Svila
Da bi se proizvelo 100 grama svile, potrebno je ubiti otprilike 1500 dudovih svilaca tako da ih žive skuhaju.
Uzgoj
Nekoliko čahura se sačuva da bi se razvili leptiri potrebni za razmnožavanje. Kad ženka izleže jajašca, zdrobe je zbog provjere zdravstvenog stanja. Ako se pokaže da je bila bolesna, njezina jajašca unište.
Nakon parenja, muške leptire zatvore u košaru i bace. Zbog više generacija uzgoja leptiri više nemaju sposobnosti letenja te ih najčešće iz kanti pojedu ptice ispred uzgajališta svile.
Proces proizvodnje svile
Svila je vlakno koje dudovi svilci proizvode za gradnju čahura. Dudov svilac je noćni leptir čija ženka snese 400-600 sitnih svijetlih jajašaca, od kojih se izlegu male crne gusjenice. One u svojem životu promjene kožu četiri puta te zapredu čahuru iz koje se ponovno formira leptir. Gusjenice se prije čahurenja intenzivno hrane dudovim listom. Već u polovici svojega života gusjenica počinje plesti svoju čahuru, a to je osnovni cilj uzgoja.
Kad je čahura gotova, sprječava se formiranje leptira tako što se gusjenice guše vrućom parom ili direktnim izlaganjem čahura jakom suncu. Na taj način svilena nit ostaje neprekinuta, a duga je 300-350 metara i nije ju potrebno presti.
Humane alternative
Ovako okrutan način dobivanja svile je potpuno nepotreban, jer je svilu moguće dobiti iz čahura iz kojih su leptiri odletjeli i na taj način ih pustiti da dožive cijeli svoj životni ciklus. Svila bi se u tom slučaju prela, kao što se predu ostala vlakna poput pamuka. Dakle, nije potreban niti uzgoj dudovih svilaca, jer se napuštene čahure mogu naći u prirodi. Također, uzimajući odbačene čahure iz prirode umjesto uzgoja leptira, poštivala bi se prirodna ravnoteža što je ekološki i etički prihvatljivo. Tako dobivenu svilu zovu Ahimsa Peace Silk.
Humane alternative uključuju i umjetne materijale i svilenkasti pamuk.
![Dudov svilac [ 45.89 Kb ]](/data/image_2_1119.png "Dudov svilac [ 45.89 Kb ]")
