Obrazovne metode
Kada je 1920. godine seciranje bilo uvedeno u obrazovni program mislilo se da će to biti dobro za studij anatomije, fiziologije i teoriju evolucije. U međuvremenu su usavršene brojne nastavne metode koje mogu zamijeniti seciranje i poštediti životinje. No, seciranje je postalo unosan posao. Milijuni životinja godišnje se ubijaju za potrebe seciranja u nastavi. Mnoge od tih životinja, kao primjerice žabe, gliste, rakovi i ribe, love se u prirodi. Takvim postupcima njihova se prebivališta pustoše, što predstavlja prijetnju za čitav ekosustav. Mnoge životinje se tijekom postupka pripreme za seciranje podvrgavaju okrutnostima i patnjama.
Nastavnici prirodnih znanosti zagovaraju seciranje u školskoj učionici kao najbolji način podučavanja učenika o životnim procesima. Ostali se opiru uvođenju alternativnih načina jer bi to predstavljalo novi način podučavanja, a oni jednostavno nemaju vremena ili sklonosti za prihvaćanje nečeg novog. Pogrešno shvaćajući da programi na fakultetu uključuju seciranje, mnogi nastavnici tjeraju đake da 'to prebrode' ako žele nastaviti sa studijem. Još destruktivniji učinak ima bezosjećajno sakaćenje i komadanje životinja u ime stjecanja znanja. Studij 'prirodnih znanosti', zamišljen radi razvijanja osjećaja divljenja i poštovanja prema životu, postao je naukom o smrti. Seciranjem se učenike i studente uči da je život životinja potrošna roba i stoga nevažan. Kao posljedica toga događa se da neki od potencijalnih znanstvenika, koji prema životu životinja imaju najdublje poštovanje, napuštaju područje znanosti koje vole, jer odbijaju sudjelovati u besmislenom ubijanju.
Usprkos postojanju brojnih alternativa u nastavi, seciranje životinja ostaje i dalje čvrsta obveza za đake viših razreda. Godinu za godinom milijuni životinja umiru zbog podučavanja osnova anatomije i fiziologije, a to znanje bi se moglo stjecati na načine koji ne uključuju okrutnost prema bilo kojem živom biću.
Đaci i studenti su se već počeli glasno buniti protiv takve krivo usmjerene prakse. Kako njihovi prigovori protiv seciranja postaju sve glasniji, približavanje alternativama koje ne uključuju životinje postaje očitije. Korištenje prava đaka, odnosno studenta, da može odbiti seciranje životinja, pomaže u stvaranju klime u kojoj je poštovanje prema životinjama opće priznati obrazac ponašanja.
![Seciranje miša [ 28.77 Kb ]](/data/image_2_1052.jpg "Seciranje miša [ 28.77 Kb ]")
