Neregulirana trgovina egzotičnim životinjama u EU-u
Portugalsko predsjedništvo Vijećem EU-a bilo je 3. lipnja 2021. domaćin online događaja (webinara) Unregulated exotic pet trade in the EU: a threat to health and biodiversity, koji su suorganizirale organizacije Eurogroup for Animals i Animal Advocacy and Protection (AAP) kako bi se istražili rizici koje predstavlja trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima u EU-u i mogućnosti za bolju regulaciju.
Poruka portugalske ministrice poljoprivrede
Na početku eventa puštena je videoporuka portugalske ministrice poljoprivrede Marije do Céu Antunes, koja je rekla da je „potrebno produbiti pitanje dobrobiti životinja, o čemu se mora razmišljati u integriranom i interdisciplinarnom pristupu…. Prijevoz životinja mora se obavljati u skladu sa zdravstvenim pravilima i propisima o dobrobiti kako se ne bi ugrozilo javno zdravlje i zdravlje životinja. Zajednički rad na promicanju poboljšanja dobrobiti životinja ključan je za izgradnju rješenja za globalne izazove s kojima se suočavamo, poput širenja bolesti, otpornosti na antimikrobne sastojke, između ostalih, koji nastaju i proizlaze iz klimatskih promjena. Naš uspjeh uvijek će ovisiti o stalnom dijalogu i našoj bliskoj suradnji u stvaranju boljih alata i jačanju usklađenosti. Dakle, kao i prije, nastavit ćemo surađivati.”
Navela je da su nedostatak znanja i povećan uzgoj prijetnja za dobrobit životinja, a ujedno rizik za javno zdravlje, te da je potrebno uspostavljanje usklađene zakonske regulacije na razini EU-a koristeći kao model postojeće najbolje prakse.
Uvodne informacije
Nakon uvodnog govora uslijedila su izlaganja stručnjaka i rasprava između predstavnika Europske komisije i predstavnika država članica.
Rizici od iskorištavanja i trgovine divljim životinjama postali su bolno jasni prošle godine svjetskim izbijanjem SARS-COV-2, virusa koji uzrokuje Covid-19. Iako se svijet još uvijek nosi s razornim učincima Covida-19, razgovori oko zoonoza bili su usredotočeni na ulogu ilegalne trgovine divljim životinjama u širenju patogena.
U raspravi su naglašeni zdravstveni rizici za građane EU-a koje predstavlja neregulirana trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima, budući da je rastući trend njihova držanja značajno povećao vjerojatnost širenja sličnih praksi u EU-u.
Osim zdravstvenih rizika, trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima ima razoran utjecaj na biološku raznolikost, kako na globalnoj razini tako i unutar EU-a, uzrokujući pad populacije divljih životinja u prosjeku za 62 % u područjima gdje se trguje vrstama, što neke gura bliže izumiranju, kao i rizik od prijenosa bolesti na domaće divlje životinje. Egzotične vrste mogu ugroziti izvornu biološku raznolikost ako pobjegnu ili budu puštene u divljinu.
Bernska konvencija i Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD) identificirali su trgovinu egzotičnim kućnim ljubimcima kao jedan od glavnih putova za unošenje invazivnih stranih vrsta u EU.
Konačno, nedostatak odgovarajućeg zakonodavstva o egzotičnim kućnim ljubimcima može rezultirati i ozbiljnim problemima u dobrobiti životinja; životinje pate i to je etički problem koji trebaju uzeti u obzir zakonodavstva EU-a.
Moderatorica eventa, Reineke Hameleers, izvršna direktorica organizacije Eurogroup for Animals, rekla je da trgovina egzotičnim životinjama predstavlja brojne rizike za EU i potrebna je odlučna akcija: „EU-ovim Zelenim sporazumom i Strategijom za biološku raznolikost do 2030. godine EU ima priliku i dužnost smanjiti rizike povezane s trgovinom egzotičnim kućnim ljubimcima, dok istovremeno pokazuje globalno vodstvo kako bi se preokrenuli razorni utjecaji ljudskih aktivnosti na prirodu i biološku raznolikost. Treba proširiti opseg novog Akcijskog plana za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom i istražiti načine za pravilno reguliranje trgovine divljim životinjama.”
Događaj je ujedno bio prilika za pokretanje nove AAP-ove publikacije „Infected and undetected: Zoonoses and exotic pets in the EU” koja nudi pregled uloge koju imaju egzotični sisavci koje drže kao kućne ljubimce u državama članicama EU-a, a spasio ih je AAP, u prijenosu zoonotskih bolesti.
„Naša analiza otkriva da je otprilike jedan od sedam egzotičnih kućnih ljubimaca koje je AAP spasio u posljednjih pet godina nosio barem jedan potencijalno opasan zoonotski patogen. U slučaju spašenih napuštenih životinja, incidencija potencijalno opasnih zoonotskih patogena bila je nevjerojatnih 50 %. Ova otkrića potvrđuju da trenutačni regulatorni okvir EU-a nije dovoljno opremljen za sprečavanje, otkrivanje i reagiranje na rizike od zoonotskih bolesti koje predstavlja trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima. Hitno je potreban pristup predostrožnosti u obliku Pozitivne liste EU-a”, izjavio je David van Gennep, izvršni direktor AAP-a
Sudionici
Održane su sljedeće prezentacije:
The EU as a main consumer of live wildlife and the risk of overexploiting biodiversity - Challenges to overcome uncertainties to warrant a legal, traceable and sustainable wildlife trade – Mark Auliya, Odjel za konzervacijsku biologiju, Helmholtzov centar za istraživanje okoliša GmbH - UFZ, Njemačka
Zoonotic risks associated with the trade and keeping of exotic pets in the EU (including a virtual visit to AAP’s quarantine facility) – David van Gennep, izvršni direktor organizacije Animal Advocacy and Protection (AAP)
How the exotic pet trade leads to the introduction of invasive alien species into the EU – Julie Lockwood, predsjedavajuća i profesorica na Odjelu za ekologiju, evoluciju i prirodne resurse Sveučilišta Rutgers
Impact of legal (unregulated) trade on the animal health and welfare – Pedro M. Canavilhas de Melo, Opća uprava za hranu i veterinarske granične stanice u veterinarskim agencijama pod portugalskim Ministarstvom poljoprivrede
Reineke Hameleers moderirala je raspravu s diskutantima:
dr. François Diaz, Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE)
João José de Bastos Loureiro, portugalsko Nacionalno tijelo za zaštitu prirode (ICNF), voditelj Odjela za zaštitu prirode i bioraznolikosti (Ministarstvo okoliša – Institut za zaštitu prirode i šume)
Jorge Rodriguez Romero, Glavna uprava za okoliš Europske komisije, zamjenik voditelja Odjela za multilateralnu suradnju u zaštiti okoliša
Elaine Toland, Animal Protection Agency (APA)
Marina Michaelidou-Kadi, viša službenica za poljoprivredu i prirodne resurse, Ministarstvo poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša, Cipar
Sažete informacije iz prezentacija i rasprave s diskutantima:
- EU je glavni potrošač i najistaknutiji uvoznik egzotičnih divljih životinja.
- Španjolska i Nizozemska: najveća tržišta za trgovinu egzotičnim divljim životinjama kao kućnim ljubimcima.
- Glavni razlozi koji mogu dovesti do sve većeg iskorištavanja egzotičnih životinja kao kućnih ljubimaca: komercijalizacija, globalizacija, korupcija, ilegalna trgovina, (ne)odgovornost potrošača, tj. kupaca.
- Baze podataka koje pružaju informacije o ovom problemu: CITES & CITES Database, EU Wildlife Trade Regulation, EuroStat, LEMIS (Law Enforcment Management Information Systen database), IUCN Red list.
- Nemamo regulative za vrste kojima se trguje, a nisu na CITES-ovoj listi, npr. dvije neregulirane istočnoafričke vrste gmazova: gušter Gastropholis prasina podrijetlom iz područja u obalnoj ravnici Kenije i Tanzanije i Atheris matildae, vrsta šumskog poskoka endemskog za Tanzaniju.
- CITES regulira trgovinu samo nekim životinjama, većina vrsta nije na popisu u Dodatku, iako se unatrag sedam godina bilježi golem porast trgovine; treba više raditi na tome i na njihovoj zaštiti. Zato Pozitivna lista ima prednosti u odnosu na CITES-ov popis.
- Legalna trgovina vrstama s CITES-ova popisa ne isključuje prekomjerno iskorištavanje onih vrsta koje nisu na tom popisu: trguje se ugroženim vrstama, a trgovina je dopuštena unatoč prijetnjama od gubitka staništa, zagađenja, klimatskih promjena…
- Pitanja dobrobiti životinja: uvjeti uzgoja, smrtnost prije izvoza, smrtnost nakon dolaska. Nema podataka o uvjetima držanja i smrtnosti životinja prije nego što postanu predmet trgovine.
- Iskorištavamo manje učinkovit sustav u drugim zemljama izvan EU-a za svoje potrebe i potrošnju.
- Treba zaštititi ugrožene vrste u njihovim staništima.
- Znanstvenici u svojim stručnim radovima nenamjerno informiraju krijumčare da postoje nove vrste kojima se može trgovati i otkrivaju i lokacije na kojima se te vrste mogu naći, pa je preporuka da se u znanstvenim radovima ne otkrivaju lokacije.
- Trgovina divljim životinjama najveći je put za invazivne vrste. Od 1980-ih dolazi do porasta trgovanja egzotičnim i divljim životinjama koje postaju invazivne, a otada raste i prijenos zoonoza jer one ne poznaju granice; većina zoonoza ima podrijetlo u divljim životinjama.
- 1 od 7 spašenih divljih životinja nizozemske organizacije AAP ima barem jednu zoonozu, zbog čega su u praksi jako oprezni u postupanju s tim životinjama.
- Najveći problemi: stalni porast trgovine i posjedovanja egzotičnih životinja; nema strukturiranog monitoringa zdravlja životinja kojima se trguje i države članice EU-a imaju neujednačene zakone.
- UREDBA (EU) 2016/429 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) ukazuje na važnost sprječavanja prijenosa zoonoza koje mogu predstavljati rizik za javno zdravlje.
- Postojeća pravila trebalo bi implementirati u Akcijski plan za upravljanje trgovinom životinjama u EU-u.
- Zoonoze se šire na domaće populacije, narušavaju ekosustave i među vrstama nastaju grabež i nadmetanje. Egzotične divlje vrste križaju se s autohtonim vrstama.
- U SAD-u ljudi bacaju u lokalne vode zlatne ribice kada im dosade. One se natječu i križaju s domaćim vrstama, tako da vrste koje držimo u akvarijima kod kuće mogu uzrokovati velike probleme.
- Egzotične i divlje vrste uvoze se i prodaju „na veliko”, po jeftinoj cijeni. Potrošači ih kupuju kada su male i slatke, a kada narastu velike i žive dugo (40, 60 godina – zmije, kornjače), puštaju ih u prirodu.
- Važna je edukacija potrošača da ih ne puštaju u prirodu. U SAD-u imaju dan na koji obilježavaju trgovinu životinjama i na taj dan ljudi mogu donijeti životinju koju više ne žele, a uzgajivači one koje su bolesne, čime se sprječava da te životinje budu bačene u prirodu.
- Na stvarima koje kupujemo u trgovinama imamo uputstva i upozorenja, a za egzotične životinje se prilikom prodaje na prenose informacije da mogu grepsti, prenijeti zoonoze itd. Jako je važna edukacija potrošača i da ljudi ne puštaju u prirodu životinje koje drže kao kućne ljubimce.
- Lak pristup kupcima preko interneta gdje se dogovara i odvija većina trgovine u kojoj sudjeluju trgovci amateri. Ljudi kupuju životinje, ali ne razumiju njihove potrebe, krše zakone o dobrobiti. Velika prodaja odvija se preko Facebooka i eBaya koji bi trebali potencijalnim kupcima dati informacije o potrebama i duljini života vrsta koje su na prodaju kako bi ih takvim informacijama odvratili od impulzivne kupovine. Izazov je i kako primijeniti zakone na ilegalnu internetsku prodaju životinja jer postoje mnoga mjesta za skrivanje te trgovine: privatne poruke, zatvorene grupe na FB-u i sl.
- Problem je alarmantan, ali nije dovoljno prepoznat na razini EU-a. Samo je nekoliko laboratorija u EU-u koji mogu testirati određene zoonoze. Stoga je samo pitanje vremena kada će nastupiti Covid-20.
- Na razini EU-a nema usklađenog zakonodavstva o trgovini egzotičnim životinjama, a da bi takvo zakonodavstvo bilo učinkovito, mora imati navedene vrste.
- Potreban nam je radikalan zaokret u načinu kako reguliramo trgovinu egzotičnim životinjama jer sadašnji pristup ne uspijeva riješiti probleme i nastavit će se i pogoršati ako se nastavi ovako.
Zašto je važno usvojiti Pozitivnu listu i zašto je bolja u odnosu na Negativnu listu
- Portugal ima Negativnu listu (popis vrsta koje se ne smiju držati kao kućni ljubimci), zbog čega i dalje imaju problema s nekim vrstama. Imaju posebne liste za invazivne i neinvazivne vrste. Za svaku vrstu, i zaštićenu i nezaštićenu, može se tražiti dokument o podrijetlu kako bi se mogla držati.
- Cipar je usvojio Pozitivnu listu životinja kao dio Zakona o dobrobiti životinja. Pozitivnoj listi prethodila je u Zakonu zabrana zatočavanja dupina i nastupi životinja u cirkusima. Razlozi za usvajanje Pozitivne liste bili su: dobrobit životinja (najvažniji razlog, životinje jako trpe kada ih se drži kao ljubimce), očuvanje biološke raznolikosti, zaštita javnog zdravlja i očuvanje sigurnosti. Ljudi su svjesni da nakon Covida-19 odnos prema životinjama ne može biti isti.
- Države koje imaju Pozitivnu listu (popis vrsta koje se smiju držati kao kućni ljubimci) imaju odlična iskustva. Pozitivna lista je najbolje rješenje i dobar temelj za učinkovitu regulaciju. Predstavlja sustavnu promjenu, jako dobro funkcionira, ima utjecaja i na ilegalnu trgovinu.
- Pozitivna lista je bolja jer imamo bolju kontrolu zoonoza, kao i novih i nepoznatih vrsta. Što se tiče zoonoza, svakim danom dolaze nova saznanja, to nije statična situacija i uvijek ćemo zaostajati. No nacionalni zakoni izglasani su kada se još nije tako mnogo znalo o zoonozama i opasnostima od divljih životinja. Zato su neke vrste dopuštene za držanje iako imaju veliku smrtnost prije dolaska u trgovinu i prenose zoonoze. Pozitivna lista temelji se na najnovijim znanstvenim istraživanjima, omogućava državama da kontroliraju trgovinu i preventivna je.
- Negativna lista ostavlja mnogo prostora trgovcima da traže vrste koje još nisu na listi ili koje su miješane pa ih je teško staviti na listu, što se upravo sada događa s nekoliko hibridnih mačjih vrsta. Trgovina egzotičnim vrstama jako je dinamična, a Negativna lista sporo i zakašnjelo reagira i puna je rupa.
- Invazivnost nekih vrsta zaista je velika. Ne želimo biti odgovorni za Covid-20 samo zato što smo predugo čekali jer Covid-20 može doći brže nego što očekujemo. Nemamo vremena za stavljanje svih vrsta na Negativnu listu. U Belgiji, gdje je Pozitivna lista dugo na snazi, kao i u drugim državama koje su ju usvojile, vide se pozitivni pomaci i već sada znamo da na razini EU-a funkcionira bolje od Negativne liste.
- Pozitivna lista u Belgiji uspješno rješava i problem ilegalne internetske trgovine jer se vlasti upozoravaju na odvijanje takve online trgovine, postupa se u skladu s tim i u konačnici se smanjuju troškovi.
- Trgovina egzotičnim životinjama ugrožava EU zbog mnogih razloga, a kako EU nije opremljena za rješavanje problema, Pozitivna lista nužna je kako bi se oni riješili.
- Pozitivnu listu u Europi dosad su usvojile: Belgija, Luksemburg, Cipar, Norveška, Malta, Nizozemska i Litva. U Nizozemskoj i Litvi Pozitivna lista ugrađena je u zakon, a popis vrsta još uvijek se razvija.
- Trenutačno se raspravlja o potrebi reguliranja trgovine egzotičnim kućnim ljubimcima u mnogim državama članicama EU-a, poput Francuske, Švedske, Finske, Estonije, Slovenije…
* Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2017. godine Pozitivna lista čak je uvrštena u prijedlog Zakona, no na kraju je odbačena, iako je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane već ranije počela pripreme za njezino uvođenje i stupila u kontakt s inozemnim organizacijama, prije svega s organizacijom Animal Advocacy and Protection (AAP).
I druge europske države traže slična zakonodavna rješenja, odnosno usvajanje Pozitivne liste. U travnju ove godine talijanski Senat odobrio je amandman Zakona o europskim izaslanstvima, s pozitivnim mišljenjem Vlade, koji predviđa zabranu zatočavanja i trgovine egzotičnim i divljim životinjama te ograničenje trgovine domaćim životinjama. Zabrana treba stupiti na snagu najkasnije do 8. svibnja 2022.
Podsjećamo da Hrvatska nema nikakvu zakonsku regulativu trgovine egzotičnim životinjama kao kućnim ljubimcima, zbog čega je nužno izmjenama Zakona o zaštiti životinja omogućiti uvođenje Pozitivne liste. Time bi Hrvatska postigla bolju kontrolu trgovine životinjama te veću zaštitu ljudi i okoliša.
