Književna životinja: Kulturni bestijarij II. dio
Urednice: Suzana Marjanić i Antonija Zaradija Kiš
Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2012.
Knjiga Književna životinja razdijeljena je u osam cjelina: Mitske i etno književne životinje – deset priloga, Književno srednjovjekovlje i humanizam životinja – sedam priloga, Književna renesansa, manirističke i barokne životinje – šest priloga, Suvremena književna životinja – osam priloga, Književno-fantastična životinja – dva priloga, Dječji književni zoo – tri priloga, Filozofsko-književna životinja: zooetika – dva priloga i Život životinja kroz književnost – deset priloga. Radovi su, uglavnom, razvrstani prema književnopovijesnom kriteriju: životinja kao književna činjenica promatra se od najstarijih književnih zapisa pa sve do suvremenosti, pri čemu je posljednja, književnopovijesno raznorodna cjelina ujedno i zaključna.
Književna životinja s 48 književnoanimalističkih radova želi istaknuti postojanje dobroga teorijskoga i etičkoga razloga da se u proučavanje životinja još intenzivnije uključi humanistika i time sugerira zajednički program 'kreativnoga disciplinarnoga uznemirivanja', kako je istaknula engleska teatrologinja Una Chaudhuri (2007.), otvarajući perspektive novih čitanja odnosa ljudi i životinja. Upravo to kreativno uznemiravanje pokušavamo ostvariti Književnom životinjom i u našim kulturnim krugovima, kao rezultatom književnoanimalističkih promišljanja kroz koja se isprepliću i realna i estetska nadahnuća o ŽIVOTINJI U KNJIŽEVNOSTI ili jednostavno o KNJIŽEVNOJ ŽIVOTINJI, koja će nam u konačnici sama odgovoriti na pitanje ZAŠTO ČITATI ŽIVOTINJU?
![Literatura - S. Marjanić i A. Zaradija Kiš: Književna životinja, Kulturni bestijarij II. dio [ 82.95 Kb ]](/data/image_2_7861.jpg "Literatura - S. Marjanić i A. Zaradija Kiš: Književna životinja, Kulturni bestijarij II. dio [ 82.95 Kb ]")
