Suživot s vranama u gradovima

| More

U Zagrebu i drugim gradovima živi velik broj ptica – od golubova i vrabaca preko svraka i vrana do divljih pataka i labudova. Zato je važna edukacija o tome kako živjeti u mirnoj koegzistenciji s divljim životinjama jer upravo su ljudi utjecali na nestajanje staništa životinja gradnjom zgrada i trgovačkih centara ili rušenjem drveća.

Vrane su inteligentne i društvene ptice koje često grade gnijezda u gradskim i prigradskim područjima. Nažalost, njihova prisutnost ponekad se može smatrati smetnjom, osobito kada grade svoja gnijezda u blizini zgrada ili drugdje gdje ljudi često borave ili prolaze.

No treba imati na umu i da je prisutnost vrana u naseljima i u blizini naseljenih mjesta prouzročena ljudskim faktorom – ostavljanjem smeća, hrane i sl., kao i stalnim uništavanjem i oduzimanjem životinjama njihovih prirodnih staništa. Ako se zatvaraju kante za smeće, onda vrane imaju manje dostupnu hranu, pa i to u konačnici utječe na njihov broj.

Potpuno je neprihvatljiv i odstrel vrana kao primitivno rješenje, kojemu nema mjesta u civiliziranoj državi. Osim toga, vrane se zadržavaju u blizini naselja, pa čak i u središtu grada, pa bi njihov odstrel doveo u opasnost druge životinje i ljude.

Zakon zabranjuje uznemiravanje i ubijanje vrana

Vrste vrana koje obitavaju na području Republike Hrvatske (sive vrane, gačci, čavke) nisu zaštićene ptice, no nije dopušteno uklanjanje njihovih gnijezda ni razbijanje ili diranje njihovih jaja u vrijeme gniježđenja. Gnijezda se smiju premještati, a grane obrezivati do 1. ožujka. Nakon toga počinje sezona gniježđenja. Ni gradske vlasti ni stanovnici nekog područja ne smiju uznemiravati i/ili uništavati gnijezda vrana tijekom tog razdoblja.

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) navodi da su ciljevi i zadaće zaštite prirode, između ostalih, „očuvati i/ili obnoviti bioraznolikost očuvanjem prirodnih stanišnih tipova, divljih vrsta i njihovih staništa, uključujući i sve vrste ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, kao i ptičjih jaja i gnijezda, uspostavom odgovarajućeg sustava zaštite, upravljanja i nadzora”. Istim Zakonom zabranjeno je namjerno hvatanje ili ubijanje, namjerno uznemiravanje (posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije), namjerno uništavanje ili uzimanje jaja (te njihovo čuvanje, čak i ako su prazna), namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje razvojnih oblika ptica, gnijezda ili legla te oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.

Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20) zabranjuje loviti divljač za vrijeme lovostaja, uništavati i prisvajati mladunčad te uništavati i oštećivati legla, gnijezda i jaja divljači. Pravilnik o lovostaju (NN 94/2019) propisuje lovostaj za sive vrane, vrane gačce i čavke od 1. ožujka do 31. srpnja, u vrijeme kada sjede na jajima i dok hrane mladunčad.

Što gradska vlast može učiniti ako na vašem području ima mnogo vrana i njihova gnijezda stvaraju probleme?

Vranama se ne smiju uklanjati gnijezda tijekom razdoblja gniježđenja i razmnožavanja, od 1. ožujka do 31. srpnja. Zato je najbolja mjera prevencija, odnosno obrezivanje granja drveća u skladu sa zakonima prije nego počne sezona gniježđenja, do 1. ožujka. Ako je gnijezdo uklonjeno neposredno prije polaganja jaja, odnosno kratko vrijeme prije ožujka, to ne znači da se vrane neće zadržati na tom području ili negdje u blizini i napraviti novo gnijezdo. Dakle, ono što grad ili općina mogu napraviti jest u jesen ili zimu obrezati vršne dijelove krošnji drveća u okolici, posebice na lokacijama gdje su se ljudi žalili na vrane. Tako vrane neće imati mjesto za napraviti gnijezdo pa će ga saviti negdje drugdje. Time se sprječavaju neetični i ilegalni postupci rušenja gnijezda, a vrane će imati svoj mir.

Postoje i druge alternative koje vrijedi razmotriti. Na primjer, mogu se koristiti (zakonski dopuštena) vizualna ili zvučna sredstva za odvraćanje kako bi odvratila vrane od gniježđenja u određenim područjima. To može uključivati sjajne predmete ili umjetne ptice grabežljivice koji će učiniti područje manje privlačnim za ptice.

Još jedna mogućnost je osigurati vranama alternativna mjesta za gniježđenje. Kutije za gnijezda mogu se postaviti na prikladnije drveće ili na mjesta koja nisu toliko u blizini ljudi. To će vranama pružiti sigurno i prikladno mjesto za izgradnju gnijezda, a istovremeno će ih držati podalje od područja gdje mogu stvarati probleme.

Potrebno je i educirati građane da ih vrane ne ugrožavaju, već da iskazuju prirodno ponašanje štiteći svoje mlade kada ih smatraju ugroženima ili ako ispadnu iz gnijezda. Informacije se mogu širiti putem tiskanih materijala, objava u medijima, društvenih mreža te u suradnji s udrugama za zaštitu životinja i prirode, kao i ekološkim udrugama.

Što građani mogu učiniti?

Stručnjaci ornitolozi u Hrvatskoj upozoravaju da gniježđenje započinje u ožujku, kada vrane polažu jaja i imaju mlade u gnijezdima. Mlade ptice počinju napuštati gnijezdo od svibnja do sredine lipnja. Osobito je osjetljivo razdoblje kada mladi izađu iz gnijezda i uče letjeti, ali još su nespretni pa nerijetko završe na tlu, skrivaju se u grmlju i mogu stradati, a ostale vrane brane ih od opasnosti. Čovjek može proći blizu ptića, a da ih i ne primijeti, no roditelji će se obrušiti na svakoga tko prođe na desetak do čak 50-ak metara od mladunaca, u želji da ih zaštite. Zato je važno nikako ne uznemiravati vrane i ne dirati mlade ptiće kod kojih je ionako smrtnost visoka i čak oko 50 posto njih ne preživi. Tijekom sezone gniježđenja važno ih je ostaviti na miru dok mladunci ne polete i ne napuste gnijezdo. To može potrajati nekoliko tjedana, ali vrijedi pričekati kako bi se osigurala sigurnost i dobrobit ptica. Ne treba naglašavati da je potpuno pogrešno plašiti ih, tjerati ili pucati na njih.

Važno je znati da vrane nisu opasne za ljude i ne treba ih se bojati ako im se ne prilazi. One napadaju ljude samo u iznimnim situacijama, ako su ugrožene one ili netko iz njihova jata. Rijetko, događa se da pogriješe i napadnu prolaznike jer npr. misle da su oni ubili njihove ptiće, a zapravo ih je pojela mačka. Dakle, vrane su agresivne samo kada brane svoje ptiće. Srećom, sporadični napadi vrana samo su upozorenja koja se manifestiraju oblijetanjem ptice vrlo blizu čovjekove glave. Stoga napadi o kojima mediji ponekad izvještavaju nisu pravi napadi zbog kojih osoba može biti ozbiljno povrijeđena. Vrana se samo zna zaletjeti prema čovjeku kako bi zaštitila svoje mlado koje je u blizini. Ako vam se dogodi tako nešto, važno je ostati smiren, ne paničariti ili se bojati jer se tek tada osoba nehotice može ozlijediti bježeći od nje. Potrebno je dići ruke iznad glave i smireno nastaviti dalje svojim putem.

