Pozitivna lista
Prijevod brošure ''MISLI POZITIVNO - Zašto je Europi potrebna 'Pozitivna lista' za reguliranje prodaje i držanja egzotičnih životinja kao kućnih ljubimaca''
Autori: AAP Rescue Centre (Nizozemska) i Eurogroup for Animals (Bruxelles)
Udruga Prijatelji životinja protivi se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržava udomljavanje napuštenih životinja. Pozitivna lista koju su sastavili stručnjaci iz nizozemskog Centra za spašavanje egzotičnih životinja AAP i organizacije Eurogroup for Animals predstavlja popis dopuštenih vrsta za držanje kao kućnih životinja. U Belgiji, Pozitivna lista za sisavce na snazi je od 2009. godine i sadrži 42 vrste na listi. U Nizozemskoj bi Pozitivna lista trebala stupiti na snagu od srpnja 2024. godine. S obzirom na činjenicu prodaje divljih i egzotičnih životinja kao kućnih životinja, Pozitivna lista predstavlja kompromisno rješenje, u skladu s trenutačnom situacijom. Jedino istinsko rješenje je podizanje svijesti građana o potpunoj neprihvatljivosti prodaje i zatočavanja živih bića.
DRŽANJA EGZOTIČNIH ŽIVOTINJA KAO KUĆNIH LJUBIMACA
UVOD
Postoji više od 200 milijuna kućnih ljubimaca u Europi, uključujući sisavce, ptice, gmazove, ribe i vodozemce. Međutim, mnoge vrste, naročito egzotične životinje, nisu prikladne za život u zatočeništvu. To može dovesti do ozbiljnih problema za dobrobit životinja, a može biti štetno i za biološku raznolikost, imati negativan utjecaj na zdravlje ljudi te predstavlja opasnost za zdravlje životinja. Dakle, učinci držanja egzotičnih ljubimaca mogu imati visoku cijenu u mnogim sektorima.
Centri za spašavanje sve se više, na dnevnoj bazi, suočavaju s problemima koji proizlaze iz ove trgovine. Skrbnici možda više ne žele svoje ljubimce zato što je njihova kupnja bila neodgovarajući rezultat naglosti i slabe obaviještenosti. Mnoge patnje životinja i zanemarivanja mogu se izbjeći ako potencijalni skrbnici uzmu u obzir čimbenike kao što su: životni vijek, veličina odrasle životinje, društvene potrebe, troškovi njege i veterinarskog liječenja, zahtjevi za odgovarajućom temperaturom, vlažnošću i osvjetljenjem te poticajna društvena i fizička okolina. Takvi neodgovarajući rezultati držanja egzotičnih ljubimaca izravna su posljedica izostanka zakona ili neadekvatnih zakona i propisa, što uzrokuje stanje u kojem je znatno veća potražnja za spašavanjem od stvarnog kapaciteta za spašavanje.
Postoji nekoliko načina za reguliranje držanja i prodaje egzotičnih kućnih ljubimaca, ali Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) najučinkovitiji je, koncizan, transparentan, provediv i ekonomski ostvariv način.
PROBLEM(I) S EGZOTIČNIM LJUBIMCIMA
Dobrobit životinja
Egzotični ljubimci imaju složene potrebe, što dovodi do toga da je za prosječne skrbnike teško, ako ne i nemoguće, pružiti im specijaliziranu skrb, prehranu i smještaj kako bi zadovoljili njihove potrebe. Primjeri egzotičnih kućnih ljubimaca koji pate od neadekvatne prehrane, ozljeda od pogrešne upotrebe umjetnog grijanja/svjetla, problema s ponašanjem i neprimjerene medicinske skrbi uobičajena su pojava. Za mnoge vrste nedostaju kvalitetne informacije, ali čak i kada one postoje, javnost ih često ignorira. Kao posljedica toga, životinje pate i prerano umiru. Na primjer, životinje koje su po prirodi društvene često su prisiljene živjeti same; druge, samotne životinje mogu biti prisiljene na život u grupi. To često uzrokuje sukob koji može biti smrtonosan.
