Naplaćivanje turistima fotografiranja s divljim životinjama
Građani nam često ukazuju na problem stranaca koji iskorištavaju divlje životinje na ulicama grada radi naplaćivanja fotografiranja s njima. Nažalost, riječ je o redovitoj praksi i prizorima koje viđamo najčešće ljeti na ulicama hrvatskih turističkih središta, gdje se turisti fotografiraju držeći u rukama ili na ramenu divlju životinju (majmuna ili pticu), vezanu užetom da ne bi pobjegla. Građani nam dojavljuju i da su životinje drogirane nekim sedativom kako bi bile mirne dok ih ljudi uzimaju u ruke za fotografiranje jer mirno puštanje da ih stranci drže nije njihovo prirodno ponašanje. Svjedoci ukazuju da su životinje bez hrane i vode, izložene stresu, buci, gužvi i gomili ljudi, prenošenju iz ruke na ruku nepoznatih ljudi, uznemiravanju i nesnosnim vrućinama te da vidljivo pate. Ovakva patnja životinja ne smije biti dio hrvatske turističke ponude, već je ovo sramota za Hrvatsku kao državu EU-a! Zato apeliramo na gradove da spriječe profitiranje pojedinaca na fotografiranju s divljim životinjama, što šteti turističkoj promidžbi i temelji se na patnji životinja radi isprazne zabave.
Naša udruga redovito prijavljuje izlaganje divljih i domaćih životinja u javnosti i naplaćivanje njihova fotografiranja. U prijavama tražimo od inspekcije da zabrani izlaganje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, oduzme životinje koje su izložene strahu, patnji i neprimjerenom držanju te da svojim postupanjem spriječi daljnja kršenja zakona i narušavanje zdravlja i dobrobiti životinja. Inspekcijski nadzor često zahtijeva suradnju policije, veterinarske inspekcije, inspekcije zaštite prirode i komunalnog redarstva.
Ističemo da divlje životinje (kao ni bilo koje druge) nisu zabavljači, a privatne osobe ne smiju ih držati i iskorištavati za naplaćivanje fotografiranja s njima te ih izlagati buci, gomili prolaznika i drugim stresnim faktorima. To je protuzakonito, a ne govori ništa dobro ni o osobi koja objavljuje takve fotografije na društvenim mrežama jer to nije ljubav prema životinjama. Osim toga, divlje životinje prenose oko 72 % zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje predatorske, agresivne ili otrovne prirode, zbog čega njihovo držanje predstavlja opasnost i za javno zdravstvo i sigurnost ljudi (posebno djece) i drugih životinja.
Važno je da, prilikom postupanja, inspekcije iskoriste zakonsku mogućnost oduzimanja životinja radi sprječavanja novih kršenja zakona jer u protivnom svakoga ljeta možemo očekivati iste prizore. Pritom je problem nedostatak adekvatnih skloništa i privremenih smještaja za divlje životinje, kao i nepostojanje jasne zakonske regulative o držanju divljih životinja. Zbog svega navedenoga pokrenuli smo inicijativu za izmjene Zakona o zaštiti životinja kojima, između ostaloga, predlažemo uvođenje tzv. Pozitivne liste, odnosno popisa vrsta koje se mogu držati kao kućni ljubimci. Trenutačno nemamo takvu regulaciju pa pojedinci mogu nabaviti bez većih problema bilo koju vrstu životinje, neovisno što je većini njih nemoguće osigurati adekvatne uvjete držanja u zatočeništvu.
Vezano za držanje majmuna, propisi su još složeniji jer fizička osoba ne može prodati majmuna drugoj fizičkoj osobi, već jedino objektu, zavodu ili centru koji je odobrilo Ministarstva poljoprivrede, i to uz certifikat koji jamči zdravlje životinje, a izdaje ga veterinarska inspekcija. U Republici Hrvatskoj jedini odobreni objekt je Zoološki vrt grada Zagreba, koji može primiti majmuna i od fizičke osobe, ali ta osoba mora biti registrirana pri Ministarstvu poljoprivrede za uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji.
Inače, majmuni su poznati kao vrlo teritorijalne životinje i teritoriji im mogu biti veliki do 100 hektara, što im ne mogu osigurati ni zoološki vrtovi, a pogotovo ne privatne osobe. Potpuno je jasno da životinja koju, umjesto da bude u prirodnom okolišu, neki bezobzirni pojedinac nosi po bučnim gradskim ulicama radi naplaćivanja fotografiranja – pati.
Jednako pate i ptice, kojima često podrežu krila da ne bi mogle odletjeti. Na njima se lako uočava da su uznemirene i da pokazuju znakove stereotipija i abnormalne pokrete, a to su inače uobičajeni znaci psihičkih poremećaja u životinja koje su izluđene zatočeništvom.
Stoga upozoravamo građane da se ne fotografiraju s divljim životinjama jer time pridonose patnji životinja i sudjeluju u kršenju zakona.
Zakon o zaštiti životinja zabranjuje držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima, a divlje životinje ne smiju se držati vezane, osim zbog veterinarsko-zdravstvenih ili sigurnosnih razloga. Također, za korištenje životinja pri snimanju filmova i televizijskih emisija te za izložbe, smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog veterinarskog inspektora. Pri držanju i uzgoju divljih životinja mora se osigurati potrebna skrb s obzirom na klimatske uvjete, način držanja i prehrane, potrebu za slobodnim kretanjem i stupanj prilagodbe. Jasno je da se pri iskorištavanju životinja za fotografiranje krše brojne zakonske odredbe, a životinje su izložene stresu i patnji. Osim što je riječ o prekršajnom djelu za koje je propisana visoka novčana kazna, ovdje se radi i o kaznenom djelu mučenja životinja, i to radi koristoljublja, za što je predviđena kazna zatvora do tri godine.
Građani koji uoče osobe koje naplaćuju turistima fotografiranje s majmunom ili nekom drugom divljom životinjom trebaju odmah pozvati policiju, a ujedno fotografirati te osobe i poslati prijavu Državnom inspektoratu putem obrasca na web-stranici DIRH-a.
Objavljeno: lipanj 2024.
![Zadar_egzotične životinje [ 120.31 Kb ]](/data/image_3_15892.jpg "Zadar_egzotične životinje [ 120.31 Kb ]")
![Zadar_egzotične životinje [ 86.78 Kb ]](/data/image_2_15887.jpg "Zadar_egzotične životinje [ 86.78 Kb ]")