Kako vrane obično grade svoja gnijezda u područjima s puno drveća i zaklona građanima se savjetuje da, ako je moguće, pokušaju zaobilaziti ta područja dok ptići ne odlete. Ako koje ispadne iz gnijezda, to mogu prijaviti gradskoj službi zaduženoj za zbrinjavanje divljih životinja. Kako bi se mogućnost napada svela na najmanju moguću mjeru, stručnjaci savjetuju da se ptići nikako ne diraju i da im se ljudi ne pokušavaju približiti. Također, treba izbjegavati hodati preblizu visokog drveća na kojima se vrane gnijezde, kao i ne približavati se žbunju u kojemu se ptići znaju skrivati dok ne nauče letjeti i postanu samostalni.

Vrane su poznate kao čistači okoliša i gradskih smetlišta te su se odlično prilagodile životu u gradovima i prehrani koja uključuje kruh, špagete i ostalu hranu koju ljudi bace. Naime, česti su slučajevi da ljudi bacaju smeće po cesti ili ostatke hrane kroz prozor, i to ne (samo) kruh za golubove nego ostatke jela, što naravno privlači i vrane i druge životinje poput miševa, štakora i sl. Nerijetko se i taj problem krene rješavati bacanjem otrova, što ne samo da je zabranjeno i kažnjivo nego je opasno i za druge životinje i ljude, posebno djecu. Kako bi se to spriječilo, građani bi trebali pravilno zatvarati kante za smeće jer onda vrane imaju manje dostupnu hranu, pa i to u konačnici utječe na njihov broj. Važno je održavati okoliš čistim, redovito prazniti kante sa smećem po parkovima, ne ostavljati po naseljima otpatke hrane, odlagati smeće na predviđena mjesta i razvrstavati otpad.

Budući da vrane preferiraju visoka stabla, građani mogu tražiti od gradova i općina da sade više niskog raslinja, grmlja i niskog drveća. Tako će biti više drugih ptica, poput vrabaca, a vrane će potražiti prostranija područja koja im više odgovaraju.

Što ako je došlo do uništavanja gnijezda?

Ako ste uočili da je za vrijeme gniježđenja vaša gradska vlast naredila uništavanje gnijezda bilo koje ptice, možete slučaj prijaviti policiji pisanim putem ili preko MUP aplikacije, kao i pisati Državnom inspektoratu na e-mail online-prijave@dirh.hr.

Što učiniti ako poletarac padne iz gnijezda ili ako naiđete na ozlijeđenu vranu?

Ako primijetite poletarca kojemu je ugrožen život, možete kontaktirati najbliže sklonište za životinje, odnosno Sklonište za nezbrinute životinje Dumovec ako ste na području grada Zagreba. Njima se možete obratiti i ako vidite ozlijeđenu vranu, odnosno bilo koju ozlijeđenu divlju životinju.

Vrane su korisne i inteligentne

Vrane su iznimno korisne životinje i u civiliziranim i etički razvijenim državama potiče se i provodi s njima normalan suživot. Treba uzeti u obzir i da su vrane među najinteligentnijim vrstama na planetu. Procjenjuje se da posjeduju inteligenciju na razini djeteta od sedam godina, mogu rješavati složene zagonetke s više koraka, znaju koristiti alate i mogu same raditi alate, mogu planirati budućnost i razmjenjivati ​​stvari, koriste geste za komuniciranje, vole se igrati... Dakle, po mnogočemu slične su nama ljudima i zato se trebamo potruditi razviti s njima suživot, a ne pokušavati ih se silom riješiti.

Zaključno, iako se vrane ponekad mogu smatrati smetnjom, važno je zapamtiti da je rušenje gnijezda strogo zabranjeno. Odlaganje smeća na predviđena mjesta i razvrstavanje otpada te obrezivanje drveća u jesen ili pred kraj zime najbolja je prevencija ovoga problema. Tako su zaštićeni i ljudi i vrane. Bitno je uvijek imati na umu da trebamo živjeti u skladu i miru s prirodom i svim njezinim stanovnicima jer i oni imaju pravo na život kao i mi.

Objavljeno: travanj 2023.

vrana pixabay [ 264.30 Kb ]

Vezane teme

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting