Javna rasprava o izmjenama i dopuni Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama Grada Zagreba, svibanj 2026.
Udruga Prijatelji životinja ostavila je sljedeće prijedloge i primjedbe na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Odluke o izmjenama i dopuni Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama Grada Zagreba:
Kontrola razmnožavanja mačaka
Predlažemo da se odredba iz članka 3. Nacrta prijedloga Odluke koja glasi:
„Kontrola razmnožavanja mačaka provodi se sufinanciranjem troškova označavanja injektibilnim transponderom i sterilizacije vlasničkih mačaka, te sterilizacijom slobodnoživućih mačaka na odobrenim hranilištima iz članka 18. ove odluke koje provodi Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.”
izmijeni i da glasi:
„Kontrola razmnožavanja mačaka provodi se financiranjem ili sufinanciranjem troškova označavanja injektibilnim transponderom i trajne sterilizacije vlasničkih mačaka te trajnom sterilizacijom slobodnoživućih mačaka.”
Obrazloženje:
Pohvaljujemo namjeru Grada Zagreba da (su)financiranjem troškova označavanja i sterilizacija vlasničkih mačaka te sterilizacijom slobodnoživućih mačaka smanji broj napuštenih mačaka, što je vidljiv problem koji traži jasne preventivne mjere. U cilju uspješne provedbe, predlažemo korekciju te odredbe kako bi njome bile obuhvaćene vlasničke mačke, kao i sve slobodnoživuće mačke – i one na hranilištima i one izvan hranilišta, a Grad bi birao načine provedbe.
Članak 62. Zakona o zaštiti životinja jedinicama lokalne samouprave daje široku ovlast da same odrede opseg i način trajne sterilizacije napuštenih pasa i slobodnoživućih mačaka. Nijedna odredba Zakona ne ograničava sterilizaciju samo na mačke smještene na formalnim hranilištima pa je stoga potpuno zakonito i logično da Grad Zagreb u svojoj Odluci proširi program na sve slobodnoživuće mačke. Time se osigurava jedinstven, sveobuhvatan sustav bez isključivanja mačaka koje netko hrani izvan registriranih hranilišta ili pak onih koje nitko ne hrani. Tako će Grad u istom općem aktu jasno definirati da sufinancira i provodi sterilizaciju svih mačaka bez poznatog vlasnika na svojem području, neovisno o tome jesu li u sustavu hranilišta ili ne.
Naime, u praksi postoje brojna područja grada Zagreba na kojima nisu uspostavljena registrirana hranilišta, iako na tim lokacijama obitavaju slobodnoživuće mačke koje građani hrane i koje se nastavljaju nekontrolirano razmnožavati. Ograničavanje financiranja sterilizacije isključivo na mačke s registriranih hranilišta dovelo bi do toga da značajan broj slobodnoživućih mačaka ostane izvan sustava kontrole razmnožavanja, što dugoročno povećava broj mačaka na javnim površinama i troškove njihova zbrinjavanja za Grad Zagreb.
Hranilišta predstavljaju dodatni alat za organizirano praćenje i skrb o slobodnoživućim mačkama, ali ne mogu biti jedini temelj sustava kontrole njihove populacije. U mnogim gradovima i općinama financira se sterilizacija svih slobodnoživućih mačaka, iako nemaju registrirana hranilišta, upravo zato što je cilj obuhvatiti što veći broj životinja i spriječiti njihovo daljnje razmnožavanje.
Predložena korekcija ove odredbe posebno je važna i zbog činjenice da aktualna definicija slobodnoživuće mačke u Odluci ne uvjetuje postojanje hranilišta, već status mačke bez vlasnika i posjednika koja živi na javnoj površini. Slijedom toga, nije logično da mogućnost sterilizacije i povrata u okoliš ovisi isključivo o tome postoji li na određenoj lokaciji registrirano hranilište.
Dugoročno je za Grad Zagreb učinkovitije i financijski racionalnije omogućiti sterilizaciju svih slobodnoživućih mačaka na javnim površinama, a ne da neke izdvaja, naročito kada se radi o slobodnoživućim mačkama izvan hranilišta koje su sklone intenzivnom razmnožavanju, nego naknadno snositi troškove zbrinjavanja sve većeg broja nekastriranih mačaka i njihovih potomaka.
Također, predlažemo da se provedba sterilizacije ne veže uz gradsko sklonište, i to iz dva razloga: jedan je dislociranost skloništa u Dumovcu, što bi moglo mnoge navesti da odustanu čak i od subvencionirane cijene sterilizacije, a drugi je preopterećenost samog gradskog skloništa ako bi obavljalo sterilizacije i vlasničkih i slobodnoživućih mačaka. Nije nužno ni svrhovito u samoj Odluci propisivati tko će provoditi trajnu sterilizaciju, već je opravdano to pitanje prepustiti Gradu kako bi zadržao operativnu fleksibilnost u odabiru modela provedbe i učinkovitije prilagodio organizaciju stvarnim potrebama na terenu. Grad nema ni zakonsku obavezu da sve sterilizacije slobodnoživućih mačaka mora obavljati isključivo u okviru vlastita skloništa, nego može, a s obzirom na obujam posla i kapacitete skloništa čak i treba, sklapati ugovore s veterinarskim ambulantama kako bi sterilizacija mačaka bila provedena na više lokacija, brže i uz poštovanje svih zakonskih i veterinarskih uvjeta.
Članak 24. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje propisuje da se nađene slobodnoživuće mačke steriliziraju, označavaju rezanjem vrška lijeve uške i evidentiraju, nakon čega mogu biti puštene u okoliš ako je primjeren za njihov povrat. Međutim, u Pravilniku se ne navodi da to mora biti isključivo gradsko sklonište. Veterinarske ambulante ili privatne klinike mogu steći status partnera skloništa i po ugovoru provoditi sterilizacije u svojim prostorima. Stoga smatramo boljim rješenjem da se građanima omogući npr. sterilizacija vlasničkih mačaka u više ambulanti kako je to Grad Zagreb već odredio pri subvencioniranju troškova sterilizacije vlasničkih pasa. Grad time štiti dobrobit životinja, poštuje veterinarske standarde i javne resurse te ujedno omogućava brže i učinkovitije provođenje sterilizacija ugovaranjem s više pružatelja usluga.
Uz provedbu ove predložene mjere, smatramo važnim i kontinuirano educirati građane o prednostima mikročipiranja i kontroli razmnožavanja vlasničkih mačaka koje iz privatnih površina i prostora izlaze na površine javne namjene kako bi se smanjio priljev novih napuštenih mačaka u ionako već veliku populaciju slobodnoživućih životinja.
Dakle, podržavamo navedenu odredbu uz uvjet da se precizira tako da obuhvaća sve slobodnoživuće mačke te da se iz nje izostavi uvjetovanje provedbe u gradskom skloništu. Takav pristup osigurava cjelovit obuhvat problema na terenu, uz istodobno zadržavanje potrebne fleksibilnosti Gradu u odabiru najučinkovitijeg modela provedbe, sukladno stvarnim kapacitetima i potrebama.
Prijedlozi daljnjih izmjena i dopuna Odluke
U okviru javne rasprave smatramo nužnim istaknuti potrebu za dodatnim preciziranjem uvjeta držanja kućnih ljubimaca, osobito pasa, kroz jasnije i mjerljive standarde koji se mogu učinkovito primjenjivati u praksi. Dio jedinica lokalne samouprave (npr. Općina Pribislavec) već je u svojim odlukama propisao konkretnije tehničke i prostorne uvjete držanja životinja (primjerice, minimalne dimenzije i uvjete nastambe, ograđenog prostora, kućice ili nadstrešnice). Takvi standardi omogućuju jasniju pravnu sigurnost, ali i znatno olakšavaju postupanje komunalnih redara, koji u protivnom često moraju procjenjivati uvjete od slučaja do slučaja bez dovoljno preciznih kriterija.
Grad Zagreb prostorno nije samo urbano, gusto izgrađeno područje, već obuhvaća i velika rubna i prigradska područja u kojima se psi u značajnoj mjeri drže u dvorištima i vanjskim prostorima. Upravo u takvim okolnostima nedostatak preciznih standarda dovodi do neujednačene prakse i otežane kontrole uvjeta držanja.
Preciznije propisivanje osnovnih minimalnih uvjeta držanja životinja pridonijelo bi prevenciji neadekvatnog držanja već u fazi nabave životinje, smanjilo prostor za zlouporabe te omogućilo učinkovitiji nadzor i postupanje nadležnih službi. Time bi se istodobno unaprijedila zaštita dobrobiti životinja i osigurala dosljednija primjena Odluke na cijelom području Grada.
Kada se već donose izmjene i dopune Odluke vrijedi izmijeniti, odnosno uvrstiti još neke odredbe koje već postoje u Odlukama drugih jedinica lokalne samouprave, a pridonose kvalitetnijoj provedbi Zakona o zaštiti životinja.
Predlažemo da se u Odluku uvrsti novi članak koji glasi:
„Korištenje životinja u komercijalne svrhe
Članak XY.
Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i svim drugim prostorima koji ne zadovoljavaju uvjete za prodaju kućnih ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima kojemu moraju udovoljavati trgovine kućnim ljubimcima.
Zabranjeno je koristiti životinje za sakupljanje donacija, prošnju te ih izlagati na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, kao i njihovo korištenje u zabavne ili druge svrhe bez suglasnosti komunalnog redara.”
Obrazloženje:
Ovom odredbom uvela bi se zabrana prodaje kućnih ljubimaca te njihova korištenja u komercijalne i promotivne svrhe na javnim površinama, sajmovima i tržnicama, s ciljem sprječavanja praksi koje se u Zagrebu dugoročno ponavljaju unatoč postojećem regulatornom okviru.
Naša udruga godinama kontinuirano prijavljuje i upozorava na nereguliranu i ilegalnu prodaju životinja na i oko Trešnjevačke tržnice uključujući parkirališne prostore i rubne dijelove tržnice, gdje se životinje nude u improviziranim uvjetima, bez adekvatne veterinarske kontrole, sljedivosti podrijetla i propisanih uvjeta držanja. U tim su prijavama i javnim objavama dokumentirani slučajevi držanja životinja u neprimjerenim uvjetima uključujući prenapučenost, izloženost raznim vremenskim uvjetima i nedostatak osnovne skrbi, kao i sumnje na ilegalnu trgovinu životinjama.
Riječ je o kontinuiranom i ponavljajućem problemu, a to upućuje na nedostatnost dosadašnjih nadzora i činjenicu da se prodaja životinja lako premješta u prostore izvan formalno dopuštenih prodajnih kanala. Time se izravno zaobilaze uvjeti propisani Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine za prodaju kućnih ljubimaca i prostori veleprodaje te se otežava učinkovita inspekcijska kontrola.
Iskustvo nadzora pokazuje da se, u nedostatku izričite zabrane u prostornom i komunalnom okviru, problem ne uklanja, već samo premješta između lokacija i oblika djelovanja, pri čemu se javni prostor koristi kao platforma za neformalne i teško dokazive oblike trgovine životinjama. Time se postojeći standardi zaštite životinja zaobilaze, iako formalno pravno postoje. Stoga je nužno da Grad uspostavi učinkovite mehanizme postupanja kako bi s javnih površina uklonio nezakonite aktivnosti uključujući nelegalnu prodaju životinja.
Slično vrijedi i za korištenje životinja za prošnju, prikupljanje donacija i slične komercijalne svrhe u javnom prostoru, gdje se životinje izlažu stresu, dugotrajnom rukovanju i neadekvatnim uvjetima, a nadzor je otežan zbog mobilnosti i kratkog trajanja pojedinih incidenata. U više navrata takve su pojave bile predmet prijava i javnih upozorenja, što ukazuje na njihovu ponavljajuću prirodu i potrebu jasne i izričite zabrane, neovisno o naknadnim pojedinačnim intervencijama komunalnog redarstva.
Predložena odredba stoga je instrument osiguravanja provedivosti postojećih standarda zaštite životinja kroz jasno zatvaranje prostora za neformalne i ponavljajuće oblike komercijalnog iskorištavanja životinja u javnom prostoru, koje je teško nadzirati, a time bi Grad Zagreb povećao razinu zaštite životinja u praksi.
Posjednik mora zatražiti veterinarsku pomoć za životinju
Članak 27. aktualne Odluke propisuje da komunalni redar „koji u provedbi nadzora sazna za činjenice i okolnosti po kojima je ovlašten postupati veterinarski inspektor sukladno propisima o zaštiti životinja, dužan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora, a osobito ako:
…
5. posjednik nije pravodobno zatražio veterinarsku pomoć i osigurao zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnog ili ozlijeđenog kućnog ljubimca”.
Članak 4. aktualne Odluke glasi:
„Posjednik mora kućnom ljubimcu osigurati smještaj u skladu s njegovim potrebama na adresi prebivališta ili boravišta posjednika te je dužan osigurati provjeru stanja kućnog ljubimca najmanje jedanput dnevno, a po potrebi i češće.”
Kako bi se članak 4. uskladio s člankom 27. Odluke, predlažemo da se u članku 4. Odluke briše točka na kraju rečenice i da se doda sljedeći tekst: „, te pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć za bolesnu ili ozlijeđenu životinju.” pa da članak 4. glasi:
„Članak 4.
Posjednik mora kućnom ljubimcu osigurati smještaj u skladu s njegovim potrebama na adresi prebivališta ili boravišta posjednika te je dužan osigurati provjeru stanja kućnog ljubimca najmanje jedanput dnevno, a po potrebi i češće, te pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć za bolesnu ili ozlijeđenu životinju.”
Zabrana uzgajivačnica unutar stambenog dijela naselja
Predlažemo da se na kraju članka 5. aktualne Odluke ili drugdje gdje je prikladno doda sljedeći tekst:
„Na nekretninama unutar stambenog dijela naselja zabranjuje se obavljanje djelatnosti uzgoja kućnih ljubimaca, uključujući uzgajivačnice, te pružanje usluga čuvanja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ili privremenom i/ili stalnom smještaju životinja. Sve građevine i prostori za uzgoj, čuvanje ili smještaj kućnih ljubimaca moraju biti usklađeni s odredbama Prostornog plana Grada Zagreba i drugim prostornim aktima te ispunjavati uvjete iz područja veterinarstva propisane Zakonom o zaštiti životinja i podzakonskim aktima.”
Obrazloženje:
Predložena zabrana usmjerena je na sprječavanje komercijalnog uzgoja i djelatnosti povezanih s držanjem većeg broja životinja u stambenim zonama, gdje takve aktivnosti u pravilu nisu prostorno, higijenski ni funkcionalno primjerene.
U praksi, uzgoj i privremeni ili stalni smještaj većeg broja životinja u stambenim dijelovima naselja često dovodi do povećanog rizika za dobrobit životinja (nedostatni uvjeti držanja, ograničen nadzor, pretrpanost prostora), kao i do narušavanja kvalitete života stanovnika (buka, mirisi, povećan promet ljudi i vozila).
Dodatno, ovakve djelatnosti nerijetko zaobilaze prostorno-planska ograničenja ili se odvijaju u neadekvatnim objektima, što otežava nadzor i provedbu propisa iz područja veterinarstva i zaštite životinja. Jasnim prostornim razgraničenjem osigurava se predvidljivija i učinkovitija provedba zakonskih standarda te smanjuje prostor za zlouporabe i nelegalne uzgojne prakse.
Naglasak prijedloga je na usklađivanju s prostornim planiranjem i jačanju provedivosti već postojećih zakonskih obaveza, uz primarni cilj zaštite dobrobiti životinja i javnog interesa u stambenim zonama.
Popis opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta
Predlažemo da se Odlukom ponovno propiše zabrana držanja opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta na području Grada Zagreba.
Obrazloženje:
Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama grada Zagreba iz 2015. godine sadržavala je odredbu da je na području Grada Zagreba zabranjeno držati kao kućne ljubimce opasne i potencijalno opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta koji je bio sastavni dio te Odluke. Smatramo da je ta odredba bila vrlo važna i da bi ju trebalo vratiti jer je omogućavala jasnu i unaprijed definiranu zabranu držanja životinja koje zbog svojih bioloških karakteristika, veličine, instinkata ili potencijalne opasnosti ne pripadaju kućnim uvjetima držanja, niti ih je moguće adekvatno držati u urbanom i prigradskom okruženju. Ujedno je takva odredba predstavljala preventivni instrument zaštite javne sigurnosti, dobrobiti životinja i smanjenja rizika od neodgovornog držanja egzotičnih ili divljih vrsta.
Bitno je istaknuti da se ovakva zabrana uklapala u širi koncept odgovornog držanja životinja, koji uključuje i činjenicu da pojedine vrste objektivno ne mogu biti prilagođene životu u privatnom vlasništvu, neovisno o subjektivnoj procjeni posjednika.
U tom smislu, ponovno normativno jasno određivanje zabrane držanja opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta u Odluci Grada Zagreba predstavljalo bi kontinuitet ranije dobre prakse i doprinos pravnoj jasnoći, nadzoru i učinkovitosti postupanja nadležnih službi.