Degu (Octodon degus) traži prehranu bez šećera. Zbog hranjenja voćem, degui u zatočeništvu postaju dijabetičari i slijepi. Kada je previše masnoća u njihovoj prehrani, kod njih se razvijaju bolesti jetre i proljev.
Dodatni problem je u tome što se životinje mogu nabaviti na način koji uzrokuje patnju, kao što je to u slučaju divljih ulovljenih životinja ili vrsta koje se intenzivno uzgajaju za trgovinu kućnim ljubimcima. Često, osobito kod primata, odrasle ubijaju kako bi im uhvatili mlade. Procjenjuje se da je na svaku čimpanzu koja je ulovljena ili se drži kao ljubimac, još deset životinja umrlo zbog hvatanja ili uvjeta kojima su izložene zbog trgovine.
Kako bi uhvatili mladunče berberskog makakija (Macaca sylvanus), majke i njihovu djecu plaše psima. Oni se tada penju na stabla, gdje ih slijede i love dok se mlade životinje ne iscrpe, više se ne mogu držati za majčina krzna i padaju na tlo.
Neke vrste zahtijevaju i visoku razinu kretanja ili osnovne poticaje u svojem zatočeničkom okruženju kako bi mogle voditi normalan život, što im je često teško omogućiti.
Gerbili u divljini kopaju jazbine, ali u zatočeništvu, kada ne mogu kopati, često razvijaju stereotipno ponašanje kao što je stalno struganje u kutovima njihovih kaveza.
Neke životinje imaju dug životni vijek i traže doživotnu obavezu skrbnika. Dobrobit takve životinje može postati upitna kada skrbnici umru ili se ne mogu više brinuti o njoj, što rezultira zanemarivanjem ili teškim naporima ponovnog udomljavanja. Kornjače i papige glavni su primjeri životinjskih vrsta koje mogu živjeti barem 40 - 50 godina, zahtijevajući značajnu predanost i dugoročno planiranje skrbi za njih kao kućne ljubimce.
''Neke su vrste potpuno neprikladne da ih drži većina ljudi. Uspostavljanje pozitivnih lista u europskim zemljama predstavlja praktičan, odgovarajući i učinkovit regulatorni proces.''
- Christophe Buhot, predsjednik Federacije veterinara Europe
Utjecaji na okoliš
Hvatanje divljih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima, uništavanje njihova prirodnog staništa i uvođenje invazivnih vrsta značajni su čimbenici koji dovode do gubitka biološke raznolikosti u svijetu. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES) regulira trgovinu ugroženim vrstama divljih životinja preko dozvola ili izravnih zabrana na temelju statusa zaštite. Unatoč tim trgovinskim ograničenjima, postoje brojni dokazi da uvoz egzotičnih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima ugrožava opstanak nekih divljih populacija. Uzgoj životinja u zatočeništvu također nije idealno rješenje: pravo podrijetlo teško se može provjeriti i može biti rupa u zakonu za ilegalnu trgovinu.
Oko 200 mladunčadi makakija, što je blizu ukupnoga broja novorođenčadi ove vrste u Maroku, godišnje zarobe i prodaju za trgovinu kućnim ljubimcima. Zbog toga se populacija berberskih makakija u Maroku smanjila sa 17.000 životinja u 1975. godini na oko 5.000 danas.
Neke vrste mogu imati utjecaj na lokalnu bioraznolikost kada ih skrbnici puste ili kada pobjegnu u divljinu. Neke životinje ne mogu opstati u stranoj klimi, a mogu umrijeti i od gladi ili cestovnog prometa. No, neke strane vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa, izazivati križanje vrsta ili se nadmetati s autohtonim vrstama oko hrane ili gnijezda, prijeteći im time izumiranjem.
