Intervju s Jadrankom Boban Pejić, pionirkom makrobiotike u Hrvatskoj

| More

Zbog sve većeg interesa ljudi za prehranu temeljenu dosljedno i isključivo na namirnicama biljnoga podrijetla pojavljuju se različite teorije o vegetarijanskoj, veganskoj i makrobiotičkoj prehrani. Kako bismo ukazali na sličnosti i razlike između veganstva i makrobiotike, razgovarali smo s Jadrankom Boban Pejić, koja sa suprugom Zlatkom Pejićem već 25 godina promovira makrobiotiku na području Hrvatske. Objasnila je i što predstavlja eko certifikat i što je motivira pri osmišljavanju novih recepata i kuharica.

Budući da već 25 godina zajedno sa suprugom Zlatkom promovirate makrobiotiku u Hrvatskoj, možete li nam reći uočavate li pozitivne pomake u promjeni životnih navika prema prehrani namirnicama biljnoga podrijetla građana Hrvatske od početka vašega rada do danas?

- Svakako se mogu primijetiti pozitivne promjene u navikama. Sve više ljudi shvaća da je prehrana na osnovu namirnica bilnjog podrijetla kvalitetnija i za zdravlje i za okoliš. No, neophodna je stalna i daljnja edukacija jer u isto vrijeme ogroman postotak djece se vrlo loše prehranjuje. Neke namirnice koje jesu biljnog podrijetla poput popularnih gaziranih pića, bijelog šećera i sl. izuzetno su opasne za zdravlje djece. Uz to prisutan je zabrinjavajući postotak pretile djece pa se i naše aktivnosti sve više okreću utjecaju na djecu predškolske i školske dobi.

Prema našim informacijama u inozemstvu su mnogi makrobiotičari ujedno i vegani. Kakva je situacija u Hrvatskoj?

- Vrlo slična. Naime, makrobiotički pristup prehrani zagovarava da većina namirnica u prehrani bude biljnog podrijetla pa se ljudi tako i hrane, ali moram napomenuti da u svojim preporukama mi ostavljamo mogućnost individualnog prilagođavanja u odnosu na aktivnosti i način življenja svakog pojedinca. To ponekad uključuje konzumiranje ribe i plodova mora, u nekim situacijama i mliječnih proizvoda ali to je u tako malom postotku da i bi i dalje rezultiralo revolucijom i u proizvodnji i u prehrambenim navikama šire populacije.

Jesu li u Vašoj osobnoj prehrani zastupljeni proizvodi životinjskog podrijetla i koji su to proizvodi?

- Ponekad jedemo ribu i plodove mora (jednom u mjesec dana maksimum), ne konzumiram druge namirnice životinjskog podrijetla i tako je zadnjih 27 godina mog života. U nekim socijalnim situacijama koje su vrlo rijetke konzumiram sir, tek toliko ako baš nema ništa drugo za jesti. Uživam u cjelovitim žitaricama, povrću, sjemenkama i mahunarkama i to je moja najdraža hrana.

Od nedavno Biovega ekološke proizvode nudi i u velikom hrvatskom trgovačkom lancu pod nazivom 'Ekozona'. Koje informacije o proizvodima kupci dobivaju kada proizvod nosi neku od oznaka 'eko' ili 'bio'?

- ‘Ekozona’ je prva nacionalna robna marka ekoloških proizvoda. Eko ili bio certifikat i pripadajuća markica govore da je proizvod od trenutka sijanja do branja pa onda i transporta, skladištenja, pakiranja, dakle sve do dolaska na police pod strogim nadzorom te da se ne koriste nikakve kemikalije niti u jednom od navedenih procesa. Npr., pri većim transportima konvencionalno povrće se ozrači jer ga to čuva od kvarenja i mjesecima može stajati, takve stvari u ekološkim proizvodima nisu dozvoljene. Proizvod koji ima eko markicu je proizvod koji je rezultat rada prirode, čovjekovih ruku i biljnih sredstava a ne kemije i aditiva.

Ljudi se često žale kako su im 'ekološki' proizvodi nedostupni zbog znatno viših cijena u odnosu na konvencionalne. Je li moguće po tom pitanju postići neki kompromis i ekološke proizvode približiti širem krugu potrošača?

