Nobelovac J. M. Coetzee: pokusi na ¾ivotinjama su moralno 'nezamislivi'!
Sveuèili¹te Oxford, Centar za etiku ¾ivotinja
26. o¾ujka 2015.
Vi¹e od 150 akademika, intelektualaca i pisaca, ukljuèujuæi Nobelovca J. M. Coetzeea, u novom izvje¹æu radne skupine Centra za etiku ¾ivotinja Sveuèili¹ta Oxford, pod nazivom 'Normalizacija nezamislivog', pozvalo je na 'denormalizaciju' pokusa na ¾ivotinjama.
Ostali potpisnici izvje¹æa su: John Pritchard, biv¹i biskup iz Oxforda, profesor Keith Ward sa Sveuèili¹ta Oxford, profesor Stanley Hauerwas iz ©kole Duke Divinity i profesor Conor Gearty iz Londonske ekonomske ¹kole.
U izvje¹æu se ocjenjuje da: 'Namjerno i rutinsko zlostavljanje nedu¾nih osjeæajnih ¾ivotinja, koje ukljuèuje povredu, bol, patnju, stres zatoèenja, manipulaciju, trgovinu i smrt, trebalo bi biti nezamislivo. Ipak, testiranje na ¾ivotinjama upravo je to: 'normalizacija nezamislivog'. Procjenjuje se da se diljem svijeta godi¹nje koristi 115,3 milijuna ¾ivotinja za pokuse. ©to se tièe povrede, boli, patnje i smrti, to predstavlja jedno od glavnih moralnih pitanja dana¹njega vremena.'
Radna skupina sastavljena od 20 vodeæih etièara i znanstvenika zakljuèila je da su pokusi na ¾ivotinjama moralno i znanstveno pogre¹ni. Izvje¹æe s vi¹e od 50.000 rijeèi vjerojatno je najopse¾nija kritika pokusa na ¾ivotinjama ikada objavljena. Naruèile su ga organizacije BUAV i Cruelty Free International kao nezavisan etièki osvrt, a èlanovi radne skupine naglasiti su da organizacija BUAV nije ni na koji naèin utjecala na njihove zakljuèke.
'Moralni argumenti u korist pokusa na ¾ivotinjama zaista ne dr¾e vodu ', ka¾e profesor Andrew Linzey, suurednik izvje¹æa i teolog na Sveuèili¹tu Oxford. 'Gledali smo glavne argumente u slu¾benim izvje¹æima i na¹li nedostatke. Da su bilo koji od njih moralno valjani, opravdali bi i pokuse na ljudima.'
Izvje¹æe zakljuèuje da se 'normalizacija' pokusa na ¾ivotinjama:
- kosi s onime ¹to danas znamo o opsegu na koji ¾ivotinje mogu biti ozlijeðene. Ne mo¾e se zanemariti pitanje slo¾enosti ¾ivotinjske svjesnosti, osobito sposobnost ¾ivotinja da iskuse bol i u¾itak. Za razliku od na¹ih predaka, mi sada znamo, onoliko razumno koliko mo¾emo znati o ljudima, da ¾ivotinje (posebno sisavci, ptice i gmazovi) do¾ivljavaju ne samo bol nego i ¹ok, strah, predosjeæaj, traumu, tjeskobu, stres, tjeskobu, i¹èekivanje i u¾as.
- temelji na diskreditirajuæoj ideji da su ¾ivotinje samo alati za ljudsku upotrebu, sredstva za ljudske zavr¹etke, zamjenjivi predmeti i robe koje se mogu iskoristiti i odbaciti onako kako ljudima odgovara,
- suoèava s izazovom novog moralnog razmi¹ljanja koje dr¾i da osjeæajna biæa nisu samo stvari, objekti, strojevi ili alati nego imaju vlastitu vrijednost i zaslu¾uju po¹tovanje,
- nadopunjuje nizom propisa i kontrola, ¹to u stvarnosti vrlo malo koristi za¹titi ¾ivotinja, a èesto èini obrnuto,
- opravdava èesto ponavljajuæim tvrdnjama da interes ljudi zahtijeva takve pokuse, dok treba postaviti pitanje imaju li ljudi ikada imati koristi od zlostavljanja ¾ivotinja.
Cijelo izvje¹æe mo¾e se proèitati ovdje.
Objavljeno: travanj 2015.