U Nizozemskoj, mala populacija Pallasovih vjeverica (Callosciurus erythraeus) uspjela je preživjeti nakon bijega od trgovca životinjama. Pallasove vjeverice potječu iz Kine i predstavljaju opasnost za populaciju autohtonih crvenih vjeverica kroz nadmetanje za hranu i mjesta gniježđenja. Kao rezultat tog incidenta, držanje Pallasovih vjeverica zabranjeno je u Nizozemskoj od srpnja 2012. godine. Ta vrsta jedna je od sedam životinjskih vrsta koje su zabranjene za uvoz, u skladu s pravilima europskih propisa o trgovini divljim životinjama zbog mogućeg ekološkog rizika.
Javno zdravstvo i sigurnost
Oko 72 % zoonoza (bolesti prenosivih sa životinja na ljude) koje se pojavljuju potječe od divljih životinja. Neke od najozbiljnijih zoonoza su one povezane s nepripitomljenim, egzotičnim ili uvezenim životinjama. Poznato je da su legalna i ilegalna trgovina divljim pticama odigrale značajnu ulogu u globalnom širenju ptičje gripe, što je 2007. godine rezultiralo zabranom uvoza divljih ulovljenih ptica u EU.
Rakuni (Procyon lotor) su prijenosnici bjesnoće i rakunskih crva (Baylisascaris procyonis), te stoga imaju visok rizik od širenja zoonoza na ljude i ostale životinje. Parazit nije jako patogen za rakune, ali u drugim životinjama ličinke migriraju kroz tijelo, napadajući mozak. Ličinke koje migriraju prema mozgu uzrokuju oštećenje mozga, što može biti smrtonosno za ljude.
Određene egzotične vrste mogu predstavljati sigurnosni rizik za ljude zbog svoje predatorske, agresivne ili otrovne prirode. Vrste kao što su zmije otrovnice, pitoni, krokodili, velike mačke i primati mogu ozlijediti ljude otrovom, ugrizom ili grebanjem. Odrasle životinje mogu biti vrlo jake i predstavljati rizik, osobito za malu djecu.
Godine 2013. u Kanadi, dva dječaka u snu ubio je piton koji je živio u stanu gdje su bili u gostima. Prema novinskim izvješćima, ''zmija je bila smještena u velikom staklenom kućištu koje je dosezalo strop stana. Piton je pobjegao kroz mali otvor u stropu, povezan s ventilacijskim sustavom''. Skrbnik zmije bio je i vlasnik trgovine kućnim ljubimcima, koja se nalazila ispod stana.
Zdravlje ostalih životinja
Trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima može imati ozbiljne negativne posljedice zbog širenja bolesti na druge životinje.
Egipatski voćni šišmiš, uvezen 1999. godine i prodan u trgovinu kućnim ljubimcima u Bordeauxu u Francuskoj, umro je od bjesnoće dva mjeseca kasnije. To je dovelo do usmrćivanja svih životinja koje su imale kontakt sa šišmišom i do cijepljenja gotovo 130 ljudi. 2000. godine, SAD su zabranile uvoz tri vrste kornjača kod kojih je postojala mogućnost da prenose bolest nazvanu vodenasto srce, koja može uzrokovati stope smrtnosti od 60 % kod stoke i do I00 % kod ovaca.
Troškovi
Hvatanje i iskorjenjivanje invazivnih vrsta, liječenje ljudi zbog zoonoza, borba protiv ilegalne trgovine i klanje tisuća 'domaćih' životinja kako bi se spriječilo širenje bolesti, generiraju stotine milijardi dolara na svjetskoj razini. Europska komisija procjenjuje troškove kontrole i štete od invazivnih vrsta u EU-u na 12 milijarda eura godišnje (konzervativna procjena). Dodatni troškovi proizlaze iz protuzakonite trgovine i liječenja bolesti koje uzrokuju divlje životinje.