- Ekološki proizvodi jesu skuplji od konevncionalnih upravo iz gore navedenih razloga: više ljudskog rada, veći otpisi jer se ne koriste kemikalije da ih ‘prepariraju’, troškovi nadzora itd. No, u isto vrijeme cijena koju potrošač plaća je stvarna cijena jer se ekološkim uzgojem ne uništava okoliš/tlo i voda. Cijena konvencionalnih proizvoda je u stvari preniska, s jedne strane i zbog subvencija, s druge strane jer u cijenu proizvoda nije uračunat trošak štete u okolišu, štete za zdravlje djece i odraslih itd. Što potrošač traži jeftiniju hranu to će dobijati goru hranu, tj. proizvod koji će samo u ideji biti hrana ali u sastavu neće imati nikakve veze s originalnom hranom. Prirodna i cjelovita hrana ovisi o vremenskim uvjetima a ne o proizvodnji u pogonima. Samo ove godine npr. u Hrvatskoj je većini eko poljoprivrednika 50% usjeva propalo zbog velike vlage, a slično je u cijeloj Europi. To znači da će sirovine biti manje, time će doći do porasta cijena a onda i do porasta cijena finalnog proizvoda. U budućnosti, prema mojem mišljenju, neće doći do smanjenja troškova hrane, hrana će poskupljivati pa i ona konvencionalna jer će realno doći na naplatu sve ono što se zadnjih 50-60 godina uništavalo u okolišu. Time će razlika u cijeni između organskog/ekološkog proizvoda i konvencionalnog proizvoda biti manja ali je teško očekivati veće smanjenje cijena organskih proizvoda. U cijelosti se mora promijeniti naš odnos prema hrani, trebamo je tretirati kao dragocjenost jer to i jest, a ne bacati (u Hrvatskoj se baci 1/3 hrane koju kupimo).

Često postoji zabluda kako su marže i profiti u organskim proizvodima ogromni, no to jednostavno nije točno. Radi se o uobičajenim maržama i nižem profitu jer su ulaganja ogromna. Pioniri organskih proizvoda u svijetu proistekli su iz nekadašnjeg hipi pokreta koji je iznjedrio cijeli niz odličnih ideja. Osobno, ne poznajem nikoga u svijetu (a poznajem vlasnike mnogih i najboljih svjetskih kompanija organskih prozvoda) koji se obogatio u mjerama bogatih vlasnika konvencionalnih korporacija. Ogromna većina ljudi u organskom uzgoju reinvestira svoju dobit u zemlju i proizvodnju jer jednostavno imaju drugačiji način razmišljanja.

Kao autorica knjige i tekstova o prehrani beba i djece, koliko smatrate bitnim promoviranje prehrane djece bez životinjskog mlijeka i drugih proizvoda životinjskog podrijetla?

- Prva hrana i najbolja hrana za djecu je majčino mlijeko, dakle to mlijeko nije biljnog porijekla. No, nakon majčinog mlijeka djetetu ne treba i nije neophodno mlijeko u odrastanju. Raznolika, cjelovita prehrana s namirnicama iz organskog uzgoja ključ je djetetova zdravlja. Pogotovo u prvih nekoliko godina života kada su djeca posebno osjetljiva na akumulaciju toksina iz konvencionalne prehrane. Kako god da roditelji odluče hraniti svoje dijete osnova prehrane trebaju biti cjelovite žitarice, povrće, voće, sjemenke i orašasti plodovi bez rafiniranih i procesiranih namirnica. Osobno, moje iskustvo s vlastitom djecom upravo je to potvrdilo. Da li će onda tu i tamo to dijete i pojesti nešto drugo nije toliko bitno, jer jedan od znakova zdravlja je i otvorenost i istraživanje, pa probati nešto drugo je dio iskustva koje dijete stječe. Moja djeca nisu nikada pokazivala interes za mesom, dapače oboje su vrlo rano kod sebe ‘smjestili’ stav da ih meso ne zanima.

Sve brojniju zajednicu vegana u Hrvatskoj veseli odlična i ukusna ponuda raznovrsnih veganskih jela u restoranu Nova. Što Vas nadahnjuje na obogaćivanje ponude jela bez sastojaka životinjskog podrijetla, koja nailazi na velik broj poklonika i među svejedima?

- Misija našeg restorana je da pokažemo kako veganska jela mogu biti i ukusna, i izvrsno izgledati a u isto vrijeme donositi zdravlje i dobar osjećaj. Ljudi koji klasično jedu često su impresionirani ukusom i izgledom jela te činjenicom da je sve biljnog podrijetla. Pri tome, za nas je svakako i nadahnuće da pripremom takvih jela ne nanosimo nikakvu bol u svojem okolišu a utječemo na mijenjanje navika i stavova mnogih. To je dio našeg ekološkog, mirovnog i održivog aktivizma, jer proistječe iz osobnog stila i filozofije življenja.

Dobitnica ste prestižnog svjetskog priznanja Gourmand World Cookbook Award za kuharicu 'Ljeto' u kategoriji najbolje vegetarijanske kuharice svijeta. Prema Vašem mišljenju, koliko je utjecala na toliki uspjeh činjenica da je Vaša kuharica veganska u kategoriji vegetarijanskih kuharica?

- Ono što sam čula od ljudi koji su sudjelovali u odlučivanju jest da im se svidjela raznolikost i jednostavnost pripreme u isto vrijeme te izgled jela. Sama činjenica da je kuharica veganska vjerojatno je izazvala interes u smislu da se odlični recepti mogu u potpunosti pripremiti samo od namirnica biljnog podrijetla.

U svojem poslovanju, koliko se vodite etičkim principima u promoviranju proizvoda koji (ni)su nastali iskorištavanjem životinja?

- Biovega u svojoj suštini i temeljnjim vrijednostima ima ‘zacementirana’ određena etička načela. Pri tome u korijenu našeg djelovanja je edukacija, dakle mi proizvode predstavljamo educirajući ljude o njima. Naša osnovna postavka kako je ‘zdrav pojedinac preduvjet zdravog okoliša’ kreće upravo od individualne razine (osobna ekologija). Dakle, kad pojedinac usvaja zdrave navike, brine o sebi, osvještava povezanost sebe s prirodom te prihvaća i razumije koliko ovisi o njoj, tada takav pojedinac drugačije brine o okolišu, drugim živim bićama i pokušava živjeti prema načelima ‘do not harm’, dakle da ne čini štetu i ne uzrokuje patnju kad god je to moguće. Mi nismo u tome savršeni, niti sve radimo 100% dobro, ali ne odustajemo. Danas smo bolji nego što smo bili prije pet godina, za pet godina ćemo biti bolji nego što smo danas. Zato što nas vodi vizija, strast i ljubav kao osnovni pokretači a ne želja za profitom. Nas gura prema naprijed ideja da u svojoj sredini želimo proizvoditi pozitivan utjecaj...

U svijetu se sve više pažnje posvećuje utjecaju prehrane na globalno zatopljenje. Prema istraživanjima, najbolje rezultate za očuvanje okoliša postiže kombinacija veganske i organske prehrane. Planirate li u skoroj budućnosti uklopiti te činjenice u politiku svoje firme?

- Mi te činjenice živimo već 25 godina. U organskom uzgoju vidimo rješenje za opstojnost ljudske vrste na Planetu (Planet bi se brzo oporavio da mi nestanemo, tako da se više radi o spasu vrste nego o spašavanju Planeta). S druge strane, vrlo je uobičajeno u svijetu da lanci i trgovine organskih proizvoda drže organsko meso i mesne proizvode. Mi smo se davno odlučili da će bio&bio po tome biti drugačiji, mi u ponudi idemo najdalje s organskim mliječnim proizvodima, vodeći se idejom ne izazivanja patnje u okolišu. Poslovno i trgovački gledano to je ogroman rizik, ali mi i nismo sve skupa započinjali zbog trgovine i posla kao posla, i te kompromise ne želimo raditi. Poštivanje i zahvalnost za naš život je poštivanje i zahvalnost svih živih bića....

studeni 2010.

Vezane teme

Jadranka Boban Pejić [ 43.16 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke