Zašto su koće štetne?
Još otkako je praksa korištenja mreža potegača počela oko 15. stoljeća, postojala je zabrinutost zbog manjka njihove selektivnosti. Potegače mogu ubirati i komercijalno tražene i neželjene ribe, a mogu izravno ubiti i koraljne grebene lomeći ih i zakapajući u sediment. Mogu ih ubiti i neizravno ranjavajući koraljno tkivo te ostavljajući grebene ranjive i podložne infekcijama. Povlačenje teške ribarske opreme po morskome dnu uzrokuje štetu u golemim razmjerima te, uz već spomenute koralje, uništava ostala staništa i odstranjuje morsku travu.
Države diljem svijeta postaju svjesne ovog ekološkog zločina nad morskim svijetom te poduzimaju korake kako bi se (pridnene) mreže potegače zabranile.
Tako je vlada Tasmanije učinila korak prema zabrani superpotegača iz svojih voda i pozvala saveznu vladu da slijedi njezin primjer. Naime, tasmanijski propisi spriječili su potegače duže od 38 metara da ribare u državnim vodama od 2001., no državna vlada želi ojačati tu zabranu kroz zakon.
Od ostalih zemalja koje se zauzimaju za neki oblik zabrane pridnenih mreža potegača su:
- Regionalna vijeća za upravljanje ribarstvom Sjedinjenih Država ograničavaju pridnenu koću u određenim zatvorenim područjima radi zaštite određenih vrsta ili staništa. Primjerice, na zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država 2002. godine stvoreno je veliko područje za očuvanje morskih riba koje zabranjuju koćarenje u većini područja obale između 140 do 270 m (450 do 900 stopa) – kako bi se zaštitile prelovljene vrste riba pacifičkih bodečnjaka (stijena). U 2018. su ta zatvaranja revidirana kako bi se omogućilo koćarenje u nekim prethodno zatvorenim područjima, dok su se nova područja osjetljivih staništa zatvarala za pridnena koćarenja.
- EU je 2004. primijenila „preventivni pristup” i zatvorila za pridneno koćarenje osjetljivo područje Darwin Mounds kod Škotske.
- Opća komisija za ribarstvo na Mediteranu (GFCM) Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) zabranila je mreže potegače ispod 1000 metara, a u siječnju 2006. u potpunosti je zatvorila ekološki osjetljiva područja kod Italije, Cipra i Egipta za sve potegače po morskom dnu.
- Norveška je 1999. prepoznala veliku štetu koje je koćarenje uzrokovalo njezinim hladnovodnim Lophelia koraljima. Otada je ustanovila program lociranja hladnovodnih koralja unutar svoje ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) kako bi brzo zatvorila područja za pridneno koćarenje.
- Kanada je poduzela korake za zaštitu ranjivih koraljnih grebena i njihovih ekosustava od pridnenog koćarenja u Novoj Škotskoj. Sjeveroistočni kanal (tijesnac) zaštićen je od ribarenja 2002., a područje Gully zaštićeno je kao Zaštićeno područje mora (MPA) 2004. godine.
- Australija je 1999. proglasila Tasmanian Seamounts Marine Reserve kako bi se zabranio lov pridnenim mrežama potegačama u južnom Tasmanijskom moru. Australija zabranjuje mreže potegače u Velikom australskom morskom parku Bight kod Cedune u južnoj Australiji, a 2004. proglasila je najveće zaštićeno područje mora u svijetu – Great Barrier Reef Marine Park gdje je svaki oblik ribolova ili izranjanja zabranjen.
- Novi Zeland je 2001. zatvorio 19 morskih planina unutar svoje EEZ kako bi zabranio pridnene mreže potegače, uključujući Catham Rise, subantarktičke vode i uz istočne i zapadne obale Sjevernog otoka. 14. veljače 2006. postignut je sporazumni nacrt s ribarskim tvrtkama da se zabrani pridneno koćarenje u 30 % novozelandske EEZ, što je područje veličine oko 1,2 milijuna km2 koje se proteže od subantarktičkih do suptropskih voda. No samo djelić ovoga područja predloženog za zaštitu zapravo će pokriti područja koja su ugrožena pridnenim koćarenjem.
- Palau, otočna država u Tihom oceanu, zabranila je pridnene mreže potegače u svojoj jurisdikciji i od bilo kojeg Palaunca ili palaunske korporacije bilo gdje u svijetu.
- Predsjednik Kiribatija, otočne države u središnjem dijelu Tihog oceana, 2006. proglasio je formiranje prvog zaštićenog područja u dubokome moru – Zaštićeno područje otočja Phoenix. Time je stvoreno u svijetu treće najveće zaštićeno područje mora koje može zaštititi koralje u dubokome moru, ribe i morske planine od pridnenih mreža potegača. Međutim, nisu precizirane stvarne granice toga rezervata i koja su ograničenja ribolova koja se unutar njega mogu dogoditi. Problem je i manjak patrolnih plovila koja bi nadzirala predloženo zaštićeno područje.
- Hong Kong donio je 18. svibnja 2011. zakon koji zabranjuje koćarenje u pokušaju da obnove opustošene riblje zalihe i morski ekosustav na svojemu području. Zabrana je stupila na snagu 31. prosinca 2012., a vlada je ribarima na koje se ova zabrana odnosila platila odštetu u iznosu od 1,72 milijardi HK dolara. Osobe koje ju prekrše podložne su novčanoj i zatvorskoj kazni prema Pravilniku o zaštiti ribarstva.
PROČITAJTE PREDAVANJE O TOME ZAŠTO PRIDNENE KOĆE NIKAKO NISU ALAT ZA PRIKUPLJANJE OTPADA.
![mreze potegace 5 [ 145.58 Kb ]](/data/image_3_14630.jpg "mreze potegace 5 [ 145.58 Kb ]")
![mreze potegace 6 [ 224.52 Kb ]](/data/image_3_14631.jpg "mreze potegace 6 [ 224.52 Kb ]")