VAŽEĆI ZAKONSKI PROPISI
Unutar Europske unije nadležnost donošenja zakona o tematici egzotičnih kućnih ljubimaca pripada državama članicama. Kao što je dokumentirano u članku organizacije Eurogroup 'Analysis of national legislation related to the keeping and sale of exotic pets in Europe' (2013), gdje takvi zakoni postoje, oni su vrlo raznoliki. Zakonske odredbe mogu zabraniti držanje nekih vrsta životinja (Negativna ili crna lista) ili dopustiti držanje samo nekih vrsta (Pozitivna ili bijela lista). Držanje može zahtijevati i odobrenje u obliku dozvole.
''Ova vrsta propisa zaista djeluje. Belgijsko iskustvo pokazalo je da uvođenje pozitivne liste dovodi do jasnoga smanjenja broja životinja, vrsta koje nisu na listi, koje završavaju u skloništima ili centrima za spašavanje. Postoji vrlo snažna potpora javnosti ovom propisu koji omogućava strogu društvenu kontrolu. To zauzvrat jamči učinkovitu provedbu, bez potrebe za dodatnim ulaganjima u sklopu javnih službi.''
- Laurette Onkelinx, ministrica zdravstva, Belgija
ZAŠTO POZITIVNA, A NE NEGATIVNA LISTA
Pozitivna lista je poželjnija u odnosu na negativnu zbog svoje jednostavnosti: sažet popis životinja koje se mogu držati daje jasnoću skrbnicima i ustanovama za provedbu te stvara vladama manje regulatorne birokracije. Time se smanjuju administrativni troškovi i stvara se manje sudskih neriješenih predmeta koji nastaju radi odlučivanja o pitanjima dobrobiti životinja, kada skrbnici kućnih ljubimaca podnose žalbe. Osim toga, koncept Pozitivne liste već je dobio potporu Europskog suda pravde.
Negativne liste trebaju biti stalno ažurirane, što je spor i otežavajući proces, budući da se nove vrste proučavaju kako bi ih držali kao kućne ljubimce, stanje zaštite vrsta postaje kritično ili se događaju incidenti s vrstama, koje su prijetnja zdravlju ljudi i životinja te okolišu. Zbog tih razloga, negativne liste uvijek će zaostajati za novim trendovima držanja egzotičnih kućnih ljubimaca i promjenama u trgovini te stvoriti lažan osjećaj prihvatljivosti glede sigurnosti i dobrobiti držanja određenih vrsta.
Kad je uvoz crvenouhih kornjača (Trachemys scripta elegans) iz Sjeverne Amerike zabranjen u EU-u, žutouhe kornjače (T. s. troostii) postale su popularne kao alternativna vrsta, a unesene su i u okoliš.
PRIČE O USPJEHU
Belgija
Pozitivna lista za sisavce bila je u raspravi od 1989. godine, a uvedena je Kraljevskom uredbom iz 2001. godine. Taj zakonodavni potez bez presedana izazvao je pomutnju u nacionalnim i međunarodnim krugovima, a uredba je osporavana na sudu kao zapreka trgovini između država članica EU-a.
U lipnju 2008. godine Europski sud pravde presudio je da belgijska Pozitivna lista nije u sukobu s propisima o slobodnoj trgovini EU-a dokle god je temeljena na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima te je pokrenut postupak kojim stranke traže uključivanje vrsta na listu (presuda Andibel). Konačna Kraljevska uredba iz 2009. godine sadrži iste 42 vrste na listi i uključuje Aneks kriterija prema kojem vrste mogu biti procijenjene za uključivanje na listu.
Belgijska Pozitivna lista osmišljena je u skladu sa sljedećim kriterijima:
- Dobrobit životinja: Životinje se moraju moći lako držati i čuvati s obzirom na njihove osnovne fiziološke, etološke i ekološke potrebe.
- Okoliš: Na popisu ne bi trebala biti nijedna vrsta za koju postoje jasne naznake da će, u slučaju ako životinja pobjegne, biti u mogućnosti preživjeti u prirodi i time predstavljati ekološku opasnost.
- Ljudsko zdravlje: Životinje ne bi trebale biti agresivne po prirodi i/ili opasne, ili izlagati zdravlje ljudi bilo kojoj drugoj određenoj opasnosti.
- Držanje: Bibliografski podaci moraju biti dostupni u vezi s držanjem tih životinja.
- Bez sumnje: U slučaju proturječnih podataka ili informacija o mogućnosti držanja životinje, životinji treba dati status sumnjive, tj. ona neće biti na popisu.
''Nije svaka životinja pogodna da živi kao kućni ljubimac. Kako bi se spriječila nepotrebna patnja divljih životinja, europske zemlje trebaju stvoriti pozitivne liste vrsta koje su dopuštene za držanje na temelju kriterija koji uvažavaju dobrobit životinja, ljudsko zdravlje i sigurnost, rizike invazivnih vrsta, očuvanje vrsta i dostupnost znanja o brizi i potrebama vrste.''
- Sirpa Pietikäinen, članica Europskog parlamenta - Finska
Nizozemska
Nizozemska je u završnoj fazi zakonskog reguliranja Pozitivne liste za sisavce, koja je trebala stupiti na snagu 2014. godine, no trebala bi konačno stupiti na snagu u srpnju 2024. Propis je dio odredbe 'Čuvari životinja', kojom se utvrđuju sljedeći kriteriji za procjenu prikladnosti životinja kao kućnih ljubimaca:
- Potreba životinje za kretanjem i potreba za posebnim okolišem (npr. stanište, migracija, područje).
- Prosječna veličina odrasle životinje (npr. veličina, tjelesna masa).
- Potreba životinje za razdobljima aktivnosti ili neaktivnosti tijekom dana ili godišnjeg doba (npr. noćno/dnevno, hibernacija itd.).
- Potreba životinje da skuplja hranu i jede, uključujući sastav njezine prehrane (npr. ponašanje pri skupljanju hrane, učestalost).
- Stupanj potrebe za sigurnošću i mogućnost zaklona (npr. obrambeno ponašanje, osjetljivost na klimu).
- Stupanj potrebe životinje za reprodukcijom i podizanjem mladih (npr. roditeljstvo, reprodukcija, čedomorstvo).
- Potreba životinje za njegom.
- Socijalne ili biosocijalne potrebe životinje.
- Stupanj potrebe životinje za poticanjem i obogaćivanjem (npr. potreba za igrom, kopanje podloga).
Uz uzimanje u obzir rizika za dobrobit životinja, odredba također propisuje da držanje životinje neće uzrokovati neprihvatljiv stupanj opasnosti za ljude, druge životinje ili okoliš.
BUDUĆNOST: POZITIVNE LISTE U EUROPI
Pozitivna lista je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi. Osobito kada se uzmu u obzir pitanja invazivnosti i rizici za zdravlje ljudi i životinja, otvoreno unutarnje tržište čini od presudne važnosti provedbu Pozitivne liste u velikome broju zemalja.
Centar za spašavanje egzotičnih životinja AAP i Eurogroup for Animals, u suradnji s partnerima diljem Europe, zajedno rade kako bi upoznali tvorce politike i javnost o potrebi za Pozitivnom listom i o njezinim prednostima, te nude praktična rješenja i savjete o njezinoj izradi i provedbi.
KONTAKTI
AAP Rescue Centre
Raquel García, voditeljica strategija za Europu - AAP
Telefon: +31 36 523 87 13
Mobitel: +31 621 17 56 32
e-mail: raquel.garcia@aap.nl
www.aap.nl
Eurogroup for Animals
Telefon: +32 (0)2 740 08 20
e-mail: info@eurogroupforanimals.org
www.eurogroupforanimals.org
Zahvale
Ova brošura sadrži reference na niz originalnih i sekundarnih izvora. Od posebne važnosti je članak C. A. Schupplija i D. Frasera 'A Framework for assessing the suitability of different species as companion animals' (1999) i Eurogroupov 'Analysis of national legislation related to the keeping and sale of exotic pets in Europe' (2013). Za dodatne informacije o izvorima, molimo da nas kontaktirate.
Objavljeno: svibanj 2015.
Ažurirano: veljača 2024.