati dobiveni na životinjama obećavajuće ili ne. Tako se vraćamo na početak i oglašavanje pripravaka male ili nikakve koristi. Ono što su pokazale studije na životinjama pokušava se dobiti u studijama na ljudima. Međutim, životinjski modeli nisu dobri za predviđanje učinkovitosti za ljude. Koriste se jer su se 'oduvijek' koristili. To je uvriježeno. Koriste se kao temelj studija na ljudima iako gornji pokazatelji govore da su jednostavno loš model za ljude i da rezultati dobiveni na njima imaju malo ili nimalo značaja za ljude. Kad se rezultati trebaju reproducirati na ljudima te to padne u vodu, potrebno je ulagati u oglašavanje da računica na kraju bude pozitivna.
Da su životinje imalo dobar model za ljude, gornje bi vrijednosti bile bitno drugačije, a nevjerojatno visoka vrijednost od 85% drastično bi pala čak i uz lošiju organizaciju studija. Ovako visoka vrijednost govori samo to da kroz cjelokupni proces razvoja lijekova testiranjem na životinjama nije dobiveno ništa iskoristivo za ljude. Kada bi životinje bile dobar model za ljude, ne bi u oglašavanju bilo potrebe prikrivati štetne i po život opasne nuspojave dobivene u studijama i naglašavati moguće dobrobiti.
I tako iz godine u godinu ogroman broj životinja stradava nepotrebno.
![Testiranje na životinjama - majmun u kavezu [ 35.00 Kb ]](/data/image_2_6012.jpg "Testiranje na životinjama - majmun u kavezu [ 35.00 Kb ]")
